DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 55     <-- 55 -->        PDF

AKTUALNO


ZAPISNIK 112. REDOVITE SJEDNICE SKUPŠTINE
HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA,
održane u Zagrebu 17. lipnja 2008. god.


U okviru obilježavanja Dana hrvatskoga šumarstva,
kao i svake godine, tako i ove, održana je 112. redovita
sjednica Skupštine Hrvatskoga šumarskoga društva.
Sjednica je održana u dvorani Novinarskog doma s početkom
u 10 Č° h.


U 12 h održano je Savjetovanje na temu "Obnovljivi
izvori energije u Republici Hrvatskoj-Energetska uporaba
biomase", a nakon toga svečano obilježavanje 10. godišnjice
nastupanja ekipe hrvatskih šumara na EFNS-u -
Europskom šumarskom skijaškom natjecanju.


U 14 h u Šumarskom domu uz prigodan program
obilježena je 110 godišnjica izgradnje zgrade Šumarskoga
doma uz promoviranje novouređenoga dvorišnog
dijela.


Nazočni: predstavnici (delegati) iz 19 ogranaka
HŠD-a, članovi Upravnog i Nadzornog odbora u prošlom
mandatnom razdoblju (od ukupno 102 na skupštini
je bilo nazočno 84 delegata), te gosti i uzvanici, što
je sveukupno iznosilo 160 nazočnih.


Otvorivši Skupštinu mr. se. Petar Jurjević, predsjednik
HŠD-a pozdravio je sve nazočne, posebice saborskog
zastupnika Vlatka Podnara, dipl. ing. šum., državnog
tajnika Hermana Sušnika, dipl. ing. šum. sa suradnicima,
predsjednika Uprave Hrvatskih šuma d.o.o.
Darka Vuletića, dipl. ing. šum. sa suradnicima i gosta
iz Slovenije Janeza Konečnika, dipl. ing. šum.


Prigodnim govorom nazočnima se obratio državni
tajnik, gospodin Herman Sušnik, pozdravivši skup u
ime ministra MRRŠVG, naveo je posljednje aktivnosti
šumarskoga resora i zaželio uspješan rad Skupštini.


Predsjednik Uprave Elrvatskih šuma Darko Vuletić,
dipl. ing. šum., u svom prigodnom pozdravnom govoru
najavio je skoro restrukturiranje tvrtke Hrvatske šume


d.0.0. i pozvao Hrvatsko šumarsko društvo na suradnju
pri tom procesu.
Nakon toga u pozivu predloženi dnevni red usvojen
je bez nadopuna:


1.
Otvaranje Skupštine i izbor radnih tijela Skupštine:
a) Radnog predsjedništva (Predsjednik + 2 člana)
b) Zapisničara
c) Ovjerovitelja zapisnika (2 člana)
d) Povjerenstva za zaključke (3 člana).
Izvješće 0 radu i poslovanju u prethodnoj godini:
a) Izvješće predsjednika
b) Izvješće tajnika
c) Izvješće glavnog urednika Šumarskog lista
d) Izvješće Nadzornog odbora.
e) Rasprava po izvješćima i usvajanje izvješća.
Aktualna problematika:
a) Promjene u Statutu HŠD-a
b) Uvođenje jedinstvene članarine na razini HŠD-a
c) Osnivanje novih sekcija HŠD-a (Ekološke sekcije
i Sekcije za zaštitu šuma)
d) Rasprava i usvajanje prijedloga


4.
Verilikacija programa rada i financijskoga
plana za 2008. godinu,
a) Rasprava i usvajanje
5.
Slobodna riječ.
II. dio
Stručna tema Skupštine, "Obnovljivi
izvori energije u Republici Hrvatskoj
- Energetska uporaba biomase"


Svečano obilježavanje 10. godišnjice
nastupanja ekipe hrvatskih
šumara na EFNS-u - Europskom prvenstvu
šumara u skijaškom trčanju.


Program obilježavanje 110. godišnjice
izgradnje zgrade Šumarskoga
doma uz promoviranje novouređeno


ga dvorišnoga dijela.


Državnog tajnik Herman Sušnik, dipl. mg. Predsjednika Uprave Hrvatskih šuma d.o.o.


Domjenak


šum.
Darko Vuletić, dipl. ing. šum.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 56     <-- 56 -->        PDF

Ad. 1.


a) U Radno predsjedništvo izabrani su: Hranislav Jakovac,
dipl. ing. šum., predsjednik, Dubravka Tončić,
dipl. ing. šum., član, i mr. se. Petar Jurjević, član.


b) Za zapisničara izabran je tajnik HSD-a Damir Delač,
dipl. ing. šum.


c) Za ovjerovitelje zapisnika izabrani su Jolanda
Vincelj, dipl. ing. šum. i Danko Herman, dipl. ing. šum.


d) U Povjerenstvo za zaključke izabrani su Akademik
Slavko Matić, mr. se. Josip Dundović i Damir Delač,
dipl. ing. šum.


Ad.2.


a) Izvješće predsjednika
Dame i gospodo, kolege i kolegice, dragi gosti
Srdačno vas pozdravljam i zahvaljujem što ste se
odazvali na naš poziv i što danas sudjelujete u radu


112. skupštine našeg Hrvatskog šumarskog društva.
Na 1. sjednici Upravnog odbora Hrvatskog šumarskog
društva održanoj u Gospiću uz punu nazočnost
članova Upravnog odbora, rješavali, raspravili i prihvatili
sve one bitne točke koje se nužno moraju raspraviti
na takvim sjednicama, a posebno smo raspravljali
0 izvješćima o radu i poslovanju u prošloj godini.
Kompletan materijal s te sjednice dobili ste prilikom
poziva za ovu Skupštinu putem Šumarskog lista
broj 3-4. Iskreno se nadam da ste ga proučili i da ćete,
ukoliko za to bude potrebe, iznijeti svoja zapažanja i
stajališta, kao i eventualne dodatne prijedloge, iako se
nadam da ćete se s odlukama i zaključcima s te sjednice
složiti.


