DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 40     <-- 40 -->        PDF

Ž. Najvirt, A. Miličević, Š. Meštrović: AREAL HRASTA OŠTRIKE (Quercus coccifera L.) Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 253-258


ZAKLJUČAK
Oštrika (Quercus coccifera L.) je rijetka šumska vrsta
na području Hrvatske. U zapadnom dijelu poluotoka
Pelješca zauzima značajne površine od oko 2235 ha. To
su najveće suvisle površine u Hrvatskoj.
Potrebna su detaljnija floristička istraživanja da bi
se točno utvrdila pripadnost određenim biljnim zajednicama
u kojima se pojavljuje, odnosno tvori li posebnu
biljnu zajednicu na istraživanom području.
Dugoročni cilj gospodarenja makijama i garizima
oštrike je njihovo prevođenje u panjače i sjemenjače
hrasta oštrike, koji se na istraživanom području vrlo
dobro prirodno obnavlja, što pokazuju podaci naših
mjerenja navedeni u tablicama 3. i 4.
U sastojinama alepskog bora treba izvršiti grupimičnu
proredu intenziteta oko 12 %. Proredom ponajprije
uklanjati oštećena stabla alepskog bora, te ona koja
ometaju normalan razvoj hrasta oštrike koji je u pod


– Conclusions
funkcije, a osim toga to su pretežito piramidalni čempresi,
koji zbog forme krošanja ne ometaju normalni
razvoj autohtone vegetacije koja je u podstojnoj etaži.
Dugoročni cilj gospodarenja u posebnom rezervatu
šumske vegetacije čempresada “Pod Gospu” je postupno
prevođenje ovih sastojina u sastojine hrasta oštrike
s pojedinačnim stablima čempresa, pinja, primorskog
bora i alepskog bora.
Obnovu ovih sastojine izvršiti oplodnim sječama
(grupimične prorede) s dugim pomladnim razdobljem.
Na istraživanom području zapadnog dijela poluotoka
Pelješac biološku obnovu šuma provoditi njegom
pod zastorom stare sastojine. Njegom ponajprije treba
pomagati hrastu oštriki koji je obilan u podstojnoj eta-
ži, a u stadiju je mladika i koljika. U dijelovima odsjeka
gdje dominira čempres treba ga pomagati. Sačuvati
pojedinačna stabalca divlje masline i rogača.


stojnoj etaži. Čempres treba sačuvati zbog estetske
LITERATURA – References


Horvat, I., G. Tomašić, S. Horvatić, H. Em,
1950.: Metodika istraživanja i kartiranja vegetacije.
U S. Horvatić (ur.) : Priručnik za tipološko
istraživanje i kartiranje vegetacije : 9–87. Ministarstvo
šumarstva SFRJ. Zagreb.


H o r va t i ć , S. 1963: Biljnogeografski položaj i rasčlanjenje
našeg primorja u svijetlu suvremenih
fitocenoloških istraživanja. Acta Botanica Croatica,
vol. XXII. Zagreb.


Lovrić , A. Ž. 1981: “Neki rijetki i značajni poluzimzeleni
hrastovi na primorskom kršu” Šum. list
3–4, Zagreb str. 119–132.


Matić, S. 2000: “Oak forests (Quercus sp.) in Croatia”
Glasnik za šumske pokuse 37: 5–13, Zagreb.


Najvirt , Ž.: Program gospodarenja za g.j. “NAKOVANJ”
2008. – 2017. Požega 2008. str. 1–112.


Ra u š , Đ., I. Tr i na js t i ć , J. Vu k e l i ć , J. M ed v e d
o v i ć , 1992: Biljni svijet hrvatskih šuma. Šume
u Hrvatskoj, Zagreb str. 33–78.


Tr i na js t i ć , I. 1971: Novi prilog flori otoka Korčule.
Acta Botanica Croatica, 30: 157–161, Zagreb.


Tr i na js t i ć , I. 1974 : Analitička flora Jugoslavije.
Zagreb str. 464–465.


Tr i na js t i ć , I., Đ. R au š , J. Vu k e l i ć , J. M ed v e dović,
1992: Karta šumskih zajednica Hrvatske.
U Đ. Rauš (ur): Šume u Hrvatskoj, Zagreb.


Vrbek, B.: Program gospodarenja za g.j. “NAKOVANJ”
1998. – 2007. Zagreb19988. str. 4–15.


Vrdoljak, Ž. 1996: “Park šuma Marjan, razvoj, sadašnje
stanje i smjernice za budući tretman”
Šum. list 7–8 Zagreb.


Vukelić, J., Đ. Rauš, 1998: Šumarska fitocenologija
i šumske zajednice u Hrvatskoj. Šumarski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 310 str.


Državni hidrometeorološki zavod, 1994: Osnovne termičke
i oborinske prilike na području Hrvatske.
Zagreba.


SUMMARY: This paper for the first time determines and charts the areal of Kermes
oak (Quercus coccifera L.) within the area of western part of Pelješac peninsula (west and
north from route Orebić – Trpanj). It is known from literature that Kermes oak in Croatia
comes on southern sides of Pelješac peninsula, around Orebić, but its areal is not described
and shown nowhere in detail. Therefore for the first time we confirm and describe the
areal of Kermes oak on western part of Pelješac peninsula, where in clean and mixed habitats
comprises the surface of 2.235 ha, constituting community of Kermes oak and Black
pine (Fraxino orni – Quercetum cocciferae H-ić 1958)


ć 1958).
Kermes oak is protected sort on all natural habitats in Republica of Croatia since 9. 5.
1969.
Key words: Pelješac, Kermes oak, areal