DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 65     <-- 65 -->        PDF

ne mase, a potencijalne mogućnosti za proizvodnju
biogoriva u šumarstvu su čak 2,000.000 t/godišnje, ne
ugrožavajući pravilno gospodarenje, obnovljivost i
održivost šuma. Ovim potencijalnim količinama biogoriva,
koje se mogu proizvoditi iz biomase u šumarstvu,
moguće je dodati i potencijalne količine koje će
se moći dobiti iz povećane poljoprivredne proizvodnje,
koristeći sadašnjih 947 080 ha neobradivih površina.


pa i povećanjem poljoprivredne proizvodnje unapređenjem
tehnologije, koje su sada na niskom stupnju.


U poglavlju "Umjesto zaključaka" autori navode
kako: "zajednički iznos od 1 193 530 t/godišnje biogoriva
premašuje za 2,8 puta potrebnu količinu koju će Hrvatska
trebati koristiti 2030. godine u prometu, umjesto
fosilnih goriva".


ENERGIJA IZ ŠUMSKE BIOMASE POTENCIJAL
I PERSPEKTIVE U HRVATSKOJ


Mr. se. Josip Dun do vi ć


Nedostatak fosilnih goriva, te njihovi negativni
učinci na klimu i okoliš, a cijene im imaju kroničnu tendenciju
rasta, stvara sve veći interes za korištenje
obnovljivih izvora energije (naročito iz vjetra, biomase,
solame energije, malih hidroelektrana i geotermalnih
izvora). Jedna od najperspektivnijih mogućnosti jest
korištenje obnovljivih sirovina iz poljoprivrede i
šumarstva kao krutih, tekućih i plinovitih energenata,
ili kao osnovnih materijala za proizvode.


Zašto biomasa kao energent?


Najvažnije prednosti veće uporabe potencijala
šumske biomase kao energenta u Hrvatskoj su:


1.
Ekološke prednosti biomase u odnosu na fosilna
goriva su njena obnovljivost i potrajnost. Opterećenje
atmosfere CO2 pri korištenju biomase kao goriva
je gotovo zanemarivo, dok su fosilna goriva odgovorna
80 % za zagrijavanje planeta zemlje. Potrošnja
fosilne primame energije u šumskoj proizvodnji
iznosi svega između 1 % i 4 %!
Gospodarske prednosti biomase iz šumarstva, drvne
industrije i poljoprivrede su smanjenje uvoza fosilnih
energenata i platnog deficita, povećanje energetske
neovisnosti i sigurnosti opskrbe energijom, što je jedan
od strateških problema svake zemlje. Prema pred


viđanjima ovisnost Hrvatske u uvozu energije porast
će sa sadašnjih 50 % uvoza na preko 70 % u 2030.
godini. U protekle tri godine (siječanj 2005. - siječanj
2008.) cijene nafte porasle su za oko 120 % , a cijene
prirodnog plina za više oko 70 %!


3.
Socijalne prednosti korištenja biomase mogućnost
su otvaranja većeg broja novih radnih mjesta, što
pridonosi ruralnom i lokalnom razvoju, a to je imperativ
hrvatske gospodarske i socijalne politike.
Uloga i udio šumske biomase u ukupnoj potrošnji
energije u Hrvatskoj


Uporaba energije šumske biomase kao OIE ima dugu
tradiciju u Hrvatskoj, naročito u ruralnim dijelovima,
pa je 1965. godine sudjelovala sa gotovo četvrtinu
ukupne potrošnje energije, a danas ogrjevno drvo
pokriva svega jednu dvadesetpetinu (4 %), i to na tradicionalan
energetski neučinkovit način.


Ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj u 2006. godini
iznosi 410,56 PJ. Od toga, uvozna energetska
ovisnost iznosi 49 %, i to: 80 % nafte, 100 % ugljena,
39 % prirodnog plina i 46 % električne energije.