Zbog toga, ah i zbog činjenice da će o tome podrobnije
biti riječi u izvješću tajnika Društva, ovom prilikom
pokušat ću vas na najkraći način upoznati samo s nekim
aktivnostima s kojima smo se i prijašnjih godina bavili.


Kao jedno od bitnih pitanja koje je zaokupljalo Hrvatsko
šumarsko društvo svakako je planirana izgradnja
Višenamjenskog kanala Dunav-Sava (VKOS) jer
taj projekt predstavlja do danas najveći zahvat u nizinske
šume Hrvatske.


Na osnovi naših dosadašnjih iskustava svaki vodotehnički
zahvat u prostor lužnjakovih šuma izazvao je
velike štete u smislu sušenja i fiziološkog slabljenja
stabala, što se pokazalo u šumama Kupčine izgradnjom
istoimene retencije, u šumama Turopoljski lug i Kalje
pokraj Velike Gorice i Lekenika pokraj odteretnog kanala
Sava-Odra, u varaždinskim poplavnim šumama
zbog izgradnje hidroelektrana, u šumi Žutici zbog kazetiranja
odjela, u Spačvi zbog izgradnje nasipa davne
1932. godine, što se još i danas nije potpuno sanirano.
Povezano uz budući VKDS na području njegova utjecaja
potrebno je obaviti ova istraživanja:


1.
Na osnovi 30-godišnjeg praćenja razina podzemnih
voda te provedbom multiple regresije između ekoloških
i bioloških varijabla na načelima šumarske
biometrike, s određenom sigurnošću treba predvidjeti
kako će reagirati različiti šumski ekosustavi na
budući vodotehnički zahvat.
2.
Nikako se ne mogu priznati vremenski unatrag ekstrapolirani
rezultati o razinama podzemnih vođa
koje su dobili izrađivači Studije o utjecaju Kanala
na šumske ekosustave i na osnovi takvih podataka
po njima doneseni zaključci. Klimatske promjene
koje su u tijeku, još više ukazuju
na potrebu dugoročnih istraživanja
podzemnih vođa, temeljnog
životnog uvjeta nizinskih
šuma, posebno hrasta lužnjaka
koji prevladava u šumskome
bazenu Spačva.


3.
S obzirom na veliku raznolikost
stratigrafije ekoloških profila
tala i matičnoga supstrata nizinskih
šuma istočne Slavonije,
potrebno je dodatno postaviti
piezometre u potezu od prostora
predviđenoga za budući kanal
do spačvanskih šuma, kako bi
se ustanovili tokovi podzemnih
vođa od zapada prema istoku
koji najvjerojatnije opskrbljuju
vođom šumsko drveće. Isto tako
postoji vjerojatnost da će
VKDS presjeći te tokove, što je
potrebno ispitati.


Prvi red u sredini slijeva: Ivica Grbac, Vlatko Podnar, Herman Sušnik i Darko Vuletić




ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 57     <-- 57 -->        PDF

4.
Predviđanja investitora kako će promjenama vodostaja
VKDS moći mijenjati razine podzemnih voda te
izazvati njihovo prirodno kolebanje, koje isto tako
predstavlja uvjet opstanka lužnjakovih nizinskih šuma,
smatramo neuvjerljivim. Izgradnjom kanala doći
će do trajne promjene razina podzemnih voda, što neminovno
izaziva promjenu staništa nizinskih šuma te
sušenje hrasta lužnjaka i ostalih vrsta drveća.
5.
Na osnovi tridesetogodišnjh rezultata mjerenja razina
podzemnih voda i postavljanja spomenutih dodatnih
piezometara, šumarski znanstvenici moći će s
velikom sigurnošću dati odgovor o utjecaju VKDS
na postojeće nizinske šume.
S ovim i ovakvim stavovima koji su usuglašeni na
našoj 110. i 111. sjednici skupštine Hrvatskog šumarskog
društva, u obliku otvorenog pisma upoznali smo
najviše Državne organe – predsjednika Države, Predsjednika
sabora Republike Hrvatske, predsjednika Vlade
RH, resorna ministarstva, Akademiju šumarskih znanosti,
Šumarski fakultet, Šumarski institut, Direkciju
Hrvatskih šuma d.o.o., Uprave šuma podružnice, ogranke
Hrvatskog šumarskog društva i tiskovne medije s područja
Slavonije.


Podršku našim stavovima dali su oni koji o tome
najviše znaju – Akademija šumarskih znanosti i Šumarski
fakultet, što im daje dodatnu težinu. Od državnih
institucija, glede činjenice da je to projekt Vlade
RH, realno govoreći, teško je bilo očekivati takvu
podršku, imajući u vidu sve okolnosti funkcioniranja
nadležnih institucija. Treba se nadati da će i oni koji
naše stavove neprihvaćaju, shvatiti dobronamjernost,
obzirnost i stručnu utemeljenost prijedloga koje iznosimo
i da će ih najozbiljnije razmotriti i imati ih u vidu
prije donošenja konkretnih odluka.


Drugo, ne manje važno pitanje o kojem je ovo Društvo
u prethodnoj godini raspravljalo i zauzimalo stavove,
svakako je gospodarenje šumama i šumskim
zemljištima.


U posljednje vrijeme svjedoci smo značajnih zahvata
u prostor šume i šumskog zemljišta, koji je na
svu sreću posljedica sve intenzivnije izgradnje infrastrukturnih
objekata, ponajprije prometnica, podizanja
višegodišnjih nasada, osnivanja poduzetničkih zona,
turističkih objekata, kamenoloma, golf igrališta, skijaških
staza itd. Za takve namjene od 2005. godine izdvojeno
je oko 1300 ha šume i šumskog zemljišta, a donesene
odluke o služnosti za višegodišnje nasade, plinovode
i druge objekte na površini od oko 19 000 ha. Takav
trend ima uzlaznu putanju i ako se nastavi značajno
će prouzročiti smanjenje šumovitosti RH, koja je, to
je potrebno reći, srednje šumovita europska zemlja, a
nikako najšumovitija, kako to neki tvrde. Naime, naš
prosjek je 0,52 ha po glavi, a svjetski 0,6 ha.


