DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 223-238 UDK 630* 525 (001) ODREĐIVANJE SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA PRIMJENOM NORME HRN EN 1316-1:1999 DEFINING ASSORTMENT STRUCTURE OF EVEN-AGED BEECH STANDS ACCORDING TO STANDARD HRN EN 1316-1:1999 Marinko PRKA* SAŽETAK: U radu je istraživana vjerojatnost pojave drvnih sortimenata tehničke oblovine u bukovim stablima s obzirom na vrstu sijeka, kao i tijek postotnih udjela drvnih sortimenata tehničke oblovine po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka. Istraživanja su provedena na uzorku koji obuhvaća 787 stabala u proredama, 788 stabala u pripremnim, 862 stabla u naplodnim i 645 stabala u dovršnim sjekovima. Sveukupno je istraživanjima obuhvaćeno 3082 primjerno stablo. Starost istraživanih sječina iznosila je od 59 do 91 godinu kod prethodnog prihoda (proreda), od 94 do 110 godina kod pripremnog sijeka, od 100 do 112 godina kod naplodnog sijeka, te od 98 do 114 godina kod dovršnog sijeka. Na temelju rezultata istraživanja izrađene su nove sortimentne tablice prema hrvatskoj normi HRN EN 1316-1:1999. Tablice šumskih drvnih sortimenata koje uvažavaju vrstu sijeka kao jedan od ulaza, omogućuju pouzdaniju procjenu sortimentne strukture sječine i preciznije planiranje sječivog etata. Pri tomu su kao čimbenici razdvajanja uzeti kriteriji selekcije prilikom doznake stabala za sječu koji se primjenjuju do uključivo pripremnog sijeka. Iz tih su razloga tablice šumskih drvnih sortimenata izrađene zasebno za prorede i pripremni sijek, a zasebno za naplodni i dovršni sijek. Ključne riječi: obična bukva, sortimentna struktura, jednodobne bukove sastojine, Hrvatska norma HRN EN 1316-1:1999 1. UVOD I PROBLEM – Introduction and problem Svjetsko tržište počiva na sustavu slobodnog i javnog bukovih sastojina određenu prema Hrvatskim normama nadmetanja te stoga prisutnost proizvoda na tržištu zahtiproizvoda iskorištavanja šuma od 1995. godine. Rezuljeva prihvaćene međunarodne norme proizvoda ili natati ovih istraživanja (većim dijelom) nisu primijenjeni cionalne norme proizvoda usklađene s međunarodnim u šumarskoj operativi. Istraživanja strukture drvnih sornormama. Sadržaji europskih normi razlikuju se od va-timenata glavnih vrsta drveća hrvatskog šumarstva uz žećih hrvatskih normi, te će njihovo prihvaćanje uvjetoprimjenu međunarodnih (“europskih” HRN-EN) normi, vati promjenu načina rada. Promjene će se očitovati u raznatno su rjeđa (Prka 2005) iako su neke od tih normi dovima prikrajanja, preuzimanja i evidencije šumskih postale dio hrvatske propisnosti. proizvoda te trgovini drvom (Krpan i Šušnjar 1999). Cilj je ovoga rada bio istražiti vjerojatnost pojave U novije su vrijeme brojni autori (Vondra 1995, drvnih sortimenata bukove tehničke oblovine u stabliŠtefančić 1998, Prka 2001, Krpan i Prka 2002, ma s obzirom na debljinski stupanj i vrstu sijeka te is- Pa la d in i ć 2005, Pa l a d ini ć i Vu l e t i ć 2006, P r-tražiti tijek postotnih udjela drvnih sortimenata tehnik a i K r p a n 2007) istraživali sortimentnu strukturu čke oblovine po debljinskim stupnjevima i prema vrsti sijeka. Na temelju rezultata istraživanja, cilj je bio izraditi nove sortimentne tablice prema Hrvatskoj normi Dr. sc. Marinko Prka, dipl. ing. šum. Hrvatske šume HRN EN 1316-1:1999 Oblo drvo listača – razvrstava Direkcija, Zagreb marinko.prkaŽhrsume.hr nje po kakvoći 1. dio: Hrast i bukva. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 6 <-- 6 --> PDF |
M. Prka: ODREĐIVANJE SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 223-238 Problematiku istraživanja strukture bukovih drvnih 2005, 2006, P rka i Krpan 2 0 0 7 ). Rezultate ranijih issortimenata, kao i čimbenike koji utječu na strukturu traživanja, teoretske postavke promišljanja o strukturi sortimenata jednodobnih bukovih sječina i izradu sorti-drvnih sortimenata te pristup izradi sortimentnih tablica, mentnih tablica, prikazali smo u našim ranijim radovizbog njihove opsežnosti, nećemo ovdje detaljnije elaboma (Prka 2001, Krpan i Prka 2002, Prka 2003, rirati, već čitatelje upućujemo na navedene radove. 2. OBJEKTI I METODA ISTRAŽIVANJA – Objects and method of research Istraživanja su provedena u gospodarskoj jedinici “Bjelovarska Bilogora” Šumarije Bjelovar, UŠP Bjelovar. Prikupljanje podataka izmjerom primjernih bukovih stabala izvršeno je na 30 objekata u 41 navratu (sijeku). Svi objekti pripadaju ekološko-gospodarskom tipu II-D-11 i uređajnom razredu bukva s ophodnjom od 100 godina, koji u površini gospodarske jedinice sudjeluje sa 76,1 %, a u drvnoj zalihi s 80,6 %. Uzorak izmjerenih primjernih bukovih stabala obuhvaća 787 stabala u proredama, 788 stabala u priprem nim, 862 stabala u naplodnim i 645 stabala u dovršnim sjekovima. Sveukupno su terenskim istraživanjima obuhvaćena 3082 primjerna stabla u razdoblju od 2002. do 2007. godine. Starost je istraživanih sječina prethodnog prihoda (proreda) iznosila od 59 do 91 godinu, od 94 do 110 godina kod pripremnog sijeka, od 100 do 112 godina kod naplodnog sijeka, te od 98 do 114 godina kod sječina dovršnog sijeka. Tablica 1. Distribucija broja izmjerenih stabala po objektima istraživanja i vrsti sijeka Table 1 Distribution of the number of measured trees according to the object of research and type of felling Wrste sjeka - Type of felling Prorede - Thinning Pripremni sjekovi - Preparatory felling Naplodni sjekovi - Seeding felling Dovršni sjekovi - Final felling Odjel Broj Broj Odjel Broj Broj Odjel Broj Broj Odjel Broj Broj odsjek doznačenih stabala u odsjek doznačenih stabala u odsjek doznačenih stabala u odsjek doznačenih stabala u stabala uzorku % stabala uzorku % stabala uzorku % stabala uzorku % Forest Number of Number of Forest Number of Number of Forest Number of Number of Forest Number of Number of block marked trees in block marked trees in block marked trees in block marked trees in trees a sample trees a sample trees a sample trees a sample 7c 292 59 20,2 9a 1198 102 8,5 11a 1667 174 10,4 11a 721 76 10,5 13a 665 65 9,8 11a 683 78 11,4 38a 1308 109 8,3 38a 879 102 11,6 13b 285 51 17,9 17a 865 91 10,5 59c 409 41 10,0 42a 1239 118 9,5 20e 569 66 11,6 19b 490 58 11,8 66a 953 138 14,5 42c 876 104 11,9 29a 368 46 12,5 38a 1164 102 8,8 73a 1077 155 14,4 59c 438 44 10,0 29b 229 34 14,8 60a 862 97 11,3 94b 650 76 11,7 94b 711 133 18,7 37a 631 83 13,2 66a 577 64 11,1 95b 439 64 14,6 95b 378 68 18,0 37c 335 48 14,3 73a 888 100 11,3 124a 1134 105 9,3 ---39b 368 56 15,2 94b 343 54 15,7 -------65b 164 24 14,6 95b 306 42 13,7 -------66b 163 31 19,0 -----------69b 515 67 13,0 -----------80b 46 17 37,0 -----------82a 159 50 31,4 -----------162e 371 45 12,1 -----------162c 282 45 16,0 ------------ Ukupno Ukupno