DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 64     <-- 64 -->        PDF

čitih drvnih proizvoda za preradu.
Od te količine oko 40 % odnosi se
na prostorno drvo dimenzija od
7 cm na više, a koje je pogodno za
proizvodnju energije. Od navedene
količine jedan značajan postotak
drva tanjih dimenzija, ostaje u šumi
zbog do sada ne odgovarajućih cijena,
tehnologija prerade i neprepoznate
tržišne vrijednosti. Upravo taj
dio drvne mase, odnosno njegovo
korištenje za pridobivanje energije
postaje sve interesantniji.


Hrvatsko šumarsko društvo medu
prvima je prepoznalo velike mogućnosti
hrvatskog šumarstva u
proizvodnji biomase, i putem svoje
Sekcije za biomasu, čiji je predsjednik
gospodin mr.sc. Josip Dundović,
u prethodne 3-4 godine inten


Po pozornosti slušatelja zaključujemo da su izlaganja referenata vrlo interesantna


zivno je radilo na ukazivanju po


trebe korištenja ovog izvora energije,
predlažući pri tom i konkretna rješenja. U tu svrhu
održana su brojna savjetovanja, seminari i stručni
skupovi, kako kod nas tako i u inozemstvu.
Uspostavljena je neposredna suradnja s državama koje
su na tom planu postigle značajne uspjehe, kao Austrija,
Njemačka i Mađarska.


Pored HSD-a i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,
odnosno njezino Znanstveno vijeće za poljoprivredu
i šumarstvo, organiziralo je znanstveni skup
"Poljoprivreda i šumarstvo kao proizvođač obnovljivih
izvora energije", na kojemu su izuzetno zapaženi bili radovi
šumarskih stručnjaka.


Iako smo mislili da smo na ukazivanju potrebe većeg
korištenja šumske biomase učinili dosta i da smo dali


dobru podlogu svima onima koji žele i koji mogu krenuti
u realizaciju konkretnih projekata, aktualnost donošenja
energetske situacije koja nikad nije bila složenija, bolje
reći teža, sugerirala nam je još jednom stavljanje na
dnevni red ove problematike. Zbog toga ponovno danas
raspravljamo o ovoj temi u nadi da smo svi shvatili njezinu
važnost i da ovo Društvo ne će osjećati potrebu ponovno
o njoj raspravljati, osim informirati o učinjenom.


A sada molim naše kolege da prezentiraju pripremljene
radove.


U nastavku prikazujemo skraćene referate kolegareferenata
kako slijedi:


RASPOLOŽIVE POLJOPRIVREDNE I ŠUMSKE POVRŠINE
ZA PROIZVODNJU BIOGORIVA U HRVATSKOJ


Franjo Tomić, Tajana Krička i Slavko Matić


Referat pod gornjim naslovom predstavio je akademik
Slavko Matić, kao jedan od autora (kompletan referat
bit će tiskan u jednome od slijedećih brojeva Šumarskoga
lista).


Uz ovodne napomene, prikazano je stanje poljoprivrednih
površina i polodnost tala na uzgoj poljoprivrednih
kultura, struktura uzgoja poljoprivrednih kultura i
mogućnost uzgoja biousjeva, mogućnost godišnje proizvodnje
biogoriva iz značajnih poljoprivrednih kultura te
mogućnosti proizvodnje biogoriva iz šumske biomase.


Količine biomase za pojedine značajne poljoprivredne
kulture, kao i ukupna biomasa 1 239 550 t/godišnje,
predstavlja svega 30 %-nu njihove vrijednosti.


jer je potrebno ostalih 70 % biomase ostvaljati na poljoprivrednim
površinama zbog prirodnog obnavljanja
organske tvari u tlu. Na temelju energetske vrijednosti
biomase pojedinih kultura, ukupna ekvivalentna vrijednost
u nafti iznosi 428 992 t/godišnje


Uz biomasu uzgajanih kultura u poljoprivredi, značajne
količine biomase postoje i u stočarstvu (stajski
gnoj i organski otpaci).


Iz ove količine biomase može se dobiti ukupno
244 538 t godišnje ekvivalentnih vrijednosti nafte.


Ukupnoj mogućoj vrijednosti biogoriva u poljoprivredi
(673 530 t/god.), moguće je dodati 600 000 t/godišnje
biogoriva iz postojećih 1 560 000 t/godišnje drv