Sadašnje naknade za šume i šumska zemljišta, kako
za služnosti, tako i za izdvajanje, a koje su u najvećem
broju slučajeva definirane podzakonskim aktom, više su
na razini simbolike nego realne naknade i ne omogućavaju
podizanje novih šuma niti u približnoj površini
šuma koje su prenamijenjene. Primjera radi, naknada za
pravo građenja golf igrališta, poduzetničkih zona, odlagališta
komunalnog otpada i drugih infrastrukturnih objekata
iznosi 1 000 kn/ha ili 10 lipa po m2, a trošak podizanja
nove šume prema normativima HŠ d.o.o. kreće se
od 30 000 do 100 000 kn po hektaru.


Isto tako teško je prihvatiti činjenicu da se za višegodišnje
nasade osniva služnost i na površinama obraslim
šumom (makija i sl.) kada istovremeno u Republici Hrvatskoj
postoji, prema nekim procjenama, 1 milijun ha
poljoprivrednog zemljišta još ne privedenog svrsi, i koje
je usput rečeno mjesto nastanka i širenja šumskih požara,
najveće opasnosti za naše šume.


Očito je da je većina zahvata na šume i šumska
zemljišta posljedica činjenice da je danas šuma i šumsko
zemljište zbog takvih cijena najjeftinija roba na našem
tržištu i ovakvih zahvata vjerojatno će biti sve dok
se cijena šume i zemljišta ne dovede u normalne tržišne
okvire. Do tada, ovo će biti prostor za brzo i olako bogaćenje
pojedinaca.


Hrvatsko šumarsko društvo, da ne bi bilo dileme, podupire
mjere gospodarske politike koja je u funkciji razvoja
Republike Hrvatske i svjesno je da su neki zahvati
na šumskim zemljištima i šumi gotovo neizbježni, ali
mora upozoriti na potrebu uravnoteženosti između razvojnih
ciljeva i očuvanja šuma. Ovo tim više, što je Republika
Hrvatska potpisnica gotovo svih međunarodnih
sporazuma i konvencija o zaštiti šuma, održivom razvoju
i borbi protiv smanjivanja šumskih površina.


Uz ove teme, Hrvatsko šumarsko društvo aktivno je
podržavalo uspostavu i funkcioniranje Šumske savjetodavne
službe i Šumarske komore, jer ocjenjujemo da
je dobro funkcioniranje ovih institucija jedna od pretpostavki
boljeg funkcioniranja i unaprjeđenja hrvatskog
šumarstva. To ćemo činiti i ubuduće, zato što je
Hrvatsko šumarsko drušvo bilo izuzetno aktivno u donošenju
zakona kojima su ove službe utvrđene.


U ovoj godini htjeli smo, i još uvijek želimo uspotaviti
neposrednije kontakte sa svim institucijama koji se
bave zaštitom prirode, zaštitom okoliša, sličnim udrugama
itd. Iako zbog postizbornih preslagivanja ta aktivnost
ne ide željenom dinamikom, učinit ćemo sve što je
u našoj moći da se ta suradnja podigne na višu razinu.


Kolege i kolegice,


Ovo su, kao što sam i rekao, samo neka pitanja s kojima
smo se suočavali i suočavamo i danas, ali kao i uvijek
s optimizmom gledamo u budućnost, jer iskreno vjerujem
da je šumarska struka i šumarstvo postojano i
spremno izboriti se za odnos prema ovom prirodnom dobru,
primjeren njegovoj ulozi u opstojnosti i razvoju RH.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 58     <-- 58 -->        PDF

Zahvaljujem na pozornosti uz želje za uspješan rad


na 112. godišnjoj skupštini HŠD-a koja se održava i u


čast Dana hrvatskog šumarstva te vam upućujem iskre


ne čestitke.


b) Izvješće tajnika


Kao što ste upoznati, u izvješću predsjednika, Hrvat



sko šumarsko društvo i nadalje zastupa stavove, usuglašene
na 110. i 111. Skupštini, u vezi s izgradnjom
Višenamjenskoga kanala Dunav-Sava. S tim u vezi i
protekle su se godine poduzimale brojne aktivnosti o
kojima ste mogli pročitati na stranicama našeg ŠL.
Promičući svoj osnovni cilj, poticati i i intenzivirati


učinkovito korištenje energije iz biomase kao obnovljivog
izvora energije u Hrvatskoj, Sekcija HŠD-a
Hrvatska udruga za biomasu, na čelu s predsjednikom
mr. sc. Dundovićem i u 2007. godini bila je vrlo
aktivna. Organizirala je i sudjelovala na međunarodnim
konferencijama, stručnim skupovima, gospodarskim
forumima, okruglim stolovima, prezentacijama
i predavanjima za ogranke HŠD-a. Ovdje ćemo naznačiti
samo najznačajnije: Referati na 4. drvno tehno


“Drvna zaliha temelj za povećanu uporabu drva ?;


loškoj konferenciji 18. i 19. lipnja 2007. u Opatiji


“Šumska biomasa koristan energent”, Predstavljanje
zbornika radova Znanstvenog skupa “Poljoprivreda i
šumarstvo kao proizvođači obnovljivih izvora energije”
u Vinkovcima 26. lipnja 2007., Festival Dani slavonske
šume i 2. Hrvatski dani biomase, Našice 7.
rujna 2007., – Okrugli stol s 15 referata, Međunarodni
simpozij o upravljanju okolišem na Zagrebačkom
velesajmu 12–14. rujna 2007., Prezentacija pogona
za peletiranje Mrkopalj, izložba opreme za pridobivanje
i korištenje biomase i više stručnih predavanja
u Park šumi Golubinjak 5. listopada 2007., Konferencija
za novinare na temu “Srednje europska konferencija
o biomasi 2008. u Grazu” 16. studenog 2007.,
Simpozij u hotelu Panorama 4. prosinca 2007. “Obnovljive
energije – solarna energija, biomasa i energija
vjetra”, u organizaciji Njemačke industrijske i trgovačke
komore, Promotivna konferencija za financiranje
pripreme projekata obnovljivih izvora energije,
održana u kino dvorani MPŠVG 12. prosinca 2007.


