DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 57 <-- 57 --> PDF |
4. Predviđanja investitora kako će promjenama vodostaja VKDS moći mijenjati razine podzemnih voda te izazvati njihovo prirodno kolebanje, koje isto tako predstavlja uvjet opstanka lužnjakovih nizinskih šuma, smatramo neuvjerljivim. Izgradnjom kanala doći će do trajne promjene razina podzemnih voda, što neminovno izaziva promjenu staništa nizinskih šuma te sušenje hrasta lužnjaka i ostalih vrsta drveća. 5. Na osnovi tridesetogodišnjh rezultata mjerenja razina podzemnih voda i postavljanja spomenutih dodatnih piezometara, šumarski znanstvenici moći će s velikom sigurnošću dati odgovor o utjecaju VKDS na postojeće nizinske šume. S ovim i ovakvim stavovima koji su usuglašeni na našoj 110. i 111. sjednici skupštine Hrvatskog šumarskog društva, u obliku otvorenog pisma upoznali smo najviše Državne organe – predsjednika Države, Predsjednika sabora Republike Hrvatske, predsjednika Vlade RH, resorna ministarstva, Akademiju šumarskih znanosti, Šumarski fakultet, Šumarski institut, Direkciju Hrvatskih šuma d.o.o., Uprave šuma podružnice, ogranke Hrvatskog šumarskog društva i tiskovne medije s područja Slavonije. Podršku našim stavovima dali su oni koji o tome najviše znaju – Akademija šumarskih znanosti i Šumarski fakultet, što im daje dodatnu težinu. Od državnih institucija, glede činjenice da je to projekt Vlade RH, realno govoreći, teško je bilo očekivati takvu podršku, imajući u vidu sve okolnosti funkcioniranja nadležnih institucija. Treba se nadati da će i oni koji naše stavove neprihvaćaju, shvatiti dobronamjernost, obzirnost i stručnu utemeljenost prijedloga koje iznosimo i da će ih najozbiljnije razmotriti i imati ih u vidu prije donošenja konkretnih odluka. Drugo, ne manje važno pitanje o kojem je ovo Društvo u prethodnoj godini raspravljalo i zauzimalo stavove, svakako je gospodarenje šumama i šumskim zemljištima. U posljednje vrijeme svjedoci smo značajnih zahvata u prostor šume i šumskog zemljišta, koji je na svu sreću posljedica sve intenzivnije izgradnje infrastrukturnih objekata, ponajprije prometnica, podizanja višegodišnjih nasada, osnivanja poduzetničkih zona, turističkih objekata, kamenoloma, golf igrališta, skijaških staza itd. Za takve namjene od 2005. godine izdvojeno je oko 1300 ha šume i šumskog zemljišta, a donesene odluke o služnosti za višegodišnje nasade, plinovode i druge objekte na površini od oko 19 000 ha. Takav trend ima uzlaznu putanju i ako se nastavi značajno će prouzročiti smanjenje šumovitosti RH, koja je, to je potrebno reći, srednje šumovita europska zemlja, a nikako najšumovitija, kako to neki tvrde. Naime, naš prosjek je 0,52 ha po glavi, a svjetski 0,6 ha. Sadašnje naknade za šume i šumska zemljišta, kako za služnosti, tako i za izdvajanje, a koje su u najvećem broju slučajeva definirane podzakonskim aktom, više su na razini simbolike nego realne naknade i ne omogućavaju podizanje novih šuma niti u približnoj površini šuma koje su prenamijenjene. Primjera radi, naknada za pravo građenja golf igrališta, poduzetničkih zona, odlagališta komunalnog otpada i drugih infrastrukturnih objekata iznosi 1 000 kn/ha ili 10 lipa po m2, a trošak podizanja nove šume prema normativima HŠ d.o.o. kreće se od 30 000 do 100 000 kn po hektaru. Isto tako teško je prihvatiti činjenicu da se za višegodišnje nasade osniva služnost i na površinama obraslim šumom (makija i sl.) kada istovremeno u Republici Hrvatskoj postoji, prema nekim procjenama, 1 milijun ha poljoprivrednog zemljišta još ne privedenog svrsi, i koje je usput rečeno mjesto nastanka i širenja šumskih požara, najveće opasnosti za naše šume. Očito je da je većina zahvata na šume i šumska zemljišta posljedica činjenice da je danas šuma i šumsko zemljište zbog takvih cijena najjeftinija roba na našem tržištu i ovakvih zahvata vjerojatno će biti sve dok se cijena šume i zemljišta ne dovede u normalne tržišne okvire. Do tada, ovo će biti prostor za brzo i olako bogaćenje pojedinaca. Hrvatsko šumarsko društvo, da ne bi bilo dileme, podupire mjere gospodarske politike koja je u funkciji razvoja Republike Hrvatske i svjesno je da su neki zahvati na šumskim zemljištima i šumi gotovo neizbježni, ali mora upozoriti na potrebu uravnoteženosti između razvojnih ciljeva i očuvanja šuma. Ovo tim više, što je Republika Hrvatska potpisnica gotovo svih međunarodnih sporazuma i konvencija o zaštiti šuma, održivom razvoju i borbi protiv smanjivanja šumskih površina. Uz ove teme, Hrvatsko šumarsko društvo aktivno je podržavalo uspostavu i funkcioniranje Šumske savjetodavne službe i Šumarske komore, jer ocjenjujemo da je dobro funkcioniranje ovih institucija jedna od pretpostavki boljeg funkcioniranja i unaprjeđenja hrvatskog šumarstva. To ćemo činiti i ubuduće, zato što je Hrvatsko šumarsko drušvo bilo izuzetno aktivno u donošenju zakona kojima su ove službe utvrđene. U ovoj godini htjeli smo, i još uvijek želimo uspotaviti neposrednije kontakte sa svim institucijama koji se bave zaštitom prirode, zaštitom okoliša, sličnim udrugama itd. Iako zbog postizbornih preslagivanja ta aktivnost ne ide željenom dinamikom, učinit ćemo sve što je u našoj moći da se ta suradnja podigne na višu razinu. Kolege i kolegice, Ovo su, kao što sam i rekao, samo neka pitanja s kojima smo se suočavali i suočavamo i danas, ali kao i uvijek s optimizmom gledamo u budućnost, jer iskreno vjerujem da je šumarska struka i šumarstvo postojano i spremno izboriti se za odnos prema ovom prirodnom dobru, primjeren njegovoj ulozi u opstojnosti i razvoju RH. |