Ukupno Ukupno 5442 787 14,5 7376 788 10,7 Total Total Uzorak je primjernih stabala oblikovan slučajnim odabirom približno 10 % doznačenih stabala. U uzorak su uvrštena sva doznačena stabla bukve koja su se nalazila na smjeru kretanja po unaprijed određenim azimutima. Intenzitet uzimanja uzorka po objektima istraživanja i vrsti sijeka vidi se iz tablice 1. Prikrajanje i razvrstavanje drvnih sortimenata tehničke oblovine u razrede kakvoće izvršili smo prema Hrvatskoj normi HRN EN 1316-1:1999 Oblo drvo listača – razvrstavanje po kakvoći 1. dio: Hrast i bukva. Tehničku oblovinu prema ovom standardu čine trupci A do D razreda kakvoće. Dimenzije izrađene oblovine i greške drva mjerene su sukladno odredbama normi 7637 862 11,3 5242 645 12,3 Total Total HRN EN 1309-2:1999, HRN EN 1310:1999 i HRN EN 1311:1999. Uz tehničku oblovinu u radu su razmatrani i udjeli prostornoga drva koje sadrži ogrjev u “komercijalnom” smislu (jednometarsko i višemetarsko ogrjevno drvo) te ostalo prostorno drvo (gule i krupni otpad). Šumski drvni sortimenti primjernih stabala iskazani su u relativnom iznosu, kao postotni udjeli u obujmu krupnoga drva do 7 cm promjera, a cjelokupna matematičko- statistička obrada izvršena je uz pomoć računalnog programa Microsoft Excel 2003. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 7 <-- 7 --> PDF |
M. Prka: ODREĐIVANJE SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 223-238 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA – Research results Prikrajanjem i izradbom primjernih stabala uzorka la uzorka iznosio 8.931 m3. Izrađeni drvni obujam tehpridobiveno je 13.507 komada tehničke oblovine, čiji ničke oblovine i ukupni neto obujam primjernih stabaje ukupni obujam bez kore iznosio 6.010 m3. Ukupni je la po vrsti sijeka vidi se iz tablice 2. izrađeni i izmjereni neto obujam svih primjernih staba- Tablica 2. Obujam tehničke oblovine i ukupni neto obujam primjernih stabala po vrsti sijeka Table 2 Volume of technical roundwood and total net tree volume according to type of felling Broj trupaca tehničke oblovine Obujam tehničke oblovine Neto obujam Vrsta sijeka Number of technical Number of technical Neto volume Type of feling roundlwood roundlwood m3 m3 kom. Prorede - Thinning 2161 639,45 999,55 Pripremni sjekovi - Preparatory felling 3.237 1.245 ,92 1.832,66 Naplodni sjekovi - Seeding felling 4.347 1.890,60 2.778,45 Dovrni sjekovi - Final felling 3.762 2.233,95 3.320,39 Ukupno - Total 13.507 6.010,11 8.931,25 3.1 Vjerojatnost pojave sortimenata tehničke oblovine u stablima obzirom na vrstu sijeka Probability of appearance of technical roundwood assortments in trees according to type of felling Vjerojatnost pojave stabla koje sadrži određeni sor-di o dva odvojena skupa istraživanih veličina koje, s jedtiment tehničke oblovine obzirom na vrstu sijeka vidi ne strane, sačinjavaju stabla proreda i pripremnog sijeka, se iz tablice 3. a s druge strane stabla naplodnog i dovršnog sijeka. Vidljivo je da se zastupljenost stabala s udjelom truVjerojatnost pojave stabala s udjelom trupaca B paca A razreda kakvoće bitno razlikuje za prorede i prirazreda kakvoće gotovo je dvostruko veća kod naplodpremni sijek (gdje ne prelazi 10 %) u odnosu na naplod-nog i dovršnog sijeka, u kojima iznosi oko 80 %, nego ni i dovršni sijek (gdje iznosi više od 40 %). Može se kod proreda i pripremnog sijeka gdje je ta vjerojatnost zaključiti, obzirom na vjerojatnost pojave stabala koja oko 40 % (tablica 3). I ovdje, kao i kod postotnih udjesadrže trupce A razreda kakvoće po vrsti sijeka, da ra-la A trupaca, možemo govoriti o grupiranju izmjerenih Tablica 3. Vjerojatnost pojave drvnih sortimenata u stablima o na vrstu sijeka Table 3 Probability of appearance of timber assortments in the trees according to type of felling Vrsta sjeka - Type of felling Prorede - Thinning Pripremni sjekovi - Preparatory felling Naplodni sjekovi - Seeding felling Do vršni sjekovi - Final felling Drvni Broj Broj Vjerojatnost Broj Broj Vjerojatnost Broj Broj Vjerojatnost Broj Broj Vjerojatnost sortiment stabala stabala pojave stabala stabala pojave stabala stabala pojave stabala stabala pojave u uzorku koja u uzorku koja u uzorku koja u uzorku koja sadrže drv. sadrže drv. sadrže drv. sadrže drv. sortiment sortiment sortiment sortiment Timber Number of Number Probabitty Number of Number Probabitty Number of Number Probabitty Number of Number Probabitty assortment trees in of trees of trees in of trees of trees in of trees of trees in of trees of a sample containing appearance a sample containing appearance a sample containing appearance a sample containing appearance timber timber timber timber assortment assortment assortment assortment A 248 8 3,2% 586 47 8,0% 761 307 40,3% 624 331 53,0% B 504 174 34,5% 708 313 44,2% 811 642 79,2% 631 547 86,7% C 658 585 88,9% 769 705 97,7% 848 809 95,4% 636 600 94 ,3% D 762 744 97,6% 787 776 98,6% 861 852 99,0% 641 639 99,7% veličina postotnih udjela trupaca B razreda kakvoće u Vjerojatnost pojave stabala koja sadrže trupce C i D proredama i pripremnom sijeku s jedne te naplodnom i razreda kakvoće pokazuje isti trend kod svih vrsta sjekodovršnom sijeku s druge strane. Razdvajanje vrijedva. Vjerojatnost pojave stabala s trupcima C razreda nosti postotnih udjela najkvalitetnijih trupaca (A i B kakvoće kreće se od 90 % do 95 %, a vjerojatnost pojave razreda kakvoće) posljedica je primjene kriterija selekstabala s trupcima D razreda kakvoće je gotovo 100 % cije prilikom doznake stabala u proredama i pripremkod svih vrsta sjekova (tablica 3). nom sijeku. Pri odabiru stabala u naplodnom sijeku do-Postotak stabala s pojavom trupaca određenog raztadašnji se kriteriji selekcije više ne primjenjuju, što reda kakvoće (vjerojatnost pojave određenog razreda pogotovo vrijedi za dovršni sijek. kakvoće u stablu) po debljinskim stupnjevima i vrsti 225 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 8 <-- 8 --> PDF |