Predsjednik Hrvatske udruge za biomasu. mr. sc.
Dundović i tajnik HŠD-a D. Delač, 19. i 20. listopada
nazočili su Simpoziju Bavarske udruge za obnovljive
resurse CARMEN u Straubingu u Bavarskoj.
Prvi dan održana su predavanja o obnovljivim energetskim
resursima, s posebnim težištem na bioetanolu
kao pogonskom gorivu, dok je drugi dan bio rezerviran
za izložbu opreme za pridobivanje i korištenje
biomase, peleta, biodiezela, bioulja i bioetanola.


Ministar poljoprivrede i šumarstva Bavarske gospodin
Josef Miller, 22. listopada, uz nazočnost Reinholda
Erlbecka, predsjednika Uprave C.A.R.M.E.N-a,


Wernera Döllera, tajnika C.A.R.M.E.N.-a i dr. Ruperta
Schäfera, ministarskog savjetnika u Bavarskom
ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, primio je mr.
sc Josipa Dundovića, i tajnika HŠD-a, i tom prilikom
uručio je mr. sc. Dundoviću posebno priznanje, Bavarskog
lava, za cjelokupni životni rad i zalaganje na
području obnovljivih energetskih resursa u Europi i
RH. Ovo je prilika da mu na tome čestitamo.


U Austriji, Grazu, održana je u razdoblju 16. do 19.
siječnja 2008. godine 2. Srednjoeuropska konferencija
o biomasi. Održana je pod naslovom “Bioenergija
za Srednju Europu”. Europsko vijeće donijelo
je u ožujku 2007. godine zaključak kao europski
odgovor na pitanje energije i klime do 2020. godine.
Članice EU obvezuju se da će:


1. smanjiti za 20 % emisiju CO2,
2. povećati za 20 % energetsku učinkovitost i
3. povećati udio obnovljivih izvora energije za 20 %
u odnosu na ukupnu potrošnju energije.
Pritom je važno napomenuti da danas biomasa čini
dvije trećine obnovljivih izvora energije, te da će i
ubuduće igrati središnju ulogu s klimom kompatibilnim
europskim energetskim sustavom. Srednjoeuropska
konferencija o biomasi 2008. dala je aktualan
pregled o najnovijim političkim, gospodarskim
i tehnološkim razvojima na području energetske
uporabe biomase (toplina, struja i biogoriva).
Tom prilikom je pred oko 1000 sudionika iz gotovo
50 zemalja Europe i svijeta usvojena Gradečka deklaracija
2008., koju sudionici međunarodne konferencije
trebaju poslati svojim Vladama, radi provedbe
iste. Tekst Gradečke deklaracije objavljen je
u ŠL 1–2/2008.


U organizaciji Šumarskoga instituta Jastrebarsko,


3. listopada 2007., u prostorijama Šumarskoga doma,
održan je Okrugli stol na temu - Kyoto protokol
– novi izazov za šumarstvo u Hrvatskoj. Na okruglom
stolu predstavljene su sljedeće teme:
“Praćenje tokova CO2 u šumskom kompleksu hrasta
lužnjaka”- mr. sc. Hrvoje Marjanović, Šumarski
institut, Jastrebarsko , “Načini procjene zaliha ugljika
u šumskim ekosustavima”– mr. sc. Elvis Paladinić,
Šumarski institut, Jastrebarsko, “Rezultati
projekta Carbon-Pro i moguća primjena u praksi” –
Dr. sc. Dijana Vuletić, Šumarski institut, Jastrebarsko,
“Pregled aktivnosti u Mađarskoj tijekom 2006.
g. vezanih uz provedbu Kyoto protokola”– Zoltan
Somogyi, Hungarian Forest Research Institute, Budapest,
“Osposobljavanje za provedbu Okvirne
konvencije UN-a i Kyotskog protokola u Republici
Hrvatskoj” – Davor Vešligaj, EKONERG – Institut
za energetiku i zaštitu okoliša, “Provedba Kyoto
protokola u Hrvatskoj” – Siniša Ozimec, iz ministarstva
zaštite okoliša i prostornog uređenja.


ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 59     <-- 59 -->        PDF

Hrvatsko šumarstvo je preko resornog ministarstva
prisutno na svim poljima, od međunarodnih simpozija
do ministarskih konferencija. Kao izuzetan uspjeh
hrvatskih šumara istaknimo sudjelovanje na
Forumu o šumama Ujedinjenih naroda 2007. godine
u New Yorku, i proglašenje 2011. godine Međunarodnom
godinom šuma, na prijedlog hrvatskih
delegata. Isto tako ističemo sudjelovanje na InnovaWood-
u kao najvažniji europski znanstveni događaj
u domeni transfera znanja u području šumarstva,
drvne industrije i njima relevantnih industrija.
Kao aktivnost šumarske struke u 2007. godini značajno
je organiziranje sajma namještaja AMBIENTA,
kao i akcija u suradnji s gospodarskom komorom pod
sloganom “Drvo je prvo”.


U Opatiji je 5.–8. veljače 2008. održan 52. Seminar
biljne zaštite, kojega su organizirali Hrvatsko društvo
biljne zaštite, Agronomski fakultet u Zagrebu,
pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede,
ribarstva i ruralnog razvoja. Tom prigodom podijeljene
su nagrade i priznanja zaslužnim članovima
društva, a predsjednik HŠD-a mr. sc. Petar Jurjević
primi
primiprimio
oo j
jje
ee Zlatnu plaketu s poveljom za organizaciju


ig zaštiti šuma u Hrvatskoj. Ovom prigodomi brigu
uu o
oo


čestitamo mu na zasluženom priznanju.
Od prethodne 111. skupštine HŠD-a tiskano je nekoliko
značajnih knjiga i udžbenika s područja šumarstva
i lovstva od kojih ističemo:


ŠUMSKE PROMETNICE – Novi sveučilišni udžbenik
“Šumske prometnice” autora doc. dr. sc. Dragutina
Pičmana, sveučilišno obrađuje cjelokupno
potrebno gradivo iz predmeta šumske prometnice.
Knjiga sadrži neophodnu građu za valjano održavanje
nastave na studijskim programima preddiplomskog
studija šumarstvo i diplomskog studija Tehnika,
tehnologija i menadžment u šumarstvu i Urbano
šumarstvo, zaštita prirode i okoliša.