Hrvatska je potpisnica Kyoto protokola i treba do
2008./2012. smanjiti emisiju fosilnog CO2 za 5 % u
odnosu na 1990. godinu. Nakon gotovo desetgodišnjeg


ČČČČČ Č konstantnog rasta (1994. - 2003.),
emisija CO2 se stabilizirala u posljednje
tri godine na razini od oko
23 Mt. Iz slike: Udio biomase članica
EU i RH (%) u ukupnoj potrošnji
energije u 2004. vidljivo je
da se Hrvatska nalazi na 12. mjestu.
Danas u Hrvatskoj usluge toplinarstva
koristi oko 10 % kućanstava
u 14 većih gradova (više od


140.000 kućanstava), koja čine 1/3
stanovništva Hrvatske, a kao energent
uglavnom se koristi prirodni
plin, loživo ulje i mazut. Budući da
su ta toplinska postrojenja (veća od
5 MW) zbog prosječne starosti od
20 do 25 godina na granici životUdio
biomase članica EU i RH (%) u ukupnoj potrošnji energije u 2004.
nog vijeka i da u iste treba investi




ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 66     <-- 66 -->        PDF

rati izgradnjom novih kogeneracijskih postrojenja, koja
bi osim fosilnih goriva trebala koristiti i biomasu.


Poticajni instrumenti (državni, ekonomski, predpristupni
fondovi EU)


Važnost energetskog korištenja biomase prepoznala
je Vlada RH donošenjem zakonskih i podzakonskih
akata kojim potiče proizvodnju i korištenje bioenergije,
a to su:



Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
potiče energetsko korištenje biomase od 2004. godine,
i to općinama i gradovima davanjem bespovratnih
sredstava do 30 % vrijednosti investicije
projekata na biomasu ili najviše do 1,7 mil. kn, a trgovačkim
društvima davanjem beskamatnog kredita
s dvije godine počeka i 5 godina povrata. U 2007.
godini za BIOMASA-projekte financirao je ukupno
29 projekata sa 33,3 mil. kn, i to za sljedeće projekte:
zamjena energenta (1), proizvodnja biodizela
(4), proizvodnja peleta (5), Centralizirani toplinski
sustavi s kotlovima na biomasu (5), kogeneracijska
postrojenja i kotlovnice na biomasu (8) i obrazovane,
istraživačke i razvojne studije (6).

Ministarstvo integralnog razvoja, šumarstva i
vodnog gospodarstva, Uprava za drvnu industriju,
donijelo je Operativni program razvoja industrije,
prerade drva RH (2006 – 2010.). Putem javnog
natječaja u 2007. godini dodijelilo je 41,1 mil. kn
bespovratne kapitalne pomoći trgovačkim društvima
i obrtima iz proizvodnih grana DD 20 – prerada drva
i DN 36 – proizvodnja namještaja. Od ukupnog iznosa
18,4 mil. kn dodijeljeno je 51-om projektu vezanom
uz korištenje drvnih ostataka, i to za sljedeće
projekte: trigeneracija (1), kogeneracija (3), proizvodnja
peleta (5), proizvodnja briketa (9) i kotlovnice
na biomasu (33).

Novodonešeni Tarifni sustav za proizvodnju električne
energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije
od 1. 07. 2007. ima za cilj ostvariti udio od
1100 GWh električne energije iz OIE, odnosno
5,8 % ukupne potrošnje električne energije u Hrvatskoj
u 2010. godini.

Darovnica Zaklade Globalnog fonda zaštite okoliša
(GEF) davanjem kreditnih sredstava ukupno 2
mil. USD za pripremu projekata korištenja OIE za
projekte toplana na biomasu i malih hidroelektrana
do 10 MW u Hrvatskoj.

Krajem 2008. godine stupit će na snagu predpristupni
fond IPARD (2008. – 2010.) kojim će se
poticati bespovratnim sredstvima projekte Energija
iz biomase u općinama i gradovima do 20.000 stanovnika.
Problemi i iskustvo pri energetskom korištenju
drva


Iako se Hrvatska po šumovitosti nalazi u samom


o


europskom vrhu, tj. odmah iza skandinavskih zemalj


ja i


Austrije, uglavnom zbog slabih saznanja o modernom
načinu korištenja biomase kao energenta, zaostaje u
proizvodnji krute biomase, biogoriva i bioplina za EU.
Hrvatska danas raspolaže s kvalitetnim i prirodnim šu-
mama, čijim potrajnim gospodarenjem putem njega,
čišćenja, proreda te naplodnih i dovršnih sječa nastaju
velike količine šumske biomase za mehaničku preradu
i tehničku uporabu. Oko 50 % šumske biomase nastaje


ske
njegom šuma, a 50 % iz naplodnih
hh i dovršnih sječa.


