DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 67     <-- 67 -->        PDF

čva” d.o.o. Vinkovci, DIN “Novoselac” Novoselac i


DI “Slavonija” Sl. Brod, te NEXE Grupa u


“Bilokalnik” Koprivnica,



HEP d.d. u idućih 5 godina izgradit će 50 MWel termoelektrana
na biomasu, za što je potrebno 450.000
tona šumske biomase godišnje, uz partnerski razvoj
projekata sa HŠ d.o.o. (7. rujna 2007. godine u Našicama
je na 2. Hrvatskim danima biomase potpisan
sporazum HEP d.d. i HŠ d.o.o.). Potencijalne lokacije
za gradnju energana za drvnu biomasu su: Osijek,
sl. Brod, Sisak, Karlovac i Gospić!
Pema podacima HGK – Udruženje drvno-prerađivačke
industrije, proizvodnja briketa i peleta za proizvodnju
toplinske energije iznosi:



briketi se proizvode u Belišću (8.000 – 10.000 tona
godišnje, 60 % izvoz), CIKAPA Orahovica – Belevina
(1.500 tona godišnje, 100 % izvoz), “Finag” Garešnica
(1.500 tona godišnje, 5 % izvoz) “Spačva”
d.d. Vinkovci (5.000 tona godišnje, 47 % izvoz), PPS
Galeković (1.950 tona godišnje, 61 % izvoz) i PPS
Majur (400 tona godišnje, 24 % izvoz), a

pelete se proizvode u “ADRIADRVO” Gradec (1.300
tona godišnje, 84 % izvoz), "FINAG" Garešnica
(1.300 tona godišnje, 100 % domaće tržište), a od
2007. u Drvenjača d.d. Mrkopalj (7.200 tona godišnje,
100 % izvoz), a probna proizvodnja peleta pokrenuta
je i u Viševica comp. Perušić (25.000 tona godišnje),
Spačva d.d. Vinkovci (50.000 tona godišnje) i u “Finvest”
d.d. Gerovo (20.000 tona godišnje).
Potencijal i perspektive energije drva


Veliki potencijali šumske biomase u 2010. godini za
energetsku uporabu iznosit će oko 3,0 mil. m3 ili 45 %
drva za energiju od 6,5 mil. m3 propisanog godišnjeg
etata ili čak dva puta više u odnosu na 2006. godinu,
kada je proizvodnja bila 1,55 mil. m3.


Uzmemo li u obzir da 1 tona šumske biomase kod
30 % vlage sadrži primarnu energiju od 3,62 MWh, dobijemo
ukupnu energiju šumske biomase od 3,62 milijuna
MWh ili uz godišnje uporabno vrijeme od 7.500 h
bruto snagu od 480 MW. Uz stupanj djelovanja 0,8 radi
se o neto snazi od 380 MW.


Kod odnosa električne i toplinske energije 1/4 dobijemo
neto električnu snagu od 95 MWel (što odgovara
raspoloživoj snazi na pragu 98 MW u TE Plomin 1,
koja kao gorivo koristi ugljen) i 285 MWt.


Dakle možemo izgraditi 8 bio-elektrana-toplana
(BE-TO) od 10 MWel i 15 manjih od 1 MWel. To relativno
znači da bi BE-TO ukupne snage 95 MWel (od
toga otpada 50 MWel na Sporazum HEP d.d. i HŠ
d.o.o.) s proizvodnjom 7.500 h/god. sudjelovale u
instaliranoj snazi od oko 4.000 MW (uključivo NE
KRŠKO) sa 2,4 %, a u električnoj energiji sa 0,7 mil.
MWh ili 4,2 % od 17 mil MWh ukupne potrošnje elek


trične energije u 2005. godini.
Europsko vijeće sredinom ožujka 2007. donijelo je
“Europski energetski akcijski plan”, koji ima tri
cilja: sigurnost opskrbe, ekonomičnost i podnošljivosti
za okoliš. Budući da je uporaba fosilnih goriva za oko
80 % odgovorna za emisije stakleničkih plinova Europe,
te je to glavni uzrok promjene klime sržišna točka
ovog akcijskog plana je obveza:


da se udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj
potrošnji energije u EU do 2020. godine povisi na
20 %,


paralelno s tim treba do 2020. godine efikasnim
mjerama sniziti za 20 % prognoziranu potrošnju
energije i


da EU smanji emisiju stakleničkih plinova za 20 %
do 2020. godine.
Možemo zaključiti da su koristi od korištenja
biomase kao energenta:


1.
poboljšanje učinkovitosti korištenja energije,
2.
povećanje vlastite proizvodnje energije uz smanjenje
uvoza i platnog deficita
3.
postizanje pozitivnih učinaka na okoliš, klimu i
5.
otvaranje novih tržišta za domaće gospodarstvo,
6.
stvaranje novog tržišta u šumarstvu (posebice tržišta
ogrjevnog drva iz proreda čija proizvodnja ostvaruje
samo trošak, a drvo ostaje u šumi i time izostaju
šumskouzgojne mjere), ali i proizvodnje toplinske
i/ili električne energije,
7.
povećanje energetske neovisnosti i sigurnosti opskrbe
energijom i
8.
šansa zemljama koje zaostaju u razvoju da si pomognu
same u neovisnosti od fosilnih goriva.
Ciljanim rastom korištenjem šumske sječke od 1
milijun tona godišnje od 2010. godine postiže se:


povećat će se prihod u šumarstvu prodajom
šumske sječke za oko 35,o mil. € godišnje,


smanjit će se korištenje fosilnih goriva za oko
0,36 milijuna tona ekvivalenta nafte na godinu,


smanjit će se emisija fosilnog C02 za oko 1,05
milijuna tona na godinu,


porast će zaposlenost za više od 1000 radnih
To će biti hrvatski odgovor na pitanje energije i
klime u 21. stoljeću!