DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Z. Spanjol, K. Biljaković, R. Rosavec, D. Domiiiko, D. Barčić, D. Starešinić: ŠUMSKI POŽARI I FIZIKALNI Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 259-267 nim dijelom sredozemnih ekoloških sustava, što se posebno odnosi na njen intenzitet i dva osnovna čimbenika intenziteta vatre: vrijeme trajanja i postignuta temperatura (Mal an son 1984; Sou sa 1984). Oba čimbenika imaju važan utjecaj na vegetaciju i mogućnost njezine obnove (Nunez iCalvo,2000). Do boljeg razumijevanje nastanka i širenja šumskih požara može se doći primjenom različitih fizikalnih modela, te proučavanjem njihovih zakonitosti. U tom smislu u radu je prikazan i niz čimbenika koje izučava fizika kompleksnih sustava, a koji su povezani sa šumskim požarima. Kompleksni sustavi su oni čije ponašanje bitno ovisi o detaljima. Cilj njihovog proučavanja je razumijevanje na koji način dijelovi sustava doprinose kolektivnom ponašanju i na koji način okolina djeluje na sustav. Iako se ta pitanja mogu izučavati općenito. Klasifikacija šumskih požara Postoji nekoliko klasifikacija, tj. podjela šumskih požara. Kod nas se najčešće koristi klasifikacija koja se odnosi na način postanka požara (Dimitrov, 1987; Španjol, 1996): a) prirodni (nekontrolirani, divlji, stihijski) b) umjetni (kontrolirani, planirani) Prirodni požari su oni koji nisu pod kontrolom stručnjaka ili neke druge osobe za razliku od umjetnih koji su pod stalnom kontrolom stručnjaka. Njima se obavljaju određeni poslovi u gospodarenju šumama, kao što su; raščišćivanje mjesta prijašnjih sječa, paljenje različitog drvnog otpada kao što su suha, izvaljena stabla, borba protiv patogenih mikroorganizama i štetnih kukaca, olakšavanje regeneracije pomlatka drveća - poticanje izbojne snage iz panja i poboljšavanje stanišnih uvjeta divljih životinja. Prema tipu gorivog materijala razlikujemo (Španjol, 1996): ona su itekako relevantna za sva tradicionalna područja vezana uz konkretne slučajeve. Društveni sustavi koje (dijelom) čine ljudi, mozak prožet mrežom neurona, slivovi rijeka, atomi koji sačinjavaju molekule, tornada, zemljotresi, burze, sve su to primjeri kompleksnih sustava. Proučavati kompleksne sustave je zahtjevno, jer se nastoje razumjeti pojave koje nisu neposredne posljedice vanjskih djelovanja. "Pogurati" najednom mjestu najčešće znači imati učinak na drugom mjestu, jer su dijelovi međuzavisni. Područje kompleksnih sustava nudi sofisticirane alate, konceptualne, koji pomažu kod osmišljavanja, analitičke za dublje izučavanje i sve više računalnih koji služe za opisivanje, modeliranje i simulacije. U ovom radu prikazujemo osnove nekih modela i mogućnosti njihove primjene. - Forest Fire Classification a) podzemni požar ili požar tla (korijenja humusa i treseta) b) prizemni ili niski požar c) požar u krošnjama ili visoki požar (ovršni požar) d) požar osamljenog drveća i grmlja a) Podzemni požar ili požar tla (korijenja humusa i treseta) zahvaća humus i tresetne slojeve koji su ispod šumske organske prostirke ili nerazgrađenog dijela površinskog sloja šumskog tla. Napreduje vrlo polagano, ali stalno. Podzemni požar treseta može trajati ("tinjati") nekoliko mjeseci, te stalno prijeti opasnost da izbije na površinu i da se pretvori u opasni prizemni požar. Štete su velike zbog stradavanja korijenja drveća koje se potom suši. Takav požar se vrlo teško otkriva i teško gasi. b) Prizemni požar nastaje kada se zapali gornji sloj šumske organske prostirke, podstojno grmlje i pomladak šumskog drveća. To je najčešći tip požara koji se pojavljuje u svim tipovima šuma. Jači prizemni po- Slika 1. Prizemni požar u sastojini crnoga bora na području Paklenice, šumski predjel Veliko Rujno Figure 1 Ground fire in a black pine stand in Paklenica, forest Slika 2. Šumski požar u na Velikom Rujnu u srpnju 2007. godine area of Veliko Rujno Figure 2 Forest fire in Veliko Rujno in July 2007 (Foto: Dujo Bušljeta) (Foto: Dujo Bušljeta) |