M. Prka: ODREĐIVANJE SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 223-238 > ŠMAI »jČ LMJ>.Š>,r1.Jt.-. Slika 1-2. Vjerojatnost pojave stabala s trupcima A i B razreda kakvoće po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka Figure 1-2 Probability of appearance of timber with A and B class logs according to diameter class and type of felling Slika 3-4. Vjerojatnost pojave stabala s trupcima C i D razreda kakvoće po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka Figure 3-4 Probability of appearance of timber with C and D class logs according to diameter class and type of felling sijeka vidi se iz slika 1 do 4. Iz slika je vidljivo da se sjekova, a prorede i pripremni sjekovi pokazuju prizastupljenost stabala s udjelom trupaca A razreda kakbližno iste vrijednosti po debljinskim stupnjevima. voće svih debljinskih stupnjeva razlikuje za prorede i Vjerojatnosti pojave stabala s trupcima C i D razreda pripremni te naplodni i dovršni sijek. Vjerojatnost pokakvoće podjednake su kod svih vrsta sjekova i debjave stabala s trupcima B razreda kakvoće po debljinljinskih stupnjeva. skim stupnjevima ističe se kod naplodnih i do vršnih 3.2. Srednji postotni udjeli drvnih sortimenata tehničke oblovine po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka Average share of technical roundwood timber assortments according to diameter class and type of felling Postotni udjeli ukupne tehničke oblovine stabla, po tehničke oblovine koje bi stablo s obzirom na prsni vrsti sijeka i ukupno za cijeli uzorak primjernih stabapromjer moglo sadržavati, prisiljava nas da postotne la, mogu se regresijskom analizom izjednačiti jedudjele sortimentnih tablica i dalje određujemo preko nadžbama parabola oblika y= a+ hx+ cxČ, uz srednju srednjih vrijednosti debljinskih stupnjeva. To je povedo jaku korelaciju (Prka 2005). Varijabilnost vrijedzano s većim brojem stabala uzorka, što produljuje i nosti postotnih udjela drvnih sortimenata po razredima poskupljuje istraživanja (Prka i Krpan 2007). kakvoće i posebno, izostanak pojedinih sortimenata 3.2.1. Srednji postotni udjeli trupaca A razreda kakvoće po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka Average share of A class logs according to diameter class and type of felling Tijekom istraživanja izrađeno je i izmjereno ukup- Postotak stabala s pojavom trupaca A xsaiQ&a kakno 745 komada trupaca A razreda kakvoće ukupnog voće po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka vidi se iz obujma 683,66 m . slike 1. Vidljivo je da se zastupljenost stabala s udjelom |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 9 <-- 9 --> PDF |
M. Prka: ODREĐIVANJE SORTMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA ... Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 223-238 A trupaca svih debljinskih stupnje- HP* va značajno razhkuje za prorede i pripremni sijek te za naplodni i dovršni sijek. Na sve ovo ukazuju i srednje vrijednosti postotnih udjela trupaca A razreda kakvoće u obujmu krupnoga drva stabla po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka, te pripadajuće hnije trenda koje se vide na slici 5. Iz tih razloga možemo zapravo govoriti o dva odvojena skupa (uzorka) istraživanih veličina koje s jedne strane sačinjavaju stabla proreda i pripremnog sijeka, a s druge strane stabla naplodnog i dovršnog Slika 5. Srednji postotni udjeli trupaca A razreda kakvoće i linije trenda po vrsti sijeka sijeka. Ovakvo grupiranje vrijedno Figure 5 Average share of A class logs and trend lines according to type of felling sti postotnih udjela najkvalitetnijih drvnih sortimenata, kao što je već navedeno, posljedica je naših odluka prilikom odabira stabala za sječu. Zbog svega navedenog, objedinili smo uzorke primjernih stabala za prorede i pripremni sijek, te za naplodni i do vršni sijek, a srednje postotne vrijednosti trupaca A razreda kakvoće po debljinskim stupnjevima i linije trenda vide se na slici 6. Na to su nas naveli i slični odnosi vjerojatnosti pojave stabala i linija trenda srednjih postotnih udjela tehničke oblo vine u neto obujmu stabla ostalih razreda kakvoće određene prema normi HRN EN 1316 Slika 6. Srednji postotni udjeli trupaca A razreda kakvoće i linije trenda po vrstama sijeka 1:1999, koje smo obradili i prikaza Figure 6 Average share of A class logs and trend lines according to types of felling li u idućim poglavljima. Srednje postotne udjele drvnih sortimenata tehničke ti t-testa: Srednje vrijednosti tehničke oblovine po razoblovine po razredima kakvoće i debljinskim stupnjeviredima kakvoće kod grupiranih vrsta sijeka, a iz njih se ma kod ovako grupiranih vrsta sijeka (prorede i pri-vidi značajno manja čvrstoća veze između uspoređenih premni-PiP, naplodni i dovršni-NiD) usporedili smo t-sredina po debljinskim stupnjevima kod A, B i C razretestom. Rezultati testiranja vide se u Prilogu 1. Rezulta-da kakvoće tehničke oblovine. Prilog 1. Rezultati t-testa: Srednje vrijednosti tehničke oblovine po razredima kakvoće kod grupiranih vrsta sijeka t-Test: Paired Two Sample for Means PiP/NiD-sredine A t-Test: Paired Two Sample for Means PiP/NiD-sredine A Variable 1 Variable 2 Variable 1 Variable 2 Mean 0.023108123 0.102818388 Mean 0.094354322 0.173866991 Variance 0.000571617 0.001334788 Variance 0.002529585 0.001706956 Observations 9 9 Observations 10 10 Pearson Correlation 0.190120781 Pearson Correlation 0.676884882 Hypothesized Mean Difference 0 Hypothesized Mean Difference 0 df 8 df 9 tStat -6.02693301 tStat -6.664416223 P(T<=t) one-tail 0.000156923 P(T<=t) one-tail 4.61027E-05 t Critical one-tail 1.859548033 t Critical one-tail 1.833112923 P(T<=t) two-tail 0.000313845 P(T<=t) two-tail 9.22053E-05 t Critical two-tail 2.306004133 t Critical two-tail 2.262157158 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 10 <-- 10 --> PDF |
M. Prka: ODREĐIVANJE SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 223-238 t-Test: Paired Two Sample for Means PiP/NiD-sredine C t-Test: Paired Two Sample for Means PiP/NiD-sredine D Variable 1 Variable 2 Variable 1 Variable 2 Mean 0.282543345 0.208368047 Mean 0.267416667 0.2385 Variance 0.004696528 0.003482403 Variance 0.004089174 0.008761727 Observations 11 11 Observations 12 12 Pearson Correlation 0.473456074 Pearson Correlation 0.933342977 Hypothesized Mean Difference 0 Hypothesized Mean Difference 0 df 10 df 11 tStat 3.730245996 tStat 2.445697187 P(T<=t) one-tail 0.001954386 P(T<=t) one-tail 0.016246404 t Critical one-tail 1.812461102 t Critical one-tail 1.795884814 P(T<=t) two-tail 0.003908773 P(T<=t) two-tail 0.032492808 t Critical two-tail 2.228138842 t Critical two-tail 2.200985159 3.2.2. Srednji postotni udjeli trupaca B razreda kakvoće po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka Average share of B class logs according to diameter class and type of felling Ukupno je izrađeno i izmjereno 2.041 komada tru-i .438,31 mĐ Postotak stabala s pojavom trupaca B razpaca B razreda kakvoće, čiji je ukupni obujam iznosio reda kakvoće po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka vidi se iz slike 2. Vidljivo je da se stabla s pojavom trupaca B razreda naplodnog i dovršnog sijeka izdvajaju svojom zastupljenošću u svim debljinskim stupnjevima. Stabla proreda i pripremnog sijeka koja sadrže trupce B razreda imaju približno istu zastupljenost, odnosno vjerojatnost pojave kod svih deb- Ijinskih stupnjeva. Zbog sličnih vrijednosti kod proreda i pripremnog sijeka s jedne, te kod naplodnog i dovršnog sijeka s druge