ŠUMARSKA GENETIKA – Novi sveučilišni udžbenik
“Šumarska genetika”, autora Davorina Kajbe
i Dalibora Balliana, obrađuje molekularno-biološka
i genetička istraživanja koja su se posljednjih nekoliko
desetljeća intenzivno razvijala i napredovala, a
primjene mnogih od tih spoznaja danas se iskorištavaju
i u šumarstvu. Udžbenik sadrži potrebno gradivo
i donosi nove informacije, referencije, te praktične
i osnovne znanstvene ideje o pitanjima genetike
šumskog drveća.


ATLAS ŠUMSKIH OŠTEČENJA – Dijagnoze bo


lesti drveća
Pod pokroviteljstvom Hrvatskih šuma d.o.o. i HŠD-a
ogranak Požega, pod gornjim naslovom početkom
2008. godine tiskan je prijevod njemačke knjige
Farbatlas Waldschäden (Diagnose von Baumkrankheiten).
To je treće izdanje autora Günter Hort


mann, Franz Nienhaus i Hainz Butin. Prema odobrenju
njemačkog editora (Eugen Ulmer KG, Stuttgart)
knjigu su preveli Ivan Zrinšćak i Zlatko Lisjak,
a tiskao ITD Gaudeamus d.o.o. Požega. Ova
knjiga ima izuzetno primjenjivost pri otkrivanju i
prepoznavanju zdravstvenih problema naših šuma.


DABAR U HRVATSKOJ – izv. prof. dr. sc. Marijana
Grubešića, u kojoj autor kroz tri poglavlja daje
na uvid:


1.
Dabar-morfologija, biologija i povijesni pregled
stanja ove vrste na području Europe,
2.
Projekt povratka dabra u Hrvatsku-kronologija
projekta od ideje i realizacije do provedbe i rezultata
monitoringa,
3.
Plan gospodarenja dabrom-smjernice gospodarenja
ovom vrstom u predstojećem razdoblju,
opisuje koliko je rada i truda uloženo u realizaciju
naizgled obične reintrodukcije jedne vrste
životinje.
NAŠE TROFEJNO BLAGO, autora Alojzija Frkovića,
dipl. ing., našega poznatog lovačkog stručnjaka,
i njegovih kolega suradnika, publikaciju u kojoj
je dan prikaz svih do sada kapitalnih, medaljnih lovačkih
trofeja, stečenih od najstarijih vremena do
danas na prostoru lovišta Gorskog kotara, Hrvatskog
primorja i Kvarnerskih otoka.


VODIČ ZAREVIRNIČKE POSLOVE S PRIMJERIMA
IZ SPAČVANSKIH NIZINSKIH ŠUMA –
Darka Posarića, dipl. ing.
Knjiga predstavlja sveobuhvatan prikaz načina rada
u poduzeću Hrvatske šume d.o.o., pisan iz revirničke
perspektive i donoseći primjere iz spačvan


skih šuma hrasta lužnjaka. Najveću korist o
ood
dd ov
ovove
ee
knjige imat će revirnici te pripravnic


ripravnici
ii z
zza
aa revirnik
revirnikrevirnike
ee i
ii
oristit
tt ć
ćće
ee i
ii upraviteljim
upraviteljimupraviteljima
aa


pomoćnike revirnika, ali koristi
šumarija, inženjerima u proizvodnim odjelima
uprava šuma podružnica, Šumarskoj savjetodavnoj
službi i mnogima drugima.
U tijeku je predaja rukopisa i nadamo se da će konca
ove godine ugledati svjetlo dana Znanstvena monografija
“ŠUME HRVATSKOGA SREDOZEMLJA”,
u izdanju Akademije šumarskih znanosti.
Kao rezultat parlamentarnih izbora u RH formirana
su nova ministarstva, pa je tako šumarski resor zajedno
s Vodnim gospodarstvom, iz Ministarstva poljoprivrede
šumarstva i vodnog gospodarstva prešao
u Ministarstvo regionalnog razvitka, šumarstva
i vodnog gospodarstva, na čelu s ministrom gospodinom
Čobankovićem, dipl. ing. Na prvoj sjednici
Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a održanoj 3.
travnja 2008. u Gospiću, državni tajnik gospodin
Herman Sušnik, predstavio je novo formirano ministarstvo
o čemu smo izvijestili u ŠL 3–4/2008.
Smatramo kako u novom ministarstvu postoje potencijalno
bolje okolnosti za ostvarenje interesa




ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 60     <-- 60 -->        PDF

šumarskoga sektora nego u bivšem, jer su problemi
šumarstva često ostajali u sjeni onih u poljoprivredi.
Strateški cilj je priključiti MRRŠVG Upravu za
zaštitu prirode koja se sada nalazi u ministarstvu
Kulture. Kao što piše glavni urednik ŠL prof. dr. sc.
Prpić u uvodnom članku broja 1–2/2008. godine
“Zaštita prirode usko je povezana sa šumarstvom.
Dokaz tome je osam Nacionalnih parkova u Hrvatskoj,
od kojih je samo jedan (Kornati) bez šume,
dok je u ostalih sedam šuma osnovni fenomen zaštite.
Nacionalne parkove preuzela je zaštita prirode
izravno od šumarstva, i danas bi se bilo gdje u državnim
šumama, koje su 98 % prirodnog sastava,
mogao osnovati Nacionalni park. U njima je uzgojnim
i uređivačkim postupcima osigurana prirodna
obnova i održivi razvoj, pa one u cjelosti predstavljaju
objekt zaštićene prirode. Uvjereni smo, kako
bi zaštita prirode u zajedništvu sa šumarstvom i
vodnim gospodarstvom više doprinijela općoj zaštiti
prirode i okoliša”. Kako bi čestitali ministru Regionalnog
razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
na imenovanju, i upoznali ga s dosadašnjim ra


kao i


dom kao i planiranim aktivnostima HŠD-a, zatra


je prije


žen je prijem kod resornog ministra Petra Čobanko


vića, dipl. ing.


