DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 33 <-- 33 --> PDF |
D. Degmečić, M. Bićanić: ZNAČAJ TJELESNE TEŽINE KOD VRSTE EUROPSKA SRNA (Capreolus capreolus L.) Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 245-252 Chize, prikazuju produktivnost ženki (broj zametaka po ženki) u odnosu na starost ženki, te zaključuju da značajni pad u srednjem broju zametaka pokazuju srne starosti dvanaest i više godina (Ga i l l a r d i dr., 1998). Važno vremensko razdoblje za gospodarenje ženskim dijelom populacije srna pojedinog lovišta, dakle od druge do sedme godine starosti, ne pokazuje značajnija kolebanja u srednjem broju zametaka, a samim tim i u produktivnosti. Stoga prilikom izvršavanja redovnog odstrjela pozornost je potrebno usmjeriti na tjelesno stanje, procjenu tjelesne težine ženki i razvijenost lanadi. S obzirom na veliku smrtnost mladunčadi i do 50 % u prvih par mjeseci života (Nikolandić & Degme 4. ZAKLJUČCI Tjelesne težine lanadi na leglu se kreću od 900 do 2 680 grama. Kod vrsta iz porodice Cervidae na tjelesnu težinu tek rođenog mladunčeta najveći utjecaj ima tjelesna težina ženke koja je mladunče donijela na svijet (C lu t t o n -B r o c k i dr., 1982). Dakle, povećavanjem tjelesnih težina ženki povećava se i tjelesna težina mladunčadi pri porodu i obrnuto. Jednako tako povećanjem tjelesnih težina kod rasplodnih srna/ženki povećava se i produktivnost, odnosno povećava se srednji broj lanadi po srni u pojedinoj populaciji (A n d e r s e n i dr., 1998). Za gospodarenje srnećom divljači, što se tiče lanadi, važno je nekoliko stvari: tjelesna masa olanjene la- no nadi ii i brzi rani rast lanadi, stopa smrtnosti tijekom d i prvih mjeseci života i tjelesna težina s kojom lanad ulazi u svoje prvo zimsko razdoblje (G a i l lard i dr., 1998). Lanad starosti 6 do 8 mjeseci u šumskom staništu predmetnog istraživanja dostiže 65 % srednje ostvarene tjelesne težine odraslih/rasplodnih grla, dok je u poljskom staništu taj postotak nešto veći te iznosi 66 % srednje ostvarene tjelesne težine odraslih/rasplodnih grla. Veća tjelesna težina lanadi neposredno nakon lanjenja i veća stopa dnevnog težinskog prirasta tijela laneta u lovnom gospodarstvu značajna je iz razloga jer će lanad prije dostići č ić , 2007), ishitreno je zaključivati da je neka ženka neplodna (jalova) jer ne vodi lanad, već je vrlo lako moguće da je ta ista srna izgubila leglo te godine. Procjena jedinke prema tjelesnom stanju i tjelesnoj težini je u svakom slučaju vjerodostojnija. U prirodi makar i mala, neznatna prednost nad ostalim jedinkama znači opstanak i prenošenje takvih odlika, s tim malim prednostima na sljedeće generacije, taj odabir ostavljamo prirodi, na nama uzgajivačima je osigurati sve potrebne uvjete u staništu kako bi maksimizirali produkciju lanadi, te odabirom iz populacije ciljano izlučili ženke koje ne zadovoljavaju postavljene kriterije uspješnosti rasplodnih grla. Conclusions tjelesnu težinu potrebnu za razmnožavanje, a samim time i utjecati na daljnju populacijsku dinamiku. Istraživanja su potvrdila da ženke koje imaju manju tjelesnu težinu od 22 kg uglavnom olane jedno lane, dok su dva laneta učestala kada ženka ima tjelesnu težinu iznad 24 kg. Srednje vrijednosti tjelesnih težina kako u šumskom tipu staništa – Spačva, tako i u poljskom tipu staništa – Baranjsko Podunavlje, sugeriraju da su dva laneta na jednu srnu sasvim uobičajena pojava. Važno razdoblje za gospodarenje ženskim dijelom populacije srna pojedinog lovišta, dakle od druge do sedme godine starosti, ne pokazuje značajnija kolebanja u srednjem broju zametaka, a samim tim i u produktivnosti. Stoga prilikom izvršavanja redovnog odstrjela pozornost je potrebno usmjeriti na tjelesno stanje i procjenu tjelesne težine ženki, kao i veličinu njene lanadi. Istraživanja su pokazala da je ovisnost težine trofeja i tjelesne težine gotovo linearna, dok je kod trofejne vrijednosti i tjelesne težine krivulja konkavna i tek kod tjelesne težine 24 – 25 kg, ona naglo počinje rasti. Svakako bi ovu zakonitost trebalo potvrditi daljnim istraživanjima i s većim uzorkom. 5. LITERATURA – References 1. Anderson, J., 1953: Analysis of a Danish roe deer population (Capreolus capreolus, L.); Danish review of game biology; vol. 2. 2. Andersen, R., P. Duncan, J. D. C. Linnell, 1998: The european roe deer – The biology of succes. Scandinavian university press. 3. Andersen, R., J. M. Gaillard, O. Liberg, C. S an Jo s e , 1998: Variation in life-history parameters; The biology of succes. 4. C a r, Z. i dr. 1967: Lovački priručnik. Lovačka knjiga. ;: Danilkin , A., 1996: Behavioural ecology of siberian and european roe deer. Chapman i Hall wildlife ecolgy and behaviour series. 6. Degmečić, D. 2006: Morfometrijske karakteristike srne (Capreolus capreolus, L.) u otvorenim lovištima i uzgajalištima; Magistarski rad. 7. llard, J. M., R. Andersen, : Famil Gaillard dersen, 1997 19971997: Familly effects on growth and survival o ooff Juvenile roe deer. Ecology, 79 (8). 8.G a i l l a r d, J. M., O. L ib erg, R. A n de r se n , A. J. M. Hewison, G. Cederlund, 1998: Popula |