DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 66 <-- 66 --> PDF |
rati izgradnjom novih kogeneracijskih postrojenja, koja bi osim fosilnih goriva trebala koristiti i biomasu. Poticajni instrumenti (državni, ekonomski, predpristupni fondovi EU) Važnost energetskog korištenja biomase prepoznala je Vlada RH donošenjem zakonskih i podzakonskih akata kojim potiče proizvodnju i korištenje bioenergije, a to su: – Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost potiče energetsko korištenje biomase od 2004. godine, i to općinama i gradovima davanjem bespovratnih sredstava do 30 % vrijednosti investicije projekata na biomasu ili najviše do 1,7 mil. kn, a trgovačkim društvima davanjem beskamatnog kredita s dvije godine počeka i 5 godina povrata. U 2007. godini za BIOMASA-projekte financirao je ukupno 29 projekata sa 33,3 mil. kn, i to za sljedeće projekte: zamjena energenta (1), proizvodnja biodizela (4), proizvodnja peleta (5), Centralizirani toplinski sustavi s kotlovima na biomasu (5), kogeneracijska postrojenja i kotlovnice na biomasu (8) i obrazovane, istraživačke i razvojne studije (6). – Ministarstvo integralnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Uprava za drvnu industriju, donijelo je Operativni program razvoja industrije, prerade drva RH (2006 – 2010.). Putem javnog natječaja u 2007. godini dodijelilo je 41,1 mil. kn bespovratne kapitalne pomoći trgovačkim društvima i obrtima iz proizvodnih grana DD 20 – prerada drva i DN 36 – proizvodnja namještaja. Od ukupnog iznosa 18,4 mil. kn dodijeljeno je 51-om projektu vezanom uz korištenje drvnih ostataka, i to za sljedeće projekte: trigeneracija (1), kogeneracija (3), proizvodnja peleta (5), proizvodnja briketa (9) i kotlovnice na biomasu (33). – Novodonešeni Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije od 1. 07. 2007. ima za cilj ostvariti udio od 1100 GWh električne energije iz OIE, odnosno 5,8 % ukupne potrošnje električne energije u Hrvatskoj u 2010. godini. – Darovnica Zaklade Globalnog fonda zaštite okoliša (GEF) davanjem kreditnih sredstava ukupno 2 mil. USD za pripremu projekata korištenja OIE za projekte toplana na biomasu i malih hidroelektrana do 10 MW u Hrvatskoj. – Krajem 2008. godine stupit će na snagu predpristupni fond IPARD (2008. – 2010.) kojim će se poticati bespovratnim sredstvima projekte Energija iz biomase u općinama i gradovima do 20.000 stanovnika. Problemi i iskustvo pri energetskom korištenju drva Iako se Hrvatska po šumovitosti nalazi u samom o europskom vrhu, tj. odmah iza skandinavskih zemalj ja i Austrije, uglavnom zbog slabih saznanja o modernom načinu korištenja biomase kao energenta, zaostaje u proizvodnji krute biomase, biogoriva i bioplina za EU. Hrvatska danas raspolaže s kvalitetnim i prirodnim šu- mama, čijim potrajnim gospodarenjem putem njega, čišćenja, proreda te naplodnih i dovršnih sječa nastaju velike količine šumske biomase za mehaničku preradu i tehničku uporabu. Oko 50 % šumske biomase nastaje ske njegom šuma, a 50 % iz naplodnih hh i dovršnih sječa. i i Osim toga Hrvatska raspolaže sa oko 181.000 ha neobraslog šumskog zemljišta za podizanje energetskih kultura kratke ophodnje. Zbog toga Hrvatske šume d.o.o. već od 12. lipnja 2002. godine imaju međunarodnu suradnju o uporabi drva kao energenta sa Bavarskom, Kompetencijskim centrom za obnovljive sirovine C.A.R.M.E.N.e.V. iz Straubinga, a od siječnja 2005. godine i sa Austrijom, Austrijskom udrugom za biomasu. Novom šumskogospodarskom osnovom područja 2006. – 2015. planirano je povećanje etata prethodnog prihoda za 1,2 mil. m3 godišnje s mogućnosti povećanja šumske biomase boljim iskorištenjem etata gospodarskih šuma do 2010. godine za preko 2,6 mil. m3 energetskog drva, i to: 60 % ogrjevno drvo i 40 % drvna sječka kao novi proizvod. U izračunu ukupne šumske biomase kao energenta do 2010. godine nisu uzete: minski sumnjive površine šuma (oko 10 % etata); biomasa uz šumske ceste i šume na kršu zahvaćene požarom i podizanje novih energetskih kultura! Sve navedeno je dobar temelj za razvoj tržišta potrošnje drva kao energenta. Postrojenja na biomasu (instalirani kapaciteti za proizvodnju toplinske, električne energije i krutih biogoriva i kapaciteti u fazi pripreme) Prema podacima izdanja energetskog pregleda “Energija u Hrvatskoj 2006.” instalirani kapaciteti industrijskih kotlovnica za proizvodnju toplinske električne energije iz biomase iznose 512 MWt i 2 MWel, u 2006. godini proizveli su 6 GWh električne energije i 14.767 TJ toplinske energije iz ogrjevnog drva i drvnog ostatka za grijanje i pripremu tople vode u domaćinstvima (83 %) te u industrijskim toplanama i kotlovnicama (17 %). Radi boljeg korištenja šumske biomase – energetskog drva Hrvatske šume d.o.o. izgradile su dvije toplane na šumsku biomasu u Ogulinu (1995.) i Gospiću (2005.) svaka snage 1 MW, a u pripremi su i nove na lokacijama: Vinkovci, Našice, Đurđevac, Delnice i Krasno. U fazi pripreme je izgradnja termoelektrana na biomasu (kogeneracijska postrojenja) na lokacijama: – u drvno-industrijskom kompleksu: “Strizivojna hrast” d.o.o. Strizivojna, “Spin Valis” Požega, “Spa |