strane, i kod udjela trupaca B razreda kakvoće, možemo govoriti 0 svojevrsnoj podjeli Slika 7. Srednji postotni udjeli trupaca B razreda kakvoće i linije trenda po vrsti sijeka istraživanog uzorka na dva dijela. Figure 7 Average share ofB class logs and trend lines according to type of felling Tome u prilog govore i srednje vrijednosti postotnih udjela trupaca B razreda kakvoće po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka s pripa dajućim linijama trenda na slici 7. Srednje vrijednosti postotnih udjela trupaca B razreda kakvoće grupirane na već opisani način (prorede- pripremni, naplodni-dovršni) s pripadajućim linijama trenda vide se na slici 8. Iz slike 8 i Priloga 1 vidljiva je razlika između srednjih vrijednosti udjela trupaca B razreda kakvoće u obujmu krupnog drva ovako grupiranih primjernih stabala, te se može zaključiti, slično kao kod trupaca A razreda kakvoće, da izračun srednjih vrijednosti za cijeli Slika 8. Srednji postotni udjeli trupaca B razreda kakvoće i linije trenda iiČnraV m´iV nnravrlan po vrstama sijeka Figure 8 Average share ofB class logs and trend lines according to types of felling |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 11 <-- 11 --> PDF |
M. Prka: ODREĐIVANJE SORTMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA ... Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 223-238 3.2.3. Srednji postotni udjeli trupaca C razreda kakvoće po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka Average share of C class logs according to diameter class and type of felling Ukupno je tijekom istraživanja izrađeno i izmjerePostotak stabala s pojavom trupaca C razreda kakno 4.220 komada trupaca C razreda kakvoće, čiji je voće po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka vidi se iz ukupni obujam iznosio 2.067,74 mČ. slike 3. Vidljivo je da, osim najtanjeg debljinskog stupnja, nema razlike u zastupljenosti (vjerojatnosti pojave) stabala s C trupcima po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka. Bez obzira na sličnosti (koje se vide iz tablice 3 i slike 3) srednji postotni udjeli trupaca C razreda kakvoće po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka koji se vide na slici 9 i rezultati t-testa iz Priloga 1, upućuju na grupiranje istraživanih veličina na naplodni i dovršni sijek s jedne, te prorede i pripremni sijek s druge strane. Slično kao kod trupaca B razreda kakvoće gdje se linije trenda srednjih postotnih udjela proreda i pripremnih sjekova poklapaju, ovdje se gotovo Slika 9. Srednji postotni udjeli trupaca C razreda kakvoće i linije trenda po vrsti sijeka poklapaju linije trenda naplodnih i Figure 9 Average share of C class logs and trend lines according to type of felling dovršnih sjekova. Uz to, po prvi puta linije trenda srednjih postotnih udjela naplodnih i dovršnih sjekova za trupce C razreda kakvoće zauzimaju niže vrijednosti od linija trenda proreda i pripremnih sjekova. Srednje vrijednosti postotnih udjela trupaca C razreda kakvoće za prorede i pripremni sijek te naplodni i dovršni sijek po debljinskim stupnjevima uz linije trenda, vide se na slici 10. Slika 10. Srednji postotni udjeli trupaca C razreda kakvoće i linije trenda po vrstama sijeka Figure 10 Average share of C class logs and trend lines according to types of felling 3.2.4. Srednji postotni udjeli trupaca D razreda kakvoće po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka Average share of D class logs according to diameter class and type of felling Ukupno je izrađeno i izmjereno 6.501 komada trucima iznosi približno 100 % za sve debljinske stupnjeve i paca D razreda kakvoće, čiji je ukupni obujam iznosio vrste sijeka. 1820,40 ml Srednji postotni udjeli trupaca D razreda kakvoće u Postotak stabala koja sadrže trupce D razreda kakneto obujmu stabala i pripadajuće linije trenda po debvoće po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka vidi se iz ljinskim stupnjevima i vrsti sijeka, koji se vide na slici slike 4. Vidljivo je da nema razlike u zastupljenosti sta11, upućuju na to da nema razhke između udjela D trubala s D trupcima po debljinskim stupnjevima i vrsti sijepaca obzirom na vrstu sijeka. S porastom debljinskog ka, odnosno da vjerojatnost pojave stabala s takvim trupstupnja postotni udjeli trupaca D razreda kakvoće pada |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 12 <-- 12 --> PDF |
M. Prka: ODREĐIVANJE SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 223-238 ju, a Čini se da je trend smanjenja udjela D trupaca s porastom prsnog promjera stabla manje izražen kod proreda i pripremnog sijeka. Posebno se to odnosi na veće debljinske stupnjeve prorednih sječina. Isto se može zaključiti iz srednjih postotnih udjela trupaca D razreda kakvoće za prorede i pripremni sijek s jedne, te naplodni i dovršni sijek s druge strane, koji se zajedno s huljama trenda vide na slici 12. Linije trenda do debljinskog stupnja od 52, 5 cm pokazuju shčne vrijednosti, no sredine debljinskih stupnjeva upućuju na veće razhke. Slika 11. Srednji postotni udjeli trupaca D razreda kakvoće i linije trenda po vrsti sijeka Figure 11 Average share of D class logs and trend lines according to type offelling Slika 12. Srednji postotni udjeli trupaca D razreda kakvoće i linije trenda po vrstama sijeka Figure 12 Average share of D class logs and trend lines according to types offelling 3.3. Srednji postotni udjeli prostornog drva po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka Average share offuelwood according to diameter class and type offelling Pod prostornim drvom u ovome radu podrazumijevamo ogrjev u komercijalnom i konvencionalnom smislu (jednometarsko i višemetarsko ogrjevno drvo) te gule i krupni otpad u neto obujmu stabla do 7 cm promjera. Postotni udjeli ogrjeva s obzirom na vrstu sijeka mogu se, slično kao i ukupni udjeli tehničke oblo vine, regresijskom analizom izjednačiti jednadžbama parabole drugoga reda uz srednju ili jaku korelaciju (Prka 2005). Razvojem primjene biomase za energiju podjela između ogrjeva i "ostalog prostornog drva" trebala bi imati sve manje značenje, a termin otpada pri sječi i izradi stabla trebalo bi Slika 13. Srednji postotni udjeli prostornog drva i linije trenda po vrsti sijeka znatno redefinirati. Figure 13 Average share offuelwood and trend lines according to type offelling |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 13 <-- 13 --> PDF |
