DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 69     <-- 69 -->        PDF

čije za razvoj i izgradnju takvih objekata, a Hrvatske
šume, koje upravljaju šumskim površinama u državnom
vlasništvu, osiguravaju otkup šumske biomase ostale
nakon redovnih čišćenja šuma i učinkovito iskorištavanje
tog energenta.


Glavni fokus HEP-a kod iskorištavanja biomase bit
će proizvodnja