Sukladno zaključcima 1. sjednice Upravnog i Nadzornog
odbora od 3. 4. 2008. Hrvatsko šumarsko
društvo, u suglasju s Pravilnikom o odlikovanjima i
priznanjima (NN 108/00), podnjelo je Ministarstvu
Ruralnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
poticaj za dodjelu odlikovanja, s molbom a ga


d
dd


podrži i predloži Državnom povjereništvu z
zza
aa odli


kovanja i priznanja.


Poticaj je nastao kao rezultat dugogodišnje i uspješ


ne suradnje Hrvatskog šumarskog društva s Mende


levim poljoprivrednim i šumarskim sveučilištem,


Fakultetom šumarstva i drvarstva u Brnu, Republi


ka Češka i sa Saveznim ministarstvom poljoprivre


de šumarstva, zaštite okoliša i vodnog gospodar


stva, Beč, Republika Austrija.


S tim u vezi predlažemo da se prof. dr. sc. Emil


Klimo, Šumarski i drvarski fakultet Brno, Re


publika Češka, odlikuje REDOM DANICE HR


VATSKE S LIKOM RUĐERABOŠKOVIĆAza


osobite zasluge za znanost.


Isto tako predlažemo da se Vladimir Čamba, di


pl. ing. šumarstva, viši ministarski savjetnik u


Saveznom ministarstvu poljoprivrede, šumar


stva, zaštite okoliša i vodnoga gospodarstva Beč,


Republika Austrija, odlikuje REDOM DANICE


HRVATSKE S LIKOM BLAŽA LORKOVIĆA


za osobite zasluge u gospodarstvu.


Ovogodišnji domaćin zimsko-sportskih susreta šum


ara Slovenije, Austrije, Italije i Hrvatske Alpe-Adria


ke
2008. god. bila je Slovenija. Natjecanja s oko 150 su


ja s


dionika održana su 8. i 9. veljače 2008. na Bledu, Pokljuki,
nordijsko-skijaškom i posebno biatlonskom
športskom centru Slovenije. Pokrovitelji ovoga susreta
šumara bilu su: Ministarstvo za kmetijstvo, gozdarsvo
in prehrano Slovenije, Zavod za gozdove Slovenije,
Zveza gozdarskih društev Slovenije i Gozdarsko
društvo Bled.
Hrvatska ekipa sudjelovala je sa 34 natjecateljki i natjecatelja
u kategorijama skijaškog trčanja-biatlona
(muškarci 10 km s pucanjem na polovici staze, žene 5
km bez pucanja) i veleslaloma te alpskoj štafeti.


Jubilarno 40. EFNS Europsko Šumarsko nordijskoskijaško
natjecanje (biatlon) održano je od 2. do 8.
ožujka 2008. god. u Oberwiesenthalu, Saska, Njemačka.
Ovo je u 10 proteklih godina bilo 11. sudjelovanje
hrvatske ekipe na sportsko-stručnom susretu
europskih šumara. Više o ovogodišnjem natjecanju,
kao i o svim dosadašnjim nastupima, možete
pročitati na stranicama našeg Šumarskoga lista.
Predstavnik hrvatske šumarske ekipe u komitetu
EFNS-a, Hranislav Jakovac, dipl. ing., u drugom
dijelu Skupštine upoznat će Vas ukratko s ovim najvećim
susretima šumara Europe i tom prilikom podijelit
će se Zahvale najzaslužnijima koji su podržavali
nastupe u proteklih 10 godina, a nadamo se i
ubuduće, te Priznanja sudionicima.


Sredinom kolovoza 2007. dovršena je rekonstrukcija
dijela zgrade Šumarskoga doma, koji je koristio
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, predan
je na uporabu Hrvatskim šumama d.o.o. i u njih
je preseljen ured predsjednika i članova Uprave.
Prostorije koje koristi HŠD opremljene su šumarskim
znakovljem i duborezima, a na prozorima podrumske
dvorane postavljeni su vitraji s lovačkim
motivima. Uz kupnju novog softverskog programa
za financijsko praćenje poslovanja zamijenjena je
stara kompjutorska oprema adekvatnim novim uređajima
i pratećom opremom.
U skladu s odlukom s 3. sjednice Upravnog i Nadzornog
odbora iz 2007. godine stari automobil je
zamijenjen novim.
Upravo uoči današnje Skupštine dovršeni su radovi
uređenja dvorišnoga pročelja i partera, koje ćemo
obilježavajući 110. godišnjicu izgradnje zgrade Šumarskoga
doma, prigodnim programom promovirati.


U informatičkom dijelu konačno je zaokružena
računalna podrška HŠD koja trenutno pokriva četiri
redovita radna mjesta u samom HŠD, dva radna
mjesta u AŠZ i dva u privremenoj digitalizacijskoj
radionici. Sve je to umreženo u zasebnu računalnu
mrežu za interne potrebe, a za vezu prema internetu
koristi se dio linka HŠ. Sustav je još popunjen i potrebnim
brojem printera i skenera, a posljednja je
akvizicija i poseban disk za spremanje velike količine
novoproduciranog digitalnog materijala.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 61     <-- 61 -->        PDF

Imenik hrvatskih šumara i Bibliografija Šumarskog
lista. Redovito se održavaju i usavršavaju.
Trenutno su u tijeku aktivnosti oko restrukturiranja
serverske platforme za ove sustave. Imenik hrvatskih
šumara trenutno obuhvaća 13 967 osoba. Također
autori koji su u Imeniku imaju registrirano
14 520 radova u bibliografiji.
Bibliografija Šumarskog lista je živa i obuhvaća
cjelovito izdanje ŠL, što znači da je obuhvaćeno
132 godišta časopisa, odnosno 1 021 svezak, odnosno
da je obrađeno 14 513 članaka (naslova). Determinirano
je 1 756 autora.