M. Prka: ODREĐIVANJE SORTMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA ... Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 223-238 Srednji postotni udjeh prostornog drva po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka i pripadajuće linije trenda vide se na slici 13. Do deb- Ijinskog stupnja od 37,5 cm srednji postotni udjeh prostornog drva iskazuju približno iste vrijednosti, a nakon toga veće srednje vrijednosti poprimaju prorede i pripremni sijek. Srednje vrijednosti postotnih udjela prostornog drva grupirane na već opisani način (prorede-pripremni, naplodni-dovršni) s pripadajućim linijama trenda vide se na slici 14. Iz slike je vidljivo da nakon debljinskog stupnja od 37,5 cm veće srednje vrijednosti (očekivaSlika 14. Srednji postotni udjeli prostornog drva i linije trenda po vrstama sijeka no) pokazuju prorede i pripremni Figure 14 Average share offuelwood and trend lines according to types of felling sjekovi. Srednje vrijednosti postotnih udjela gula i krupnoga otpada izrađene prema Hrvatskim normama proizvoda iskorištavanja šuma (1995) pokazuju linearnu ovisnost i gotovo istovjetne vrijednosti kod svih vrsta sijeka, što smo utvrdili ranijim istraživanjima (Prka 2001, 2005). S druge strane, srednje vrijednosti istih tih kategorija prostornoga drva (gula i krupnog otpada) izrađene prema hrvatskoj normi HRN EN 1316-1:1999, iskazuju razlike (do 3 %) između naplodnih i do vršnih sjekova, kao što se vidi na slici 15. Kao linije trenda bolje od govaraju parabole drugoga reda, što Slika 15. Srednji postotni udjeli gula i krupnog otpada i linije trenda po vrsti sijeka se posebno odnosi na do vršni sijek i Figure 15 Average share of massive waste and trend lines according to type of felling ukupni uzorak primjernih stabala. 3.3 Tablice drvnih sortimenata - Timber assortment tables Tablice postotnih udjela drvnih sortimenata određenih prema Hrvatskoj normi HRN EN 1316-1:1999 Oblo drvo listača - razvrstavanje po kakvoći 1. dio: Hrast i bukva odlučili smo izraditi posebno za prorede i pripremni sijek, a posebno za naplodni i do vršni sijek. To smo učinili zbog brojnih razloga navedenih i obrazloženih u ovome radu, kao i rezultata naših ranije objavljenih istraživanja. Razloge koji su nas naveli na izdvajanje stabala proreda i pripremnog sijeka u posebne sortimentne tablice nalazimo u sljedećem: > Proredne sječine i sječine pripremnoga sijeka ističu se većom zastupljenošću neoštećenih stabala nenormalnog uzrasta i općenito većim postotnim udjelom stabala s negativnim utjecajem na sortimentnu struk turu sječine u ukupnom broju doznačenih stabala u odnosu na naplodne i dovršne sječine (Prka 2006). > Doznačena stabla proreda i pripremnoga sijeka imaju prosječno manju visinu debla i u vezi s time manji udio tehničke oblovine koja potječe iz debla stabala u usporedbi sa stablima naplodnog i dovršnog sijeka (Prka 2005, 2006). > Vrijednosna analiza stabala po vrsti sijeka ukazuje da stabla proreda i pripremnoga sijeka imaju manje indeksne vrijednosti u usporedbi sa stablima dovršnog i naplodnog sijeka (Prka 2003, 2005). > Ukupni postotni udio tehničke oblovine u neto obujmu stabla manji je kod prorednih sječina u odnosu na ostale vrste sijeka (Prka 2005). |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 14 <-- 14 --> PDF |
M. Prka: ODREĐIVANJE SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 223-238 > U proredama i pripremnim sjekovima manja je vje> Postotni udjeli drvnih sortimenata po razredima rojatnost pojave stabala s najkvalitetnijim sortimen-kakvoće zadržavaju iste odnose bez obzira na pritima tehničke oblovine (A, B razred kakvoće) i s tim mijenjenu normu (Prka 2005). u vezi manji postotni udio najkvalitetnijih drvnih Zbog svega navedenog objedinili smo uzorke pri SOrtimenata u obujmu krupnoga drva u usporedbi sa mjernih stabala za prorede i pripremni sijek, te za nastablima naplodnog i do vršnog sijeka (Prka 2005). plodni i do vršni sijek. Nakon toga odredili smo ko> Pojava neprave srži nema većeg značenja u sječina-načne vrijednosti srednjih postotnih udjela tehničke ma do približno 90 godina starosti, zbog činjenice da oblovine prema razredima kakvoće za prorede i pri u starijim proredama možemo očekivati oko 15 % premne sjekove te za naplodne i dovršne sjekove koji stabala s nepravom srži. S druge strane u sječinama se vide iz slika od 16 do 20. starosti 100 do 110 godina neprava srž ima veliko To smo učinih uz pomoć srednjih vrijednosti po debznačenje s obzirom na to daje možemo očekivati kod Ijinskim stupnjevima i linija trenda iz slika 6, 8, 10, 12, približno 50 % doznačenih stabala (Prka 2003). 14115. Odnose srednjih i konačnih vrijednosti postotnih udjela drvnih sortimenata kod ovako grupiranih vrsta sijeka provjerili smo t-testom, a rezultati se nalaze u prilogu ovog rada (Prilog 2. Rezultati t-testa: Izjednačene vrijednosti drvnih sortimenata). Oni ukazuju da nema značajnih razlika između uspoređenih srednjih vrijednosti postotnih udjela drvnih sortimenata. Iz slike 16 se vidi da su vrijednosti trupaca A razreda kakvoće naplodnih i dovršnih sjekova od 1,7 do 6,7 % veće od vrijednosti kod proreda i pripremnih sjekova, što ovisi o debljinskom stupnju. Prosječna razlika za sve debljinske stupnjeve iznosi 5,2 % trupaca A razreda kakvoće više u naplodnom i do- Slika 16. Izjednačene vrijednosti srednjih postotnih udjela trupaca A razreda kakvoće u neto obujmu stabla po vrstama sijeka vršnom sijeku u odnosu na prorede i Figure 16 Leveled values of average share of A class logs in the net tree volume according pripremne sjekove. Iz slike 17 vidi to types of felling se da su vrijednosti trupaca B razreda kakvoće po debljinskim stupnjevima naplodnih i dovršnih sjekova od 2,7 do 9,2 % veće od vrijednosti kod proreda i pripremnih sjekova. Prosječno za sve debljinske stupnjeve naplodni i dovršni sjekovi iskazuju 5,9 % veće vrijednosti trupaca B razreda kakvoće u odnosu na prorede i pripremne sjekove. Vrijednosti su postotnih udjela najkvalitetnijih drvnih sortimenata (A i B razred kakvoće) kod naplodnih i dovršnih sjekova od 10,5 do 12,8 % veće od vrijednosti proreda i pripremnog sijeka, što ovisi o debljinskom stupnju. Prosječno za sve debljinske stupnjeve naplodni i dovršni sjekovi iskazuju približno Slika 17. Izjednačene vrijednosti srednjih postotnih udjela trupaca B razreda kakvoće u neto obujmu stabla po vrstama sijeka 11 % veće udjele najkvalitetnijih Figure 17 Leveled values of average share ofB class logs in the net tree volume according drvnih sortimenata od proredato types of felling pripremnih sjekova. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 15 <-- 15 --> PDF |
