DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 35 <-- 35 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 253-258 UDK 630* 181.1 AREAL HRASTA OŠTRIKE (Quercus coccifera L.) U ZAPADNOM DIJELU POLUOTOKA PELJEŠCA AREA OF THE KERMES OAK (Quercus cocci/era L.) ON THE WESTERN PART OF PENINSULA PELJEŠAC Željko NAJVIRT*, Ante MILIČEVIĆ*, Šime MEŠTROVIĆ* SAŽETAK: U radu je prvi puta detaljno utvrđen i iskartiran areal hrasta oštrike (Quercus coccifera L.) na području zapadnog dijela poluotoka Pelješca (zapadno i sjeverno od prometnice Orebić - Trpanj). Iz literature je poznato da hrast oštrika u Hrvatskoj pridolazi na južnim stranama poluotoka Pelješca – oko Orebića, ali njegov areal nije nigdje detaljno opisan ni prikazan. Stoga po prvi puta utvrđujemo i opisujemo areal hrasta oštrike na zapadnom dijelu poluotoka Pelješca, gdje u čistim i mješovitim sastojinama zaprema površinu od 2235 ha, tvoreći tako zajednicu hrasta oštrike i crnog jasena (Fraxino orni - Quercetum cocciferae H-ić 1958.). Hrast oštrika zaštićena je vrsta na svim prirodnim staništima u Republici Hrvatskoj od 9. 5. 1969. godine. K l j u č n e ri j e č i : Pelješac, hrast oštrika, areal UVOD Introduction Hrast oštrika (Quercus coccifera L.) je vazdazeleni poluotoku Pelješcu, utvrdili smo područje na kojemu mediteranski grm ili rjeđe nisko drvo, visoko do 20 mepridolazi hrast oštrika, tvoreći na širem prostoru po tara i prsnog promjera do 30 cm. Ima jaku i trajnu izda-sebnu zajednicu s crnim jasenom (Fraxinus ornus L.). načku snagu iz panja i žilja, pa ga nalazimo u uzgojnom Glede općenito malog areala hrasta oštrike u Hrvatobliku panjača i degradacijskom stadiju (makija, ga-skoj, značajno je registrirati taj, do sada u literaturi ne- rig). Vrlo su rijetka pojedinačna stabla iz sjemena, i to opisan, na širem prostoru suvisli areal zajednice hrasta ponajprije u parkovima. (Tri n a j s ti ć , I. 1974) oštrike i crnog jasena (Fraxino orni – Quercetum co Obavljajući terenske radove pri izradi programa cciferae H-ić 1958). gospodarenja za gospodarsku jedinicu “Nakovanj” na RASPROSTRANJENOST VRSTE – Area of species Hrast oštrika, prnar, komorika, hermesovac (Quer-Kapije i uspinje se do 670 metara nadmorske visine, u cus coccifera L.), (Ilex coccifera Clus), (Quercus calli-Bugarskoj na južnim Rodopima do 800 metara n.v., a u prinos Webb), (Quercus pseudococcifera Webb), (Quer-Grčkoj do 1100 metara n.v.). cus mesto Boiss.) Na Apeninskom poluotoku ima ga u Apuliji, dok Hrast oštrika rasprostire se u južnoj Europi, Maloj neznatan areal obuhvaća u atlantskom primorju. Aziji, sjevernoj Africi, Siriji i Palestini (slika 1.). ProsU Hrvatskoj oštrika izgrađuje veće sastojine makije tire se duž cijelog Sredozemlja, posebice na Pirinej-na obali Konavala, na južnoj strani Pelješca i u istočskom poluotoku, zatim na jugu Balkanskog poluotoka nom dijelu Korčule. Pojedinačni primjerci i manje sku( u Makedoniji se prostire malo sjevernije od Demir pine u sastojinama crnike i degradiranih gariga, na oto cima dopiru sve do Lošinja, dok je na morskoj obali :Ž;Č Mr. sc. Željko Najvirt, Uprava šuma podružnica Požega, najsjevernije nalazište oštrike na južnim obroncima Ante Miličević, dipl. ing. šum. Uprava šuma podružnica Požega, Dr. sc. Šime Meštrović, red. prof. u mirovini Pančićeva 1 Zagreb Biokova kod Baćinskih jezera (Lovrić, A. Ž., 1981). |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Z. Najvirt, A. Miličević, S. Meštrović: AREAL HRASTA OSTRIKE (Quercus coccifera L.) ... Prema