DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 65 <-- 65 --> PDF |
ne mase, a potencijalne mogućnosti za proizvodnju biogoriva u šumarstvu su čak 2,000.000 t/godišnje, ne ugrožavajući pravilno gospodarenje, obnovljivost i održivost šuma. Ovim potencijalnim količinama biogoriva, koje se mogu proizvoditi iz biomase u šumarstvu, moguće je dodati i potencijalne količine koje će se moći dobiti iz povećane poljoprivredne proizvodnje, koristeći sadašnjih 947 080 ha neobradivih površina. pa i povećanjem poljoprivredne proizvodnje unapređenjem tehnologije, koje su sada na niskom stupnju. U poglavlju "Umjesto zaključaka" autori navode kako: "zajednički iznos od 1 193 530 t/godišnje biogoriva premašuje za 2,8 puta potrebnu količinu koju će Hrvatska trebati koristiti 2030. godine u prometu, umjesto fosilnih goriva". ENERGIJA IZ ŠUMSKE BIOMASE POTENCIJAL I PERSPEKTIVE U HRVATSKOJ Mr. se. Josip Dun do vi ć Nedostatak fosilnih goriva, te njihovi negativni učinci na klimu i okoliš, a cijene im imaju kroničnu tendenciju rasta, stvara sve veći interes za korištenje obnovljivih izvora energije (naročito iz vjetra, biomase, solame energije, malih hidroelektrana i geotermalnih izvora). Jedna od najperspektivnijih mogućnosti jest korištenje obnovljivih sirovina iz poljoprivrede i šumarstva kao krutih, tekućih i plinovitih energenata, ili kao osnovnih materijala za proizvode. Zašto biomasa kao energent? Najvažnije prednosti veće uporabe potencijala šumske biomase kao energenta u Hrvatskoj su: 1. Ekološke prednosti biomase u odnosu na fosilna goriva su njena obnovljivost i potrajnost. Opterećenje atmosfere CO2 pri korištenju biomase kao goriva je gotovo zanemarivo, dok su fosilna goriva odgovorna 80 % za zagrijavanje planeta zemlje. Potrošnja fosilne primame energije u šumskoj proizvodnji iznosi svega između 1 % i 4 %! Gospodarske prednosti biomase iz šumarstva, drvne industrije i poljoprivrede su smanjenje uvoza fosilnih energenata i platnog deficita, povećanje energetske neovisnosti i sigurnosti opskrbe energijom, što je jedan od strateških problema svake zemlje. Prema pred viđanjima ovisnost Hrvatske u uvozu energije porast će sa sadašnjih 50 % uvoza na preko 70 % u 2030. godini. U protekle tri godine (siječanj 2005. - siječanj 2008.) cijene nafte porasle su za oko 120 % , a cijene prirodnog plina za više oko 70 %! 3. Socijalne prednosti korištenja biomase mogućnost su otvaranja većeg broja novih radnih mjesta, što pridonosi ruralnom i lokalnom razvoju, a to je imperativ hrvatske gospodarske i socijalne politike. Uloga i udio šumske biomase u ukupnoj potrošnji energije u Hrvatskoj Uporaba energije šumske biomase kao OIE ima dugu tradiciju u Hrvatskoj, naročito u ruralnim dijelovima, pa je 1965. godine sudjelovala sa gotovo četvrtinu ukupne potrošnje energije, a danas ogrjevno drvo pokriva svega jednu dvadesetpetinu (4 %), i to na tradicionalan energetski neučinkovit način. Ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj u 2006. godini iznosi 410,56 PJ. Od toga, uvozna energetska ovisnost iznosi 49 %, i to: 80 % nafte, 100 % ugljena, 39 % prirodnog plina i 46 % električne energije. Hrvatska je potpisnica Kyoto protokola i treba do 2008./2012. smanjiti emisiju fosilnog CO2 za 5 % u odnosu na 1990. godinu. Nakon gotovo desetgodišnjeg ČČČČČ Č konstantnog rasta (1994. - 2003.), emisija CO2 se stabilizirala u posljednje tri godine na razini od oko 23 Mt. Iz slike: Udio biomase članica EU i RH (%) u ukupnoj potrošnji energije u 2004. vidljivo je da se Hrvatska nalazi na 12. mjestu. Danas u Hrvatskoj usluge toplinarstva koristi oko 10 % kućanstava u 14 većih gradova (više od 140.000 kućanstava), koja čine 1/3 stanovništva Hrvatske, a kao energent uglavnom se koristi prirodni plin, loživo ulje i mazut. Budući da su ta toplinska postrojenja (veća od 5 MW) zbog prosječne starosti od 20 do 25 godina na granici životUdio biomase članica EU i RH (%) u ukupnoj potrošnji energije u 2004. nog vijeka i da u iste treba investi |