DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 41 <-- 41 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 259-267 UDK 630* 432 ŠUMSKI POŽARI I FIZIKALNI MODELI FOREST FIRES AND PHYSICAL MODELS Željko ŠPANJOL*, Katica BILJAKOVIĆ**, Roman ROSAVEC*, Damir DOMINKO**, Damir BARČIĆ*, Damir STAREŠINIĆ** SAŽETAK: Hrvatska je zemlja relativno bogata šumama; 36 % od ukupne površine države pokrivaju šumske površine. Međutim, poseban problem na jadranskom području Hrvatske predstavljaju šumski požari, koji uništavaju prirodna bogatstva smanjujući biološku raznolikost, a negativan utjecaj imaju i na krajobraznu raznolikost. Sam problem je višeslojan, kompleksan i zahtijeva uključivanje brojnih grana znanosti, kao što su šumarstvo, geologija, biologija, meteorologija, a u zadnje vrijeme i fizika. Poznato je da fizika uspješno prepoznaje osnovna načela pojavnosti i djelovanja u materijalnom svijetu, a to ima vrlo široku primjenu i izvan njenih vlastitih okvira. Načini manifestacije komplesnosti i posebno zakonitosti koje fizičari sve više u suradnji s drugim disciplinama nalaze i proučavaju otvaraju vrlo široke horizonte mogućih primjena. “Korelacije u kompleksnim sustavima: od fizike do biotehnologije” je naziv interdisciplinarnog programa kojega financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, koji je među inim povezao znanstvene pristupe fizike i šumarstva na proučavanju šumskih požara. Ovaj rad daje neke osnove o šumskim požarima specifične za svaku znanstvenu disciplinu i pokazuje mogućnosti njihove interakcije kao i važnost takvog interdisciplinarnog pristupa u rješavanju gorućih problema vezanih uz šumske požare i njihovu prevenciju. K l j u č n e r i je č i : požar, kompleksnost, jadransko područje, fizika, šumarstvo. UVOD – Introduction Šume su stanište brojnim predstavnicima biljnog i zuje podatak da je njezina količina od 12.4 do 59.5 t/ha životinjskog svijeta i jedan od glavnih izvora kisika na (Ma r t i nov i ć i dr., 1978). Još jedna velika opasnost Zemlji. Stabilnost šumskih ekoloških sustava ugrožena nakon požara je pojava erozije, čime nepovratno nestaje je požarima, jer vatrena stihija može u vrlo kratkom vrestoljećima i tisućljećima stvarano šumsko tlo. Tako je na menu progutati cijela šumska područja. Osobito važno požarištu šume alepskog bora na Pelješcu na rendzini je proučavanje požara da bi se izbjegle tragedije kao što povrh dolomita erozija od rujna do siječnja 1980. godine je bila ona na Kornatu 30. kolovoza 2007. godine. odnijela 5–11 mm tla, što u prosjeku iznosi 100 t/ha Proučavanje posljedica požara važno je i zbog eko-(Martinović, 1987). Međutim u proučavanju šumskih loških razloga. U šumskom požaru može izgoriti sva požara bitno je ukazati na količinu i sastav šumskog gošumska prostirka. Koliki je to gubitak plodnosti tla ka-riva. Prema Bilandžiji (1992) šumskim gorivom smatra se cjelokupna količina biljnog materijala, mrtvog i Izv. prof. dr. sc. Željko Španjol, dr. sc. Damir Barčić, živog koja se nalazi iznad mineralnog dijela tla. Roman Rosavec, dipl. ing. šum. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma, Istovremeno vatra je ekološki čimbenik koji ima ve Svetošimunska 25, 10 000 Zagreb liku ulogu s obzirom na vegetaciju u sredozemnim eko- Dr. sc. Katica Biljaković, dr. sc. Damir Starešinić, loškim sustavima (Tr a b a u d , 1980; A tt i w il l , 1994; Damir Dominko, dipl. ing. Institut za fiziku, Bijenička 46, 10 000 Zagreb L a v o r el et al., 1998). Ona se može smatrati i sastav |