tipološkoj podjeli zauzima zonu L, odnosno mediteransku regiju, jadransku provinciju i eumediteransku zonu. Na istraživanom području hrast oštrika prema dosadašnjim saznanjima dolazi u sastav zajednice hrasta oštrike i crnog jasena (Fraxino orni - Quercetum cocciferae H-ić 1958) Vukelić, J., Đ. Rauš, 1998. Detaljnija istraživanja koja su u tijeku dat će precizniju klasifikaciju. U sintaksonomskom smislu asocijacija pripada svezi Quercion ilicis Br. - BI. (1931) 1936, redu Quercetalia ilicis Br. - BI. (1931) 1936. i razredu Quercetea ilicis Br. -BI. 1947. Slika 1. Karta rasprostranjenosti hrasta oštrike Picture 1 Kermes oak distribution map Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 253-258 CILJ I METODA ISTRAŽIVANJABez obzira što glede proizvodnje drvne supstance hrast oštrika nema posebno značenje, njegova je gospodarska, ekološka i socijalna uloga u prostoru vrlo velika, pa nije čudo daje kao rijetka vrsta na području Hrvatske zaštićena po Zakonu o zaštiti prirode već 1969. godine i to na svim staništima. Posebno je značajna uloga hrasta oštrike u zaštiti tla od erozije, jer je otporan na brst domaćih životinja i divljači. Osim toga, otporan je na požare i brzo se obnavlja poslije požara, stvarajući ponovno gusti pokrivač tla. Svojim kožastim, nazubljenim lišćem i gustom krošnjom te velikim žirom koji dugo ostaje na stablu, hrast oštrika daje prostoru posebno osebujan i upečatljiv izgled. Osobito su dojmljivi pojedinačni grmovi na prostorima gariga i kamenjara. Terenskim kartiranjem šuma gospodarske jedinice "Nakovanj", (USP Split, šumarija Korčula) odnosno zapadnog dijela poluotoka Pelješca od ceste Podstup - Trpanj, tijekom proljeća 2007. godine uočili smo veliko učešće hrasta oštrike u panjačama i makijama, a posebno na južnim obroncima. To nas je uputilo na detalj - Goals and metods of research nije kartiranje i izmjeru. Osnovali smo dvije osnovne trajne plohe i na njima utvrdili sastav makije, a u posebnom rezervatu šumske vegetacije čempresada "Pod Gospu" postavili smo 36 osnovnih i kontrolnih trajnih ploha na kojima smo izvršili izbrajanje stabalaca po visinskim klasama do 0,5 m i 0,5 - 1,3 m te broj stabala s promjerom do 5 cm u prsnoj visini. Na temelju sastojinskih prilika i stanja šume odredili smo način gospodarenja s ciljem potrajno-progresivnog gospodarenja, uz očuvanje i proširenje areala hrasta oštrike. Povezano s navedenim, važno je odrediti područje rasprostranjenja hrasta oštrike na teritoriju Hrvatske. Cilj ovih istraživanja je utvrđivanje areala na prostoru zapadnog dijela poluotoka Pelješac. To je ustvari i najšire suvislo područje rasprostranjenja. Pojedinačna stabla ili grupe stabala nalaze se i na ostalom dijelu poluotoka Pelješac, što će biti predmetom naših daljnjih istraživanja. OSNOVNE KLIMATSKE I PEDOLOŠKE ZNAČAJKE ISTRAŽIVANOG PODRUČJA Basic klimatic and pedolog ic condition of research area Klima na području poluotoka Pelješac je sredozemRadi detaljnije analize klime navodimo podatke na, sa toplim i suhim ljetima te blagim i kišovitim zimeteorološkog opservatorija Dubrovnik - Gorica, mama (Cfsax"). Po klimatskim karakteristikama razliizmjerene u razdoblju od 1961. do 1990. godine (Drkuje se južna obala (više temperature, jako jugo i visožavni hidrometeorološki zavod, 1994.), kao i obične ki valovi) od sjeverne obale (niže temperature, jaka bumeteorološke postaje Orebić za razdoblje motrenja ra i veća naoblaka). 1960-1980. godine. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Z. Najvirt, A. Miličević, S. Meštrović: AREAL HRASTA OSTRIKE (Quercus coccifera L.) ... Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 253-258 Tablica 1. Srednje mjesečne vrijednosti temperature zraka za Dubrovnik i Orebić (u °C) Table 1 Mean monthy and annual air temperatures (°C) in Dubrovnik and Orebić Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Sr. god. temp Dubrovnik 8,8 9,3 11,1 14,1 18,1 21,8 24,5 24,4 21,5 17,7 13,7 10,4 16,3 Orebić 8,5 8,6 10,5 13,9 18,1 22,2 24,8 24,8 21,2 17,2 13,7 10,1 16,1 Tablica 2. Srednje mjesečne vrijednosti količine oborina (mm), za Dubrovnik i Orebić, maksimalne i minimalne mjesečne količine oborina (MX i MN u mm) za opservatorij Dubrovnik Table 2 Mondly and annual quantifies ofprecipifiction (mm) in Dubrovnik and Orebić, Max. and Min. mondly and annual guantifies ofprecipifiction (mm) in Dubrovnik Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Godišnje Dubrovnik 130 117 108 96 66 61 36 79 93 132 151 136 1204 Max 304 332 284 191 261 169 131 221 241 373 323 396 1834 Min 5 23 36 18 8 5 1 0 0 0 37 11 768 Orebić 117 116 106 97 46 37 27 49 73 134 197 189 1188 Langov kišni faktor Kf Kf ( Dubrovnik) = 1204 / 16,1 = 75 Č semihumidna klima Kf (Orebić) = 1188 /16,3 = 73 Č semihumidna klima organski detritus. Lapori i kalkareniti dolaze u jezgri prevrnute sinklinale kod Orebića i pružaju se odatle prema sjeverozapadu do Vignja i prema jugoistoku do Postupa. Lapori koji su najviše zastupljeni sastavljeni su od mikrokristalaste vapneno-glinovite osnove s vapnenim organskim ostacima. Debljine ovih naslaga iznose od 50 do 200 metara. Od tala dominira smeđe tlo na vapnencu i dolomitu, plitko i srednje duboko te koluvij i kamenjar. Smeđe tlo na vapnencu i dolomitu je najčešći tip tla. Njegova tvorba vezana je za tvrđe, čiste vapnence i dolomite na kojima kambični (B)rz horizont nastaje postupnim nakupljanjem neotopivog glinenog ostatka u procesu okršavanja. Čitav solum je nekarbonatan, a reakcija je iznad 5,5 do 6,5. Maksimalna dubina tla ne Slika 2. Klimadijagram po H. Walteru za opservatorij Dubrovnik prelazi 30 cm. Picture 2 Climate diagram according to H. Walter for observatory Dubrovnik Kamenjar je tlo s apsolutnom dominacijom Irakcije kamena. Prilikom mehaničkog raspadanja stijena nastaje kameni detritus. Pojavljuje se na dijelovima gdje Geološko-litološku podlogu istraživanog područja je vapnenac izmrvljen jakim tektonskim gibanjima te čine vapnenci i dolomiti donje krede te tercijarne naslana točilima gdje je nagib veći. Akumulacija humusa je ge. One dolaze na južnoj obali kod Orebića. Razvijene spora i slaba, a dubina tla je do 10 cm. Minimalne je su u facijesu foraminiferskih vapnenaca i flišnih lapora. plodnosti, a šumska vegetacija može imati samo me- Javljaju se milioidni vapnenci koji su tanko do škriljaliorativnu fiinkciju. vo slojani, a u čijoj bazi dolazi izmjena konglomerata i lapora. Valutice konglomerata su veličine 2-2 0 mm. Koluvij alna tla formiraju se uglavnom u podnožju Foraminiferski vapnenci na nekoliko mjesta na Pelješbrda gdje se akumulira materijal tla i stijena koji je erocu leže na erodiranoj krednoj podlozi. Vapnenci su klazijom premješten niže. Prizvodnost ovih tala je dosta sificirani kao biokalkareniti u kojima je dominantan varijabilna. (Vrbek, B. 1998). REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Research results Na istraživanom području areal hrasta oštrike proHarlovića) penje se do 550 metara nadmorske visine teže se na istoku od zaseoka Harlovići (lokalitet Pođ-(iznad Bilopolja). Spušta se i do same morske obale. stup) pa na zapadu do Lovišta (slika 3.). U središnjim i Zauzima pretežito južne ekspozicije. istočnim dijelovima toga areala (od uvale Roguja do |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Ž. Najvirt, A. Miličević, Š. Meštrović: AREAL HRASTA OŠTRIKE (Quercus coccifera L.) ... Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 253-258 Slika 3. Karta rasprostranjenja hrasta oštrike u zapadnom dijelu poluotoka Pelješca Picture 3 Kermes oak distribution map in western part of Pelješac peninsula U zapadnom dijelu areala kod Lovišta krajnja graIzmeđu Gornjeg Nakovnja i navedenih vrhova je nica oštrike ne završava na morskoj obali, već zauzima prelazna zona u kojoj dolazi sve manje crnike, a sve istočne ekspozicije na Biljčinoj glavici. Od te točke pa do zaseoka Donji i Gornji Nakovanj oštrika je pomješana s hrastom crnikom i ima relativno uzak areal uz prometnicu Orebić - Lovište. U tom dijelu dolazi na raznim ekspozicijama i nadmorskim visinama od 50 do 400 metara (između Donjeg i Gornjeg Nakovnja). Južno od vrhova Goč, Pranja i Sućiffaj, pretežito na južnim ekspozicijama dominira hrast oštrika, dok je crnika više pojedinačna. Slika 4. Makija i garig hrasta oštrike iznad Kućišta Picture 4 Scroab Kermes oak on Kućište više oštrike. Na području gospodarske jedinice "Nakovanj", površina uredajnog razreda makija oštrike s ograničenim gospodarenjem iznosi 50,67 ha, a površina uredajnog razreda garig oštrike s ograničenim gospodarenjem iz nosi 309,95 ha. Sveukupna površina gariga i makija oštrike (slika 4.) iznosi 360,62 ha (Najvirt, Ž. 2008). Unutar makija oštrike postavljene su dvije osnovne plohe na kojima je izvršena izmjera na krugovima, a podatke o broju stabala po hektaru donosimo u tablici 3. Tablica 3. Broj stabala po ha u makiji oštrike Table 3 N° of trees in the scroab of Kermes oak Promjer (cm) -Diemetar Vrsta drveta 2,5 7,5 Tree species Broj stabala - N° of trees Quercus coccifera 8338 3582 Olea europeae -1194 Pinus halepensis -64 Ukupno -Total 8338 4840 Ukupno Total 11940 1194 64 13198 Iz podataka (tablica 3.) vidimo da dominira hrast oštrika koji je u stadiju koljika. Ima i dosta masline, dok alepski bor pridolazi pojedinačno. Analizirajući cijeli prostor na kojemu se pojavljuje oštrika bez obzira na vlasništvo, (slika 3.) sveukupna |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Z. Najvirt, A. Miličević, S. Meštrović: AREAL HRASTA OSTRIKE (Quercus coccifera L.) ... Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 253-258 površina iznosi 2235 ha. Od toga površina čistih sastojina hrasta oštrike iznosi 1799 ha, a površina mješovitih sastojina hrasta oštrike i crnike iznosi 436 ha. Kao što je već navedeno u uvodnom poglavlju na istraživanom području hrast oštrika dolazi u sastavu zajednice hrasta oštrike i crnog jasena (Fraxino orni- Quercetum cocciferae H-ić 1958). Detaljnija floristička istraživanja su u tijeku. Ova zajednica razvija se na litološkoj podlozi vapnenaca i dolomita te u nižim jugozapadnim dijelovima na tercijarnim naslagama. Od tala dominira smeđe tlo na vapnencu i dolomitu, plitko i srednje duboko te u manjoj mjeri koluvij i kamenjar. Razvijena je pretežito u obliku gariga, a u manjoj mjeri i makije, te kao podstojna etaža u posebnom rezervatu šumske vegetacije čempresada "Pod Gospu" (slika 5.). Slika 5. Podstojna etaža hrasta oštrike u posebnom rezervatu šumske vegetacije čempresada "Pod Gospu" Picture 5 Lowel