M. Prka: ODREĐIVANJE SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 223-238 Prilog 2. Rezultati t-testa: Izjednačene vrijednosti drvnih sortimenata t-Test: Paired Two Sample for Means Mean Variance Observations Pearson Correlation Hypothesized Mean Difference df t Stat P(T<=t) one-tail t Critical one-tail P(T<=t) two-tail t Critical two-tail t-Test: Paired Two Sample for Means Mean Variance Observations Pearson Correlation Hypothesized Mean Difference df t Stat P(T<=t) one-tail t Critical one-tail P(T<=t) two-tail t Critical two-tail t-Test: Paired Two Sample for Means Mean Variance Observations Pearson Correlation Hypothesized Mean Difference df t Stat P(T<=t) one-tail t Critical one-tail P(T<=t) two-tail t Critical two-tail t-Test: Paired Two Sample for Means Mean Variance Observations Pearson Correlation Hypothesized Mean Difference df t Stat P(T<=t) one-tail t Critical one-tail P(T<=t) two-tail t Critical two-tail Prorede i pripremni A Variable 1 Variable 2 0.018906646 0.019545455 0.000544673 0.000558473 11 11 0.965108912 0 10 -0.341133217 0.370031192 1.812461102 0.740062383 2.228138842 Prorede i priprem ni B Variable 1 Variable 2 0.080817042 0.090636364 0.003697198 0.004264855 11 0.935675623 0 10 -1.413138385 0.093988523 1.812461102 0.187977046 2.228138842 Prorede i priprem ni C 11 Variable 1 Variable 2 0.221396907 0.225636364 0.014566563 0.015326855 11 11 0.995577795 0 10 -1.180686842 0.132523995 1.812461102 0.265047989 2.228138842 Prorede i priprem ni D Variable 1 Variable 2 0.250909091 0.248545455 0.010870691 0.010852473 11 11 0.994777605 0 10 0.735980072 0.239325438 1.812461102 0.478650876 2.228138842 t-Test: Paired Two Sample for Means Mean Variance Observations Pearson Correlation Hypothesized Mean Difference df t Stat P(T<=t) one-tail t Critical one-tail P(T<=t) two-tail t Critical two-tail t-Test: Paired Two Sample for Means Mean Variance Observations Pearson Correlation Hypothesized Mean Difference df t Stat P(T<=t) one-tail t Critical one-tail P(T<=t) two-tail t Critical two-tail t-Test: Paired Two Sample for Means Mean Variance Observations Pearson Correlation Hypothesized Mean Difference df t Stat P(T<=t) one-tail t Critical one-tail P(T<=t) two-tail t Critical two-tail t-Test: Paired Two Sample for Means Mean Variance Observations Pearson Correlation Hypothesized Mean Difference df t Stat t Critical one-tail P(T<=t) two-tail P(T<=t) one-tail t Critical two-tail Naplodni i dovršni A Variable 1 Variable 2 0.078767411 0.075533333 0.003360357 0.00335441 15 15 0.956907463 0 14 0.736338685 0.236841558 1.761310115 0.473683116 2.144786681 Prorede i pripremni B Variable 1 Variable 2 0.138174793 0.139 0.006342718 0.006389714 15 15 0.978232786 0 14 -0.191948511 0.425269396 1.761310115 0.850538793 2.144786681 Prorede i pripremni C Variable 1 Variable 2 0.166646886 0.1734 0.00877381 0.0079474 15 15 0.963230138 0 14 -1.038310396 0.158363477 1.761310115 0.316726954 2.144786681 Prorede i pripremni D Variable 1 Variable 2 0.218266667 0.213866667 0.010961781 0.010883124 15 15 0.981879876 0 14 0.856379733 1.761310115 0.406207597 0.203103798 2.144786681 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 16 <-- 16 --> PDF |
M. Prka: ODREĐIVANJE SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 223-238 t-Test: Paired Two Sample for Means Prorede i pripremni Prostorno t-Test: Paired Two Sample for Means Prorede i pripremni Prostorno Variable 1 Variable 2 Variable 1 Variable 2 Mean 0.427946813 0.415636364 Mean 0.398039245 0.3982 Variance 0.043473034 0.045666255 Variance 0.035443737 0.034778171 Observations 11 11 Observations 15 15 Pearson Correlation 0.996515306 Pearson Correlation 0.997786118 Hypothesized Mean Difference 0 Hypothesized Mean Difference 0 df 10 df 14 t Stat 2.222408747 t Stat -0.049436094 P(T<=t) one-tail 0.025244013 P(T<=t) one-tail 0.480635066 t Critical one-tail 1.812461102 t Critical one-tail 1.761310115 P(T<=t) two-tail 0.050488026 P(T<=t) two-tail 0.961270132 t Critical two-tail 2.228138842 t Critical two-tail 2.144786681 t-Test: Paired Two Sample for Means Ukupno Gule i kr. otp. Variable 1 Variable 2 Mean 0.040050876 0.041266667 Variance 0.000331843 0.000401674 Observations 15 15 Pearson Correlation 0.980138048 Hypothesized Mean Difference 0 df 14 t Stat -1.115001761 P(T<=t) one-tail 0.141812256 t Critical one-tail 1.761310115 P(T<=t) two-tail 0.283624511 t Critical two-tail 2.144786681 Hrvatska norma HRN EN 1316-1:1999 za bukvu (Prka 2003, 2005, Krpan, Prka i Zečić 2006), nipredviđa mogućnost primjene podrazreda A-crvena ti ovi podrazredi najkvalitetnijih drvnih sortimenata (A-s) i B-crvena (B-s) što ovisi o trgovačkim dogovorinemaju značajniji utjecaj na sortimentnu strukturu proma. U ovim podrazredima dozvoljena je neograničena reda i pripremnih sjekova. Njihovu smo zastupljenost (do 100 %) prisutnost homogene i zdrave neprave srži istražili na 519 stabala naplodnog i dovršnog sijeka. (crvenog srca – kerna). Kako pojava, razvoj i udio ne-Postotni udio podrazreda A-s i B-s u prema broju koprave srži kod proreda i pripremnih sjekova nema velimada tehničke oblovine i udjelu u obujmu tehničke ko značenje, što smo utvrdili ranijim istraživanjima oblovine A i B razreda kakvoće vidi se iz tablice 4. Tablica 4. Udio trupaca podrazreda A-s i B-s u A i B razredu kakvoće prema broju komada i obujmu tehničke oblovine Table 4 Share of A-s logs and B-s logs in Aand B class logs according to number of technical roundwood and volume A A-s B B-s Broj Obujam Broj Obujam Udio u Broj Obujam Broj Obujam Udio u Vrsta Odjel trupaca trupaca trupaca trupaca broju - obujmu trupaca trupaca trupaca trupaca broju - obujmu sjeka odsjek Number Volume Number Volume Number Volume Number Volume Type of Forest of of of of Share in of of of of Share in felling block round-round-round-round-number - volume round-round-round-round-number - volume wood wood wood wood wood wood wood wood kom. m3 kom. m3 % kom. m3 kom. m3 % Naplodni 66a 47 32,54 4 2,99 8,51 9,20 122 79,79 8 6,14 6,56 7,70 Dovršni 11a 25 21,61 6 5,31 24,00 24,59 76 62,56 7 7,48 9,21 11,96 Dovršni 38a 69 79,45 10 12,70 14,49 15,98 108 103,4 18 19,80 16,67 19,14 Dovršni 94b 82 104,8 14 19,47 17,07 18,58 140 141,6 24 33,78 17,14 23,86 Dovršni 95b 47 65,78 3 3,22 6,38 4,90 70 67,33 2 2,25 2,86 3,34 Ukupno -Total 270 304,18 37 43,69 13,70 14,36 516 454,68 59 69,45 11,43 15,27 Može se zaključiti da približno 15 % od obujma kreće od 0,3 do 2 %, a udio B-s podrazreda od 1,1 do najkvalitetnijih drvnih sortimenata (A i B razreda ka-3,2 % obujma krupnog drva. kvoće) kod naplodnih i dovršnih sjekova ima ove Iz slike 18 vidi se da su vrijednosti trupaca C razreda značajke (preveliki udio zdrave neprave srži za A i B kakvoće naplodnih i dovršnih sjekova od 2,1 do 8 % marazred kakvoće). U odnosu na obujam krupnoga drva nje od vrijednosti kod proreda i pripremnih sjekova, što udio A-s podrazreda se ovisno o debljinskom stupnju ovisi o debljinskom stupnju. Prosječna razlika za sve deb 234 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 17 <-- 17 --> PDF |
