DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 64 <-- 64 --> PDF |
čitih drvnih proizvoda za preradu. Od te količine oko 40 % odnosi se na prostorno drvo dimenzija od 7 cm na više, a koje je pogodno za proizvodnju energije. Od navedene količine jedan značajan postotak drva tanjih dimenzija, ostaje u šumi zbog do sada ne odgovarajućih cijena, tehnologija prerade i neprepoznate tržišne vrijednosti. Upravo taj dio drvne mase, odnosno njegovo korištenje za pridobivanje energije postaje sve interesantniji. Hrvatsko šumarsko društvo medu prvima je prepoznalo velike mogućnosti hrvatskog šumarstva u proizvodnji biomase, i putem svoje Sekcije za biomasu, čiji je predsjednik gospodin mr.sc. Josip Dundović, u prethodne 3-4 godine inten Po pozornosti slušatelja zaključujemo da su izlaganja referenata vrlo interesantna zivno je radilo na ukazivanju po trebe korištenja ovog izvora energije, predlažući pri tom i konkretna rješenja. U tu svrhu održana su brojna savjetovanja, seminari i stručni skupovi, kako kod nas tako i u inozemstvu. Uspostavljena je neposredna suradnja s državama koje su na tom planu postigle značajne uspjehe, kao Austrija, Njemačka i Mađarska. Pored HSD-a i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, odnosno njezino Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo, organiziralo je znanstveni skup "Poljoprivreda i šumarstvo kao proizvođač obnovljivih izvora energije", na kojemu su izuzetno zapaženi bili radovi šumarskih stručnjaka. Iako smo mislili da smo na ukazivanju potrebe većeg korištenja šumske biomase učinili dosta i da smo dali dobru podlogu svima onima koji žele i koji mogu krenuti u realizaciju konkretnih projekata, aktualnost donošenja energetske situacije koja nikad nije bila složenija, bolje reći teža, sugerirala nam je još jednom stavljanje na dnevni red ove problematike. Zbog toga ponovno danas raspravljamo o ovoj temi u nadi da smo svi shvatili njezinu važnost i da ovo Društvo ne će osjećati potrebu ponovno o njoj raspravljati, osim informirati o učinjenom. A sada molim naše kolege da prezentiraju pripremljene radove. U nastavku prikazujemo skraćene referate kolegareferenata kako slijedi: RASPOLOŽIVE POLJOPRIVREDNE I ŠUMSKE POVRŠINE ZA PROIZVODNJU BIOGORIVA U HRVATSKOJ Franjo Tomić, Tajana Krička i Slavko Matić Referat pod gornjim naslovom predstavio je akademik Slavko Matić, kao jedan od autora (kompletan referat bit će tiskan u jednome od slijedećih brojeva Šumarskoga lista). Uz ovodne napomene, prikazano je stanje poljoprivrednih površina i polodnost tala na uzgoj poljoprivrednih kultura, struktura uzgoja poljoprivrednih kultura i mogućnost uzgoja biousjeva, mogućnost godišnje proizvodnje biogoriva iz značajnih poljoprivrednih kultura te mogućnosti proizvodnje biogoriva iz šumske biomase. Količine biomase za pojedine značajne poljoprivredne kulture, kao i ukupna biomasa 1 239 550 t/godišnje, predstavlja svega 30 %-nu njihove vrijednosti. jer je potrebno ostalih 70 % biomase ostvaljati na poljoprivrednim površinama zbog prirodnog obnavljanja organske tvari u tlu. Na temelju energetske vrijednosti biomase pojedinih kultura, ukupna ekvivalentna vrijednost u nafti iznosi 428 992 t/godišnje Uz biomasu uzgajanih kultura u poljoprivredi, značajne količine biomase postoje i u stočarstvu (stajski gnoj i organski otpaci). Iz ove količine biomase može se dobiti ukupno 244 538 t godišnje ekvivalentnih vrijednosti nafte. Ukupnoj mogućoj vrijednosti biogoriva u poljoprivredi (673 530 t/god.), moguće je dodati 600 000 t/godišnje biogoriva iz postojećih 1 560 000 t/godišnje drv |