DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 66     <-- 66 -->        PDF

rati izgradnjom novih kogeneracijskih postrojenja, koja
bi osim fosilnih goriva trebala koristiti i biomasu.


Poticajni instrumenti (državni, ekonomski, predpristupni
fondovi EU)


Važnost energetskog korištenja biomase prepoznala
je Vlada RH donošenjem zakonskih i podzakonskih
akata kojim potiče proizvodnju i korištenje bioenergije,
a to su:



Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
potiče energetsko korištenje biomase od 2004. godine,
i to općinama i gradovima davanjem bespovratnih
sredstava do 30 % vrijednosti investicije
projekata na biomasu ili najviše do 1,7 mil. kn, a trgovačkim
društvima davanjem beskamatnog kredita
s dvije godine počeka i 5 godina povrata. U 2007.
godini za BIOMASA-projekte financirao je ukupno
29 projekata sa 33,3 mil. kn, i to za sljedeće projekte:
zamjena energenta (1), proizvodnja biodizela
(4), proizvodnja peleta (5), Centralizirani toplinski
sustavi s kotlovima na biomasu (5), kogeneracijska
postrojenja i kotlovnice na biomasu (8) i obrazovane,
istraživačke i razvojne studije (6).

Ministarstvo integralnog razvoja, šumarstva i
vodnog gospodarstva, Uprava za drvnu industriju,
donijelo je Operativni program razvoja industrije,
prerade drva RH (2006 – 2010.). Putem javnog
natječaja u 2007. godini dodijelilo je 41,1 mil. kn
bespovratne kapitalne pomoći trgovačkim društvima
i obrtima iz proizvodnih grana DD 20 – prerada drva
i DN 36 – proizvodnja namještaja. Od ukupnog iznosa
18,4 mil. kn dodijeljeno je 51-om projektu vezanom
uz korištenje drvnih ostataka, i to za sljedeće
projekte: trigeneracija (1), kogeneracija (3), proizvodnja
peleta (5), proizvodnja briketa (9) i kotlovnice
na biomasu (33).

Novodonešeni Tarifni sustav za proizvodnju električne
energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije
od 1. 07. 2007. ima za cilj ostvariti udio od
1100 GWh električne energije iz OIE, odnosno
5,8 % ukupne potrošnje električne energije u Hrvatskoj
u 2010. godini.

Darovnica Zaklade Globalnog fonda zaštite okoliša
(GEF) davanjem kreditnih sredstava ukupno 2
mil. USD za pripremu projekata korištenja OIE za
projekte toplana na biomasu i malih hidroelektrana
do 10 MW u Hrvatskoj.

Krajem 2008. godine stupit će na snagu predpristupni
fond IPARD (2008. – 2010.) kojim će se
poticati bespovratnim sredstvima projekte Energija
iz biomase u općinama i gradovima do 20.000 stanovnika.
Problemi i iskustvo pri energetskom korištenju
drva


Iako se Hrvatska po šumovitosti nalazi u samom


o


europskom vrhu, tj. odmah iza skandinavskih zemalj


ja i


Austrije, uglavnom zbog slabih saznanja o modernom
načinu korištenja biomase kao energenta, zaostaje u
proizvodnji krute biomase, biogoriva i bioplina za EU.
Hrvatska danas raspolaže s kvalitetnim i prirodnim šu-
mama, čijim potrajnim gospodarenjem putem njega,
čišćenja, proreda te naplodnih i dovršnih sječa nastaju
velike količine šumske biomase za mehaničku preradu
i tehničku uporabu. Oko 50 % šumske biomase nastaje


ske
njegom šuma, a 50 % iz naplodnih
hh i dovršnih sječa.


i i
Osim toga Hrvatska raspolaže sa oko 181.000 ha neobraslog
šumskog zemljišta za podizanje energetskih
kultura kratke ophodnje.
Zbog toga Hrvatske šume d.o.o. već od 12. lipnja
2002. godine imaju međunarodnu suradnju o uporabi
drva kao energenta sa Bavarskom, Kompetencijskim
centrom za obnovljive sirovine C.A.R.M.E.N.e.V. iz
Straubinga, a od siječnja 2005. godine i sa Austrijom,
Austrijskom udrugom za biomasu.
Novom šumskogospodarskom osnovom područja
2006. – 2015. planirano je povećanje etata prethodnog
prihoda za 1,2 mil. m3 godišnje s mogućnosti povećanja
šumske biomase boljim iskorištenjem etata gospodarskih
šuma do 2010. godine za preko 2,6 mil. m3 energetskog
drva, i to: 60 % ogrjevno drvo i 40 % drvna
sječka kao novi proizvod. U izračunu ukupne šumske
biomase kao energenta do 2010. godine nisu uzete: minski
sumnjive površine šuma (oko 10 % etata); biomasa
uz šumske ceste i šume na kršu zahvaćene požarom i
podizanje novih energetskih kultura!
Sve navedeno je dobar temelj za razvoj tržišta potrošnje
drva kao energenta.
Postrojenja na biomasu (instalirani kapaciteti za
proizvodnju toplinske, električne energije i krutih
biogoriva i kapaciteti u fazi pripreme)
Prema podacima izdanja energetskog pregleda
“Energija u Hrvatskoj 2006.” instalirani kapaciteti industrijskih
kotlovnica za proizvodnju toplinske električne
energije iz biomase iznose 512 MWt i 2 MWel, u
2006. godini proizveli su 6 GWh električne energije i


14.767 TJ toplinske energije iz ogrjevnog drva i drvnog
ostatka za grijanje i pripremu tople vode u domaćinstvima
(83 %) te u industrijskim toplanama i kotlovnicama
(17 %).
Radi boljeg korištenja šumske biomase – energetskog
drva Hrvatske šume d.o.o. izgradile su dvije toplane
na šumsku biomasu u Ogulinu (1995.) i Gospiću
(2005.) svaka snage 1 MW, a u pripremi su i nove na
lokacijama: Vinkovci, Našice, Đurđevac, Delnice i
Krasno.


U fazi pripreme je izgradnja termoelektrana na biomasu
(kogeneracijska postrojenja) na lokacijama:



u drvno-industrijskom kompleksu: “Strizivojna
hrast” d.o.o. Strizivojna, “Spin Valis” Požega, “Spa