M. Prka: ODREĐIVANJE SORTMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA ... Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 223-238 Slika 18. Izjednačene vrijednosti srednjih postotnih udjela trupaca C razreda kakvoće u neto obujmu stabla po vrstama sijeka Figure 18 Leveled values of average share ofC class logs in the net tree vol ume according to types of felling Ijinske stupnjeve iznosi 5,6 % trupaca C razreda kakvoće manje u naplodnom i dovršnom sijeku u odnosu na prorede i pripremne sjekove. Iz slike 19 vidi se da su vrijednosti trupaca D razreda kakvoće po debljinskim stupnjevima naplodnih i dovršnih sjekova, od debljinskog stupnja 37,5 cm, za 3,4 do 5,4 % manje od vrijednosti kod proreda i pripremnih sjekova. Prosječno za sve debljinske stupnjeve naplodni i dovršni sjekovi iskazuju 4,7 % manje vrijednosti trupaca D razreda kakvoće u odnosu na prorede i pripremne sjekove. Do debljinskog stupnja od 37,5 cm veće vrijednosti postotnog udjela trupaca D razreda kakvoće iskazuju naplodni i dovršni sjekovi, a nakon toga prorede i pripremni sjekovi. Kako debljinski stupanj 37,5 cm zapravo predstavlja vrijednost prsnog promjera stabla od koje započinje značajnija pojava najkvalitetnijih SOrtimenata tehničke oblovine (trupaca A i B razreda kakvoSlika 19. Izjednačene vrijednosti srednjih postotnih udjela trupaca D razreda kakvoće u neto obujmu stabla po vrstama sijeka će), izgleda da se na taj način dije Figure 19 Leveled values of average share ofD class logs in the net tree volume according to lom ujednačava (kompenzira) veća types of felling zastupljenost kvalitetnijih drvnih SOrtimenata kod naplodnih i dovršnih sjekova. Drugi dio ujednačavanja razlika postotnih udjela vidi se iz većeg postotnog udjela trupaca C razreda kakvoće kod proreda i pripremnog sijeka u odnosu na naplodni i dovršni sijek. Vrijednosti su postotnih udjela manje kvalitetnih drvnih SOrtimenata (C i D razred kakvoće) kod naplodnih i dovršnih sjekova od 6,8 do 13 % manje od vrijednosti proreda i pripremnog sijeka, što ovisi o debljinskom stupnju. Prosječno za sve debljinske stupnjeve naplodni i dovršni sjekovi iskazuju približno Slika 20. Izjednačene vrijednosti srednjih postotnih udjela gula i krupnog otpada u neto 11 % niže udjele manje kvalitetnih obujmu stabla po debljinskim stupnjevima drvnih SOrtimenata od proreda i priFigure 20 Leveled values of average share of massive waste in the net tree volume accordpremnih sjekova. ing to diameter class |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 18 <-- 18 --> PDF |
M. Prka: ODREĐIVANJE SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 223-238 Slika 20 prikazuje konačne srednje vrijednosti gula i krupnoga otpada kod svih vrsta sjekova. Svi su naprijed navedeni razlozi razdvajanja iKorka primjernih stabala i razlika između ove dvije grupe vrsta sjekova posljedica naših odluka. Zajedničko doznačenim stablima proreda i pripremnog sijeka je da su odabrana kriterijem selekcije koji se po završetku pripremnoga sijeka više ne primjenjuje, jer odlučujuću ulogu kod odabiranja stabala za sječu tada ima naplodenje i stanje pomlatka. Zbog toga je nužno razlučiti sortimentnu Slika 21. Tablice šumskih drvnih sortimenata - prorede i pripremni sjekovi strukturu sastojine od sortimentne Figure 21 Timber assortment tables of thinning and preparatory felling stridcture sječine (određene vrste sijeka). Sortimentna stridctura sastojine varira u širokom i nama nepoznatom rasponu, a njezina kvaliteta posljedica je uspješnosti našega gospodarenja u prošlosti. Samo u tom smislu sortimentna struktura sastojine utječe na sortimentnu stridcturu sječine. Primami je interes šumarske operative spoznaja o količini i kakvoći drvnih sortimenata koji se mogu ostvariti provođenjem određene vrste sijeka, odnosno sortimentna struktiffa sječine. Udio drvnih sortimenata pojedine vrste sijeka u velikoj je mjeri posljedica naših odluka prilikom nil UmriK elite lual odabiranja stabala za sječu, kojima Slika 22. Tablice šumskih drvnih sortimenata - naplodni i dovršni sjekovi provodimo cilj i smjernice gospo Figure 22 Timber assortment tables of seeding and final felling darenja sastojinom. Hrvatske norme proizvoda iskorištavanja šuma Konačni postotni udjeli šumskih drvnih sortimenata (1995), nastale iz bivšeg JUS-a, još uvijek se koriste u (sortimentne tablice) u obujmu krupnoga drva stabla za šumarskoj praksi i pri trgovini šumskim drvnim sor-prorede i pripremni sijek te za naplodni i dovršni sijek timentima, iako su usvojene i propisane Europske norkoje predlažemo za praktičnu primjenu vide se iz slika me (HRN EN). Kao rezultat naših ranijih istraživanja 21 i 22. Mišljenja smo da će sortimentne tablice koje (Prka 2005) ističemo stalnost odnosa postotnih udjela kao jedan od ulaza uvažavaju vrstu sijeka, odnosno pridrvnih sortimenata po razredima kakvoće s obzirom na mjenu kriterija selekcije, dati pouzdanije procjene sorvrstu sijeka, bez obzira na primijenjeni standard (HRN timentne strukture jednodobnih bukovih sječina. ili HRN EN). 4. ZAKLJUČAK - Conclusion Sortimentna struktura sastojine varira u širokom smjernice gospodarenja sastojinom. Zbog toga je nužrasponu. Primami je interes šumarske operative spozno razlučiti sortimentnu stmktum sastojine od sortinaja 0 sortimentnoj strukturi koja se može ostvariti mentne stmkture sječine (određene vrste sijeka). provođenjem određene vrste sijeka po šumskouzgoj-Na temelju rezultata istraživanja utvrđena je sortinim načelima. Takva sortimentna struktura sječine u mentna stmktura jednodobnih bukovih sječina i izrađeznačajnoj je mjeri pod utjecajem naših odluka prilikom ne su tablice šumskih drvnih sortimenata. Naplodni i dodoznake stabala za sječu, kojima provodimo cilj i vršni sjekovi u odnosu na prorede i pripremne sjekove |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 19 <-- 19 --> PDF |