story ofKermes oak "Pod Gospu " U središnjim dijelovima areala, od Vignja do Stankovića, nakon požara u kolovozu 1998. godine naselio se na stanište zajednice mladi alepski bor koji sada dominira. U zaravnjenijim dijelovima jedinice, od Nakovnja do Lovišta, u sastavu zajednice ima više hrasta crnike, dok u južnim dijelovima i na južnim ekspozicijama dominira hrast oštrika, a crnika pridolazi više pojedinačno. U nižim dijelovima, od Kućišta do Viganja, (na privatnim površinama) ima starih, debelih stabala hrasta medunca. U dijelu oko Gornjeg Nakovnja na privatnim česticama uz oštriku pridolaze drača, glogulja, lovor i oskoruša. U posebnom rezervatu šumske vegetacije čempresada "Pod Gospu", koja je smještena između Orebića i Peme ispod franjevačkog samostana, u sloju drveća dominiraju alepski bor, primorski bor, pinj i čempres (koji su sadeni), a pojedinačno ima nekoliko stabalaca oštrike, rogača i masline. Sloj grmlja je obilan i u njemu dominiraju oštrika, mirta, maslina, bušini i tršlja, dok više pojedinačno pridolaze lovor, crni jasen, šibika, lemprika i šmrika. Sloj prizemnog rašća je osrednje razvijen i u njemu dominiraju trave (trava goštica — Brachypodium ramosum) i vrijes (Erica manipuliflora). Za potrebe utvrđivanja drvne zalihe prilikom izrade programa gospodarenja za gj. "Nakovanj", u posebnom rezervatu šumske vegetacije čempresada "Pod Gospu", postavljeno je 28 osnovnih trajnih ploha i 8 kontrolnih trajnih ploha. U tablici 4. prikazani su rezultati izmjere stabalaca do 5 cm na tih 36 trajnih ploha. Iz podataka (tablica 4.) vidimo da u podstojnoj etaži i sloju grmlja ima obilje autohtone vegetacije hrasta oštrike s pratilicama, te nešto manje mladog naraštaja čempresa i alepskog bora. Tablica 4. Broj stabala do 5 cm promjera u posebnom rezervatu šumske vegetacije IMe 4 N° of trees With diameter < 5 cm Odjel Parcel Visina m Height Promjer cm Diameter Quercus coccifera Vrsta drveća i grmlja -Tree species Mirtus communis Pistacia lentiscus Pinus halepensis Cupresus sempervirens N°/ha Ostalo Other H = 0,0-0,5 11760 2548 mi 196 -mi 33 a H = 0,5-1,3 1764 ---588 196 Ds = 2,5 1782 297 644 50 1337 546 H = 0,0-0,5 11448 3604 4028 1272 -414 33 b H = 0,5-1,3 1272 636 1060 --- Ds = 2,5 2014 689 742 106 53 583 H = 0,0-0,5 2580 645 10320 --- 33 c H = 0,5-1,3 3225 -2580 --- Ds = 2,5 954 636 477 --159 To govori daje hrast oštrika agresivna vrsta na poKod zaseoka Stankovići i Donji Nakovanj ima nedručju njenog optimalnog areala. koliko debelih i starih stabala hrasta oštrike promjera do 60 cm te visine 10 metara. 257 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Ž. Najvirt, A. Miličević, Š. Meštrović: AREAL HRASTA OŠTRIKE (Quercus coccifera L.) Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 253-258 ZAKLJUČAK Oštrika (Quercus coccifera L.) je rijetka šumska vrsta na području Hrvatske. U zapadnom dijelu poluotoka Pelješca zauzima značajne površine od oko 2235 ha. To su najveće suvisle površine u Hrvatskoj. Potrebna su detaljnija floristička istraživanja da bi se točno utvrdila pripadnost određenim biljnim zajednicama u kojima se pojavljuje, odnosno tvori li posebnu biljnu zajednicu na istraživanom području. Dugoročni cilj gospodarenja makijama i garizima oštrike je njihovo prevođenje u panjače i sjemenjače hrasta oštrike, koji se na istraživanom području vrlo dobro prirodno obnavlja, što pokazuju podaci naših mjerenja navedeni u tablicama 3. i 4. U sastojinama alepskog bora treba izvršiti grupimičnu proredu intenziteta oko 12 %. Proredom ponajprije uklanjati oštećena stabla alepskog bora, te ona koja ometaju normalan razvoj hrasta oštrike koji je u pod – Conclusions funkcije, a osim toga to su pretežito piramidalni čempresi, koji zbog forme krošanja ne ometaju normalni razvoj autohtone vegetacije koja je u podstojnoj etaži. Dugoročni cilj gospodarenja u posebnom rezervatu šumske vegetacije čempresada “Pod Gospu” je postupno prevođenje ovih sastojina u sastojine hrasta oštrike s pojedinačnim stablima čempresa, pinja, primorskog bora i alepskog bora. Obnovu ovih sastojine izvršiti oplodnim sječama (grupimične prorede) s dugim pomladnim razdobljem. Na istraživanom području zapadnog dijela poluotoka Pelješac biološku obnovu šuma provoditi njegom pod zastorom stare sastojine. Njegom ponajprije treba pomagati hrastu oštriki koji je obilan u podstojnoj eta- ži, a u stadiju je mladika i koljika. U dijelovima odsjeka gdje dominira čempres treba ga pomagati. Sačuvati pojedinačna stabalca divlje masline i rogača. stojnoj etaži. Čempres treba sačuvati zbog estetske LITERATURA – References Horvat, I., G. Tomašić, S. Horvatić, H. Em, 1950.: Metodika istraživanja i kartiranja vegetacije. U S. Horvatić (ur.) : Priručnik za tipološko istraživanje i kartiranje vegetacije : 9–87. Ministarstvo šumarstva SFRJ. Zagreb. H o r va t i ć , S. 1963: Biljnogeografski položaj i rasčlanjenje našeg primorja u svijetlu suvremenih fitocenoloških istraživanja. Acta Botanica Croatica, vol. XXII. Zagreb. Lovrić , A. Ž. 1981: “Neki rijetki i značajni poluzimzeleni hrastovi na primorskom kršu” Šum. list 3–4, Zagreb str. 119–132. Matić, S. 2000: “Oak forests (Quercus sp.) in Croatia” Glasnik za šumske pokuse 37: 5–13, Zagreb. Najvirt , Ž.: Program gospodarenja za g.j. “NAKOVANJ” 2008. – 2017. Požega 2008. str. 1–112. Ra u š , Đ., I. Tr i na js t i ć , J. Vu k e l i ć , J. M ed v e d o v i ć , 1992: Biljni svijet hrvatskih šuma. Šume u Hrvatskoj, Zagreb str. 33–78. Tr i na js t i ć , I. 1971: Novi prilog flori otoka Korčule. Acta Botanica Croatica, 30: 157–161, Zagreb. Tr i na js t i ć , I. 1974 : Analitička flora Jugoslavije. Zagreb str. 464–465. Tr i na js t i ć , I., Đ. R au š , J. Vu k e l i ć , J. M ed v e dović, 1992: Karta šumskih zajednica Hrvatske. U Đ. Rauš (ur): Šume u Hrvatskoj, Zagreb. Vrbek, B.: Program gospodarenja za g.j. “NAKOVANJ” 1998. – 2007. Zagreb19988. str. 4–15. Vrdoljak, Ž. 1996: “Park šuma Marjan, razvoj, sadašnje stanje i smjernice za budući tretman” Šum. list 7–8 Zagreb. Vukelić, J., Đ. Rauš, 1998: Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 310 str. Državni hidrometeorološki zavod, 1994: Osnovne termičke i oborinske prilike na području Hrvatske. Zagreba. SUMMARY: This paper for the first time determines and charts the areal of Kermes oak (Quercus coccifera L.) within the area of western part of Pelješac peninsula (west and north from route Orebić – Trpanj). It is known from literature that Kermes oak in Croatia comes on southern sides of Pelješac peninsula, around Orebić, but its areal is not described and shown nowhere in detail. Therefore for the first time we confirm and describe the areal of Kermes oak on western part of Pelješac peninsula, where in clean and mixed habitats comprises the surface of 2.235 ha, constituting community of Kermes oak and Black pine (Fraxino orni – Quercetum cocciferae H-ić 1958) ć 1958). Kermes oak is protected sort on all natural habitats in Republica of Croatia since 9. 5. 1969. Key words: Pelješac, Kermes oak, areal |