DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Ž. Najvirt, A. Miličević, Š. Meštrović: AREAL HRASTA OŠTRIKE (Quercus coccifera L.) Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 253-258 ZAKLJUČAK Oštrika (Quercus coccifera L.) je rijetka šumska vrsta na području Hrvatske. U zapadnom dijelu poluotoka Pelješca zauzima značajne površine od oko 2235 ha. To su najveće suvisle površine u Hrvatskoj. Potrebna su detaljnija floristička istraživanja da bi se točno utvrdila pripadnost određenim biljnim zajednicama u kojima se pojavljuje, odnosno tvori li posebnu biljnu zajednicu na istraživanom području. Dugoročni cilj gospodarenja makijama i garizima oštrike je njihovo prevođenje u panjače i sjemenjače hrasta oštrike, koji se na istraživanom području vrlo dobro prirodno obnavlja, što pokazuju podaci naših mjerenja navedeni u tablicama 3. i 4. U sastojinama alepskog bora treba izvršiti grupimičnu proredu intenziteta oko 12 %. Proredom ponajprije uklanjati oštećena stabla alepskog bora, te ona koja ometaju normalan razvoj hrasta oštrike koji je u pod – Conclusions funkcije, a osim toga to su pretežito piramidalni čempresi, koji zbog forme krošanja ne ometaju normalni razvoj autohtone vegetacije koja je u podstojnoj etaži. Dugoročni cilj gospodarenja u posebnom rezervatu šumske vegetacije čempresada “Pod Gospu” je postupno prevođenje ovih sastojina u sastojine hrasta oštrike s pojedinačnim stablima čempresa, pinja, primorskog bora i alepskog bora. Obnovu ovih sastojine izvršiti oplodnim sječama (grupimične prorede) s dugim pomladnim razdobljem. Na istraživanom području zapadnog dijela poluotoka Pelješac biološku obnovu šuma provoditi njegom pod zastorom stare sastojine. Njegom ponajprije treba pomagati hrastu oštriki koji je obilan u podstojnoj eta- ži, a u stadiju je mladika i koljika. U dijelovima odsjeka gdje dominira čempres treba ga pomagati. Sačuvati pojedinačna stabalca divlje masline i rogača. stojnoj etaži. Čempres treba sačuvati zbog estetske LITERATURA – References Horvat, I., G. Tomašić, S. Horvatić, H. Em, 1950.: Metodika istraživanja i kartiranja vegetacije. U S. Horvatić (ur.) : Priručnik za tipološko istraživanje i kartiranje vegetacije : 9–87. Ministarstvo šumarstva SFRJ. Zagreb. H o r va t i ć , S. 1963: Biljnogeografski položaj i rasčlanjenje našeg primorja u svijetlu suvremenih fitocenoloških istraživanja. Acta Botanica Croatica, vol. XXII. Zagreb. Lovrić , A. Ž. 1981: “Neki rijetki i značajni poluzimzeleni hrastovi na primorskom kršu” Šum. list 3–4, Zagreb str. 119–132. Matić, S. 2000: “Oak forests (Quercus sp.) in Croatia” Glasnik za šumske pokuse 37: 5–13, Zagreb. Najvirt , Ž.: Program gospodarenja za g.j. “NAKOVANJ” 2008. – 2017. Požega 2008. str. 1–112. Ra u š , Đ., I. Tr i na js t i ć , J. Vu k e l i ć , J. M ed v e d o v i ć , 1992: Biljni svijet hrvatskih šuma. Šume u Hrvatskoj, Zagreb str. 33–78. Tr i na js t i ć , I. 1971: Novi prilog flori otoka Korčule. Acta Botanica Croatica, 30: 157–161, Zagreb. Tr i na js t i ć , I. 1974 : Analitička flora Jugoslavije. Zagreb str. 464–465. Tr i na js t i ć , I., Đ. R au š , J. Vu k e l i ć , J. M ed v e dović, 1992: Karta šumskih zajednica Hrvatske. U Đ. Rauš (ur): Šume u Hrvatskoj, Zagreb. Vrbek, B.: Program gospodarenja za g.j. “NAKOVANJ” 1998. – 2007. Zagreb19988. str. 4–15. Vrdoljak, Ž. 1996: “Park šuma Marjan, razvoj, sadašnje stanje i smjernice za budući tretman” Šum. list 7–8 Zagreb. Vukelić, J., Đ. Rauš, 1998: Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 310 str. Državni hidrometeorološki zavod, 1994: Osnovne termičke i oborinske prilike na području Hrvatske. Zagreba. SUMMARY: This paper for the first time determines and charts the areal of Kermes oak (Quercus coccifera L.) within the area of western part of Pelješac peninsula (west and north from route Orebić – Trpanj). It is known from literature that Kermes oak in Croatia comes on southern sides of Pelješac peninsula, around Orebić, but its areal is not described and shown nowhere in detail. Therefore for the first time we confirm and describe the areal of Kermes oak on western part of Pelješac peninsula, where in clean and mixed habitats comprises the surface of 2.235 ha, constituting community of Kermes oak and Black pine (Fraxino orni – Quercetum cocciferae H-ić 1958) ć 1958). Kermes oak is protected sort on all natural habitats in Republica of Croatia since 9. 5. 1969. Key words: Pelješac, Kermes oak, areal |