i i
Osim toga Hrvatska raspolaže sa oko 181.000 ha neobraslog
šumskog zemljišta za podizanje energetskih
kultura kratke ophodnje.
Zbog toga Hrvatske šume d.o.o. već od 12. lipnja
2002. godine imaju međunarodnu suradnju o uporabi
drva kao energenta sa Bavarskom, Kompetencijskim
centrom za obnovljive sirovine C.A.R.M.E.N.e.V. iz
Straubinga, a od siječnja 2005. godine i sa Austrijom,
Austrijskom udrugom za biomasu.
Novom šumskogospodarskom osnovom područja
2006. – 2015. planirano je povećanje etata prethodnog
prihoda za 1,2 mil. m3 godišnje s mogućnosti povećanja
šumske biomase boljim iskorištenjem etata gospodarskih
šuma do 2010. godine za preko 2,6 mil. m3 energetskog
drva, i to: 60 % ogrjevno drvo i 40 % drvna
sječka kao novi proizvod. U izračunu ukupne šumske
biomase kao energenta do 2010. godine nisu uzete: minski
sumnjive površine šuma (oko 10 % etata); biomasa
uz šumske ceste i šume na kršu zahvaćene požarom i
podizanje novih energetskih kultura!
Sve navedeno je dobar temelj za razvoj tržišta potrošnje
drva kao energenta.
Postrojenja na biomasu (instalirani kapaciteti za
proizvodnju toplinske, električne energije i krutih
biogoriva i kapaciteti u fazi pripreme)
Prema podacima izdanja energetskog pregleda
“Energija u Hrvatskoj 2006.” instalirani kapaciteti industrijskih
kotlovnica za proizvodnju toplinske električne
energije iz biomase iznose 512 MWt i 2 MWel, u
2006. godini proizveli su 6 GWh električne energije i


14.767 TJ toplinske energije iz ogrjevnog drva i drvnog
ostatka za grijanje i pripremu tople vode u domaćinstvima
(83 %) te u industrijskim toplanama i kotlovnicama
(17 %).
Radi boljeg korištenja šumske biomase – energetskog
drva Hrvatske šume d.o.o. izgradile su dvije toplane
na šumsku biomasu u Ogulinu (1995.) i Gospiću
(2005.) svaka snage 1 MW, a u pripremi su i nove na
lokacijama: Vinkovci, Našice, Đurđevac, Delnice i
Krasno.


U fazi pripreme je izgradnja termoelektrana na biomasu
(kogeneracijska postrojenja) na lokacijama:



u drvno-industrijskom kompleksu: “Strizivojna
hrast” d.o.o. Strizivojna, “Spin Valis” Požega, “Spa


ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 67     <-- 67 -->        PDF

čva” d.o.o. Vinkovci, DIN “Novoselac” Novoselac i


DI “Slavonija” Sl. Brod, te NEXE Grupa u


“Bilokalnik” Koprivnica,



HEP d.d. u idućih 5 godina izgradit će 50 MWel termoelektrana
na biomasu, za što je potrebno 450.000
tona šumske biomase godišnje, uz partnerski razvoj
projekata sa HŠ d.o.o. (7. rujna 2007. godine u Našicama
je na 2. Hrvatskim danima biomase potpisan
sporazum HEP d.d. i HŠ d.o.o.). Potencijalne lokacije
za gradnju energana za drvnu biomasu su: Osijek,
sl. Brod, Sisak, Karlovac i Gospić!
Pema podacima HGK – Udruženje drvno-prerađivačke
industrije, proizvodnja briketa i peleta za proizvodnju
toplinske energije iznosi:



briketi se proizvode u Belišću (8.000 – 10.000 tona
godišnje, 60 % izvoz), CIKAPA Orahovica – Belevina
(1.500 tona godišnje, 100 % izvoz), “Finag” Garešnica
(1.500 tona godišnje, 5 % izvoz) “Spačva”
d.d. Vinkovci (5.000 tona godišnje, 47 % izvoz), PPS
Galeković (1.950 tona godišnje, 61 % izvoz) i PPS
Majur (400 tona godišnje, 24 % izvoz), a

pelete se proizvode u “ADRIADRVO” Gradec (1.300
tona godišnje, 84 % izvoz), "FINAG" Garešnica
(1.300 tona godišnje, 100 % domaće tržište), a od
2007. u Drvenjača d.d. Mrkopalj (7.200 tona godišnje,
100 % izvoz), a probna proizvodnja peleta pokrenuta
je i u Viševica comp. Perušić (25.000 tona godišnje),
Spačva d.d. Vinkovci (50.000 tona godišnje) i u “Finvest”
d.d. Gerovo (20.000 tona godišnje).
Potencijal i perspektive energije drva