Velika akcija digitaliziranja cjelokupne građe
svih izdanja ŠL došla je vrlo daleko. Od ukupno
1 021 izdanog sveska digitalizirano je njih 857,
praktički sve što je bilo dostupno u duplikatu koji je


omogućavao strojno skeniranje. U arhivi je trenutno
65 906 stranica, a obim skenirane građe dosegao
je oko 280 GB. Sva ta građa dostupna je na intranetu,
a i u “hard” obliku na DVD ovima ili diskovima,
a spremna je i za prezentaciju na internetu, čim se
stvore tehnički uvjeti.
Slijedi nam još uspostava tehničkog sustava koji će
moći skenirati uvezane brojeve, pa će se konačno
obraditi i izdanja iz 19. st. Također se planira uspostava
internetskog sustava pretraživanja po punom
tekstu, za što opet treba čekati da se stvore tehnički
uvjeti u HŠ.
Javni google server (sites.google.com/a/sumari.
hr) koristimo kako bi ograncima omogućili da
sami održavaju svoj web uz autentifikaciju pri pristupu,
solidan i jednostavan sustav izrade stranica.
Trenutno su dostupne na internetu stranice ogranaka
Zagreb, Karlovac i Delnice.
Uređeno je nekoliko stranica enciklopedijskog profila
o HŠD i Šumarskom listu, jer ne bi bilo u redu
da se tamo ne pojavimo. Također smo se uključili i
u projekt Hrčak koji vodi Sveučilišni računarski
centar, gdje je naš Šumarski list predstavljen između
160 drugih znanstvenih časopisa.
Hrvatsko šumarsko društvo pomagalo je, organizacijski
i financijski, ograncima u njihovim aktivnostima,
posebno onima od općeg značaja za našu struku,
kao što je međunarodni salon fotografija “Šuma
okom šumara” bjelovarskog ogranka. Krajem 2007.
godine tiskan je kalendar s izabranim fotografijama
iz tog Salona. Ovogodišnji međunarodni salon fotografija
bit će otvoren u Bjelovaru na sam Dan hrvatskoga
šumarstva 20 lipnja.


Od 111. Skupštine držane su tri sjednice Upravnog i
Nadzornog odbora HŠD-a., i to u lovačkoj kući
Muljava UŠP Karlovac, lovačkoj kući Kunjevci
UŠP Vinkovci i u prostorijama UŠP Gospić.


Tijekom godine u ograncima i središnjici (Šumarski
četvrtak) održano je niz predavanja na različite te


me, a ogranci su bili domaćinima u međusobnim


posjetima, zatim inozemnim ekskurzijama, a i sami


su organizirali stručne posjete pojedinim krajevima


Hrvatske i inozemstvu.


Božićni blagdani i kraj 2007. godine u HŠD-u obi


lježeni su otvaranjem izložbe fotografija s lovačkim


motivima istaknutoga fotografa Zvonimira Tanoc


kog, uz prigodan domjenak.


c) Izvješće o “Šumarskom listu”, dvobrojima 1–2 i
3–4/2008. godine.


Izvješće o “Šumarskom listu” za 2007. godinu tiskano
je u Zapisniku sjednice Upravnoga i Nadzornoga odbora
Hrvatskoga šumarskoga društva, održane u Gospiću
3. travnja 2008. godine u broju 3–4. 2008. godine
“Šumarskoga lista” na stranicama 215 i 216.


Tijekom 2008. tiskana su dva dvobroja časopisa,
1–2 i 3–4. U njima je 12 članaka – 5 izvornih znanstvenih,
2 pregledna i 5 stručnih. Znanstvenu razinu članaka
potvrdili su recenzenti, glavni urednik i granski
urednici, kao i recenzenti, uz primjedbu kako se većina
autora ne pridržava uputa Uredništva o obimu sažetka
na engleskom jeziku, koji služi referentima sekundarnih
časopisa da referiraju članke “Šumarskoga lista”.


Ističemo pregledni članak akademika Matića i dipl.
ing, Damira Delača, koji su izložili vrlo složenu problematiku
gospodarenja privatnim šumama Gorskoga
kotara. Dali su realno stanje njihova sastava, upute kako
postupati s pojedinim uzgojnim oblikom i šumskim
ekosustavom s ciljem povećanja njihove vrijednosti.
Predložili su plemenite vrste drveća koje je uputno
unositi u osiromašene privatne šume.


Također ističemo članak prof. dr. sc. Ante P.B. Krpana
na temu primijenjene Bolonjske deklaracije na
Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu – Zavodu
za šumarske tehnike i tehnologije.


Posebno ističemo i članak mladog ing. Posarića,
koji piše o obnovi Spačvanskih šuma s prijedlogom
poboljšanja načina rada.


Oba dvobroja sadrže uobičajene rubrike.


Koristimo priliku da i na ovoj Skupštini čestitamo
našemu predsjedniku magistru Petru Jurjeviću na povelji
i zlatnoj plaketi koje mu je dodijeliloHrvatsko društvo
za zaštitu bilja i to za organizaciju i brigu zaštite šuma na
koju nas je u ŠL svojim napisom podsjetio dr. Harapin.


d) Izvješće Nadzornog odbora objavljeno je u ŠL
br. 3–4/2008., pa ga nije bilo potrebno iznositi ponovo
na Skupštini.


e) Za raspravu po izvješćima nije se nitko javio i
ona su jednoglasno usvojena.


Ad. 3.


a) Kako bi se provele odluke 1. sjednici Upravnog
odbora iz 2008. godine u vezi uvođenja jedinstvene čla




ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 62     <-- 62 -->        PDF

narine na razini HŠD-a, i osnivanjem novih sekcija čiji
će predsjednici ujedno postati i članovi Upravnog odbora
HŠD-a potrebno je izmijeniti neke članke Statuta.


U članku 25. mijenja se stavak “Skupština ogranka
odlučuje o visini članarine prema željama i mogućnostima
članstva i s njime raspolaže u cijelosti, kao i s ostalom
imovinom bez obveza izvan ogranka”, i sada
glasi “Skupština ogranka predlaže visinu članarine
prema željama i mogućnostima članstva i s njime
raspolaže u cijelosti, kao i s ostalom imovinom bez
obaveza izvan ogranka.”