M. Prka: ODREĐIVANJE SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 223-238 iskazuju približno od 10,5 do 12,8 % (prosječno 11 %) veće udjele najkvalitetnijih drvnih sortimenata (A i B razred kakvoće), što ovisi o debljinskom stupnju. S druge strane, prorede i pripremni sjekovi imaju približno od 6,8 do 13 % (prosječno 11%) veće udjele manje kvalitetnih sortimenata tehničke oblovine (C i D razred kakvoće) po debljinskom stupnju od naplodnih i dovršnih sjekova. Srednji postotni udjeli drvnih sortimenata po razredima kakvoće zadržavaju iste odnose (naravno ne i iste postotne vrijednosti) bez obzira na primijenjeni standard (HRN ili HRN EN) odnosno normu. Norma HRN EN 1316-1:1999 razlikuje se od Hrvatskih normi proizvoda iskorištavanja šuma (1995) u pogledu minimalnih dimenzija, dozvoljenih grešaka, načinu izmjera tehničke oblovine, broju razreda kakvoće i drugom. Ipak, bitnu razliku između ova dva standarda nalazimo u činjenici da tehničku oblovinu “stare” hrvatske norme (HRN) razvrstavaju prema njezinoj namjeni, a “nove” hrvatske norme (HRN EN) tehničku oblovinu razvrstavaju prema kakvoći, ne prejudicirajući njezinu buduću namjenu. Imajući to u vidu nije teško zaključiti da nedostatak (ili potpuni izostanak) tržišta šumskih drvnih sortimenata u Republici Hrvatskoj predstavlja glavnu prepreku “prihvaćanju” međunarodnih normi od strane operative. Tablice šumskih drvnih sortimenata koje uvažavaju vrstu sijeka kao jedan od ulaza, omogućuju pouzdaniju procjenu sortimentne strukture sječine i preciznije planiranje sječivog etata. Pri tome je kao čimbenik razdvajanja uzet kriterij selekcije prilikom doznake stabala za sječu koji se primjenjuje do uključivo pripremnog sijeka. Zbog toga su tablice šumskih drvnih sortimenata izrađene zasebno za prorede i pripremni sijek te zasebno za naplodni i dovršni sijek. Rezultate ovih istraživanja moguće i potrebno operativno primijeniti pri uspostavi europskog sustava normiranja obloga drva. Zahvala: Zahvaljujem svima koji su mi u proteklih 10-ak godina pomogli pri istraživanju sortimentne strukture jednodobnih bukovih sastojina, prije svih profesoru Anti P.B. Krpanu, djelatnicima Zavoda za šumarske tehnike i tehnologije Šumarskog fakulteta u Zagrebu, zaposlenicima U.Š.P. Bjelovar i Šumarije Bjelovar, a ponajprije šumarskom tehničaru Siniši Čuiću, na velikom doprinosu kod provođenja terenskog dijela istraživanja. 5. LITERATURA – References Krpan, A. P. B., M. Šušnjar 1999: Normizacija šumskih drvnih proizvoda u Republici Hrvatskoj, “Šumarski list” 5–6/1999, Zagreb, 241–245. Krpan, A. P. B., M. Prka 2002: Kakvoća bukovih stabala iz oplodnih sječa Bilogorskog područja, “Drvna industrija”, 4/01, Zagreb, 173–180. Krpan, A. P. B., M. Prka, Ž. Zečić 2006: Pojava i značajke neprave srži u bukovim prorednim i oplodnim sječama gospodarske jedinice “Bjelovarska Bilogora”, Glasnik za šumske pokuse, Posebno izdanje 5, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, 529–541. Paladinić, E. 2005: Redizajniranje modela procjene drvnih sortimenata bukve iz prethodnog prihoda, Magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, 1–138. P a l a d i n i ć , E., D. Vuletić 2006: Modeliranje sortimentne strukture dubećih stabala bukve, “Radovi” Izvanredno izdanje 9, Šumarski institut Jastrebarsko, Jastrebarsko, 279–296. Prka, M. 2001: Udio i kakvoća šumskih drvnih sortimenata u oplodnim sječama bukovih sastojina Bjelovarske Bilogore, Sveučilište u Zagrebu, Magistarski rad, Šumarski fakultet, Zagreb, 45–47. Prka, M. 2003: Vrijednosne značajke bukovih stabala prema vrsti sijeka u sječinama Bjelovarske Bilogore, “Šumarski list” 1–2/2003., Zagreb, 35–44. Prka, M. 2003: Pojavnost neprave srži kod bukovih stabala i tehničke bukove oblovine iz prorednih i pripremnih sječa na području Bjelovarske Bilogore, “Šumarski list” 9–10/2003., Zagreb, 467–474. Prka, M. 2005: Čimbenici kakvoće bukovih stabala i struktura sortimenata iz prorednih i oplodnih sječina Bjelovarske Bilogore, Disertacija, Šumarski fakultet sveučilišta u Zagrebu, 42–62. Prka, M. 2006: Značajke doznačenih bukovih stabala po vrsti sijeka u sječinama Bjelovarske Bilogore i utjecaj na strukturu sortimenata, “Šumarski list” 7–8/2006., Zagreb, 319–329. Prka, M. 2006: Visina i čistoća debla bukovih stabala po vrsti sijeka i postotak tehničke oblovine u deblima i krošnjama stabala s obzirom na primijenjeni standard, “Šumarski list” 11–12/2006., Zagreb, 511–522. Prka, M., A. P. B. Krpan 2007: Problem određivanja sortimentne strukture jednodobnih bukovih sastojina, “Šumarski List” 5–6/2007., Zagreb, 219–236. Štefančić, A. 1998: Udio drvnih sortimenata u volumenu krupnog drva do 7 cm promjera za običnu bukvu u jednodobnim sastojinama, “Šumarski list” 7–8/1998., Zagreb, 329–337. Vondra, V. 1995: Usporedne analize postojećih modela za procjenu očekivanih obujmova sječivog |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 20 <-- 20 --> PDF |
M. Prka: ODREĐIVANJE SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA ... Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 223-238 etata u jednodobnim šumama u Hrvatskoj – di-1316-1:1997); I izdanje, Državni zavod za nor jagnostička studija, ZIŠ, Šumarski fakultet mizaciju i mjeriteljstvo, Zagreb, 1–4. sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1–47. Anon, 2003: Osnova gospodarenja “Bjelovarska Bilo- Anon, 1995: Hrvatske norme proizvoda a gora”. Važeća od 01. 01. 2003. – 31. 12. 2012., da iskorištavanj iskorištavanjiskorištavanja šuma. II izdanje, Državni zavod za normizacij normizacijnormizaciju i Hrvatske šume, Uprava šuma Podružnica Bje za u i mjeriteljstvo, Zagreb. lovar. Anon, 1999: Hrvatska norma. Oblo drvo listača – Razvrstavanje po kakvoći – 1 dio: Hrast i bukva (EN SUMMARY: The subject of research was probability of appearance of technical roundwood timber assortments in trees according to type of felling, as well as the difference between shares of technical roundwood timber assortments according to diameter class and type of felling. On the basis of the research results, new assortment tables were made according to Croatian Standards HRN EN 1316-1:1999. Research was carried out on a sample consisting of 787 trees in thinning felling, 788 trees in preparatory felling, and 862 trees in seeding felling and 645 trees in final felling. An overall number of 3082 exemplary trees were included in the research. The age of the felling areas studied was between 59 and 91 years in the preliminary yield (thinning), 94 to 110 years in preparatory felling, 100 to 112 years in seeding felling, and 98 to 114 years in final felling areas. Timber assortment tables that take into consideration the type of felling as one of the inputs, enable a more reliable estimate of assortment structure of the felling area and more precise planning of timber mass marked for felling. In this case, as a distinguishing factor, we took the selection criterion for marking trees for felling which is applied for the types up to, and including, the preparatory felling. For that reason, timber assortment tables were made separately for thinning and preparatory felling, and separately for seeding and final felling. Seeding and final felling show by ca 11 % higher shares of top quality timber assortment (A and B class) than thinning and preparatory felling. On the other side, thinning and preparatory felling show by ca 11 % higher shares of technical roundwood assortment of lower quality (C and D class) than seeding and final felling. Key words: common beech, assortment structure, even-aged beech stands, Croatian Standard HRN EN 1316-1:1999 |