DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Ad. 1. a) U Radno predsjedništvo izabrani su: Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum., predsjednik, Dubravka Tončić, dipl. ing. šum., član, i mr. se. Petar Jurjević, član. b) Za zapisničara izabran je tajnik HSD-a Damir Delač, dipl. ing. šum. c) Za ovjerovitelje zapisnika izabrani su Jolanda Vincelj, dipl. ing. šum. i Danko Herman, dipl. ing. šum. d) U Povjerenstvo za zaključke izabrani su Akademik Slavko Matić, mr. se. Josip Dundović i Damir Delač, dipl. ing. šum. Ad.2. a) Izvješće predsjednika Dame i gospodo, kolege i kolegice, dragi gosti Srdačno vas pozdravljam i zahvaljujem što ste se odazvali na naš poziv i što danas sudjelujete u radu 112. skupštine našeg Hrvatskog šumarskog društva. Na 1. sjednici Upravnog odbora Hrvatskog šumarskog društva održanoj u Gospiću uz punu nazočnost članova Upravnog odbora, rješavali, raspravili i prihvatili sve one bitne točke koje se nužno moraju raspraviti na takvim sjednicama, a posebno smo raspravljali 0 izvješćima o radu i poslovanju u prošloj godini. Kompletan materijal s te sjednice dobili ste prilikom poziva za ovu Skupštinu putem Šumarskog lista broj 3-4. Iskreno se nadam da ste ga proučili i da ćete, ukoliko za to bude potrebe, iznijeti svoja zapažanja i stajališta, kao i eventualne dodatne prijedloge, iako se nadam da ćete se s odlukama i zaključcima s te sjednice složiti. Zbog toga, ah i zbog činjenice da će o tome podrobnije biti riječi u izvješću tajnika Društva, ovom prilikom pokušat ću vas na najkraći način upoznati samo s nekim aktivnostima s kojima smo se i prijašnjih godina bavili. Kao jedno od bitnih pitanja koje je zaokupljalo Hrvatsko šumarsko društvo svakako je planirana izgradnja Višenamjenskog kanala Dunav-Sava (VKOS) jer taj projekt predstavlja do danas najveći zahvat u nizinske šume Hrvatske. Na osnovi naših dosadašnjih iskustava svaki vodotehnički zahvat u prostor lužnjakovih šuma izazvao je velike štete u smislu sušenja i fiziološkog slabljenja stabala, što se pokazalo u šumama Kupčine izgradnjom istoimene retencije, u šumama Turopoljski lug i Kalje pokraj Velike Gorice i Lekenika pokraj odteretnog kanala Sava-Odra, u varaždinskim poplavnim šumama zbog izgradnje hidroelektrana, u šumi Žutici zbog kazetiranja odjela, u Spačvi zbog izgradnje nasipa davne 1932. godine, što se još i danas nije potpuno sanirano. Povezano uz budući VKDS na području njegova utjecaja potrebno je obaviti ova istraživanja: 1. Na osnovi 30-godišnjeg praćenja razina podzemnih voda te provedbom multiple regresije između ekoloških i bioloških varijabla na načelima šumarske biometrike, s određenom sigurnošću treba predvidjeti kako će reagirati različiti šumski ekosustavi na budući vodotehnički zahvat. 2. Nikako se ne mogu priznati vremenski unatrag ekstrapolirani rezultati o razinama podzemnih vođa koje su dobili izrađivači Studije o utjecaju Kanala na šumske ekosustave i na osnovi takvih podataka po njima doneseni zaključci. Klimatske promjene koje su u tijeku, još više ukazuju na potrebu dugoročnih istraživanja podzemnih vođa, temeljnog životnog uvjeta nizinskih šuma, posebno hrasta lužnjaka koji prevladava u šumskome bazenu Spačva. 3. S obzirom na veliku raznolikost stratigrafije ekoloških profila tala i matičnoga supstrata nizinskih šuma istočne Slavonije, potrebno je dodatno postaviti piezometre u potezu od prostora predviđenoga za budući kanal do spačvanskih šuma, kako bi se ustanovili tokovi podzemnih vođa od zapada prema istoku koji najvjerojatnije opskrbljuju vođom šumsko drveće. Isto tako postoji vjerojatnost da će VKDS presjeći te tokove, što je potrebno ispitati. Prvi red u sredini slijeva: Ivica Grbac, Vlatko Podnar, Herman Sušnik i Darko Vuletić |