U članku 33. “Skupština obavlja ove poslove” dodaje
se stavak; Na temelju prijedloga ogranaka utvrđuje
jedinstvenu članarinu.


U članku 36. mijenja se stavak “Predsjednici (predstavnici)
ogranaka su ujedno i članovi Upravnog odbora,
a ostali se članovi biraju na samoj Skupštini i to tako
da budu zastupljeni: Glavni urednik Šumarskog lista po
svom položaju, Šumarski fakultet Šumarski odsjek,
Šumarski fakultet Drvnotehnološki odsjek, Šumarski
institut, Akademija šumarskih znanosti i najmanje jedan
ugledni član struke koji se ističe u radu HŠD-a.” i
sada glasi “Predsjednici (predstavnici) ogranaka i
predsjednici Sekcija su ujedno i članovi Upravnog
odbora, a ostali se članovi biraju na samoj Skupštini
i to tako da budu zastupljeni: Glavni urednik Šumarskog
lista po svom položaju, Šumarski fakultet
Šumarski odsjek, Šumarski fakultet Drvnotehnološki
odsjek, Šumarski institut, Akademija šumarskih
znanosti i najmanje jedan ugledni član struke
koji se ističe u radu HŠD-a.”


Članak 47. se mijenja i sada glasi “Imovina HŠD-a
stječe se prihodima od stručnih i društvenih aktivnosti,
stalnom i povremenom izdavačkom djelatnošću,
upravljanjem i korištenjem imovine HŠD-a,
članarinom, novčanim prilozima, pretplatom od
Šumarskoga lista, potporom Ministarstva regionalnog
razvitka, šumarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstva
znanosti, obrazovanja i športa, Hrvatskih
šuma d. o. o., i drugih subjekata, kao i iz drugih izvora
u skladu sa Zakonom i ovim Statutom.


b) Na snagu je stupila Nova Uredba o računovodstvu
neprofitnih organizacija koja se primjenjuje se od


1. 1. 2008. Velika promjena u odnosu na prethodnu
uredbu učinjena je u računskom (kontnom) planu. Razrada
kontnog plana je takva da će biti prepoznatljiviji
izvori prihoda iz kojih se financira Društvo – razlučene
su članarine od naknada, a i donacije su razvrstane prema
vrsti donatora.
Novost je i to što će od sada poslovanje udruga pratiti
Ministarstvo financija. Naime, uz obvezu predaje
izvještaja o poslovanju Državnom uredu za reviziju izvještaje
smo, putem za to ovlaštenih institucija, dužni
dostavljati i Ministarstvu financija.


Kako će članarine, kao prihod biti evidentirane na
jednom kontu, pa time i podložne analizi, potrebno je
uskladiti visinu iznosa članarine u HŠD-u. Naime, prema
odredbama Zakona o PDV članskim doprinosom
(članarinom) kao neoporezivom naknadom smatraju se
samo oni doprinosi članova koji se utvrđuju po
određenom kriteriju jednako za sve članove.


S tim u vezi na 1. sjednici Upravnog i Nadzornog
odbora iz 2008. godine odlučeno je da se uvede jedinstvena
članarina na razini cijelog HŠD-a. Ona će se
odrediti tako da svaki ogranak predloži visinu članarine
temeljem koje bi se utvrdio jedinstveni iznos članarine.
Analizom prijedloga pristiglih iz ogranaka, ustanovljeno
je da je to iznos od 240 kuna godišnje (20 kuna
mjesečno) te je stavljamo na usvajanje.


c) Uspješan rad postojećih sekcija HŠD-a, Hrvatske
udruge za biomasu i PRO-SILVA Kroatia, koje su ujedno
i članice europskih matičnih udruga, kao i aktualnost
novih predloženih sekcija razlog su što je Upravni
odbor na 1. sjednici održanoj 3. travnja 2008. u Gospiću,
prihvatio inicijativu za osnivanjem Ekološke sekcije
i Sekcije za zaštitu šuma.


Pismo inicijative za osnivanjem Ekološke sekcije
Potaknuti promjenama u obrazovnim i stručnim


krugovima u šumarskom sektoru u Hrvatskoj, te po
uzoru na druge struke, smatramo opravdanim organizirati
Ekološku sekciju (EKOS) u sklopu Hrvatskog
šumarskog društva (HŠD). U članku 12. Statuta
HŠD iz 2006. godine navedene su djelatnosti pomoću
kojih se ostvaruju ciljevi društva, te se uz
ostalo predviđa formiranje sekcija po specijalnostima
struke radi lakšeg, bržeg i stručnijeg pristupa
pojedinim problemima struke, stoje i cilj naše inicijative.
Uvođenje tzv. “Bolonjskog procesa” u obrazovanje
šumarskih stručnjaka, te osnivanje Hrvatske
šumarske komore značajne su promjene koje
postavljaju pred znanstveno-nastavno i stručno
osoblje u šumarstvu nove izazove koji se temelje na
poboljšavanju kvalitete obrazovanja budućih i današnjih
šumarskih stručnjaka. Jedan od preduvjeta
razvoja obrazovnog i stručnog profila u šumarstvu
je organizirana i kvalitetna suradnja znanstvenika i
stručnjaka po pitanjima koja su od interesa struke.
U Ekološkoj sekciji HŠD želimo okupiti šumarske
znanstvenike i stručnjake koji se bave raznolikom
ekološkom problematikom s ciljem unaprjeđenja
suradnje, razmjene iskustava, poboljšanja znanja, i
sustavnog rješavanja određenih problema. Navodimo
neke od tema koje će biti na listi prioriteta koje
će se obrađivati u radu Ekološke sekcije: općekorisne
funkcije šuma, racionalno iskorištavanje šumske
biomase, hidrološka problematika nizinskih šuma,
pitanja zaštite okoliša u šumarstvu (onečišćenje, otpad,
pesticidi, klimatske promjene), odumiranje