DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 54 <-- 54 --> PDF |
PATULJASTA ZVONCIKA Danas se slobodno možete kretati šumskom cestom sve do vrha Gole Plješivice. Pri kraju ceste blizu vrha, a osobito uz onaj dio koji je otvoren prema Bosni i Hercegovini, iznad gornje granice šume, na stijenama će našu pozornost tijekom ljetnih mjeseci privući jedna osobita zvončika svijetlo modrih do ljubičastih cvjetova. To je endemična biljka planinskih dijelova Hrvatske, patuljasta ili hrvatska zvončika šCampanula cochleariifolia Lam.). Raste busenasto, a cvjetovi se nalaze na tankim stapkama. Na Goloj Plješivici ovoj biljci je jedno od najbogatijih nalazišta. Populacijajoj je osobito brojna i najljepše razvijena na onim dijelovima stijena koji su bolje osvijetljeni i okrenuti prema sjeveru. Lijepe populacije patuljaste zvončike nalaze se, primjerice, i na Risnjaku u okviru nacionalnog parka. Biljke pod vrhom Gole Plješivice IZ SUME REPAS Oko 4. 000 ha nizinskih šuma Šumarije u Repašu, u koprivničkom Prekodravlju, pripada najvećim dijelom šumskoj zajednici hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino hetuli-Quercetum roboris). Međutim, u šumskom području Telek održala se mala sastojina bukve. Kako se nedavno na tim dijelovima obavljala sječa i prorjeđivanje hrastovih sastojina, ostala su nešto bolje vidljiva osamljena stara bukova stabla, za koja se smatra kako imaju starost oko 120 godina. Nazočnost bukve u nizinskim šumama sjeverne Hrvatske nije česta pojava. Prema mišljenju nekih stranih i naših istraživača, smatra se kako objašnjenje ovoj pojavi treba tražiti u ekološkim uvjetima koji su nastupili u ovim prostorima nakon posljednjeg ledenog doba. Na pogodnim staništima, iz tog se razdoblja bukva zadržala i u nizinskom području pa je možemo smatrati reliktom. Šumarski djelatnici već odavno brinu o ovoj maloj bukovoj sastojim i primjerke bukve kao svojevrsne prirodne žive spomenike čuvaju i izuzimaju od uobičajenog načina gospodarenja. Tekst i fotografije: Dr. se. Radovan Kranjčev, prof. Bukva u Teleku u šumi Repaš |