Veliki potencijali šumske biomase u 2010. godini za
energetsku uporabu iznosit će oko 3,0 mil. m3 ili 45 %
drva za energiju od 6,5 mil. m3 propisanog godišnjeg
etata ili čak dva puta više u odnosu na 2006. godinu,
kada je proizvodnja bila 1,55 mil. m3.


Uzmemo li u obzir da 1 tona šumske biomase kod
30 % vlage sadrži primarnu energiju od 3,62 MWh, dobijemo
ukupnu energiju šumske biomase od 3,62 milijuna
MWh ili uz godišnje uporabno vrijeme od 7.500 h
bruto snagu od 480 MW. Uz stupanj djelovanja 0,8 radi
se o neto snazi od 380 MW.


Kod odnosa električne i toplinske energije 1/4 dobijemo
neto električnu snagu od 95 MWel (što odgovara
raspoloživoj snazi na pragu 98 MW u TE Plomin 1,
koja kao gorivo koristi ugljen) i 285 MWt.


Dakle možemo izgraditi 8 bio-elektrana-toplana
(BE-TO) od 10 MWel i 15 manjih od 1 MWel. To relativno
znači da bi BE-TO ukupne snage 95 MWel (od
toga otpada 50 MWel na Sporazum HEP d.d. i HŠ
d.o.o.) s proizvodnjom 7.500 h/god. sudjelovale u
instaliranoj snazi od oko 4.000 MW (uključivo NE
KRŠKO) sa 2,4 %, a u električnoj energiji sa 0,7 mil.
MWh ili 4,2 % od 17 mil MWh ukupne potrošnje elek


trične energije u 2005. godini.
Europsko vijeće sredinom ožujka 2007. donijelo je
“Europski energetski akcijski plan”, koji ima tri
cilja: sigurnost opskrbe, ekonomičnost i podnošljivosti
za okoliš. Budući da je uporaba fosilnih goriva za oko
80 % odgovorna za emisije stakleničkih plinova Europe,
te je to glavni uzrok promjene klime sržišna točka
ovog akcijskog plana je obveza:


da se udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj
potrošnji energije u EU do 2020. godine povisi na
20 %,


paralelno s tim treba do 2020. godine efikasnim
mjerama sniziti za 20 % prognoziranu potrošnju
energije i


da EU smanji emisiju stakleničkih plinova za 20 %
do 2020. godine.
Možemo zaključiti da su koristi od korištenja
biomase kao energenta:


1.
poboljšanje učinkovitosti korištenja energije,
2.
povećanje vlastite proizvodnje energije uz smanjenje
uvoza i platnog deficita
3.
postizanje pozitivnih učinaka na okoliš, klimu i
5.
otvaranje novih tržišta za domaće gospodarstvo,
6.
stvaranje novog tržišta u šumarstvu (posebice tržišta
ogrjevnog drva iz proreda čija proizvodnja ostvaruje
samo trošak, a drvo ostaje u šumi i time izostaju
šumskouzgojne mjere), ali i proizvodnje toplinske
i/ili električne energije,
7.
povećanje energetske neovisnosti i sigurnosti opskrbe
energijom i
8.
šansa zemljama koje zaostaju u razvoju da si pomognu
same u neovisnosti od fosilnih goriva.
Ciljanim rastom korištenjem šumske sječke od 1
milijun tona godišnje od 2010. godine postiže se:


povećat će se prihod u šumarstvu prodajom
šumske sječke za oko 35,o mil. € godišnje,


smanjit će se korištenje fosilnih goriva za oko
0,36 milijuna tona ekvivalenta nafte na godinu,


smanjit će se emisija fosilnog C02 za oko 1,05
milijuna tona na godinu,


porast će zaposlenost za više od 1000 radnih
To će biti hrvatski odgovor na pitanje energije i
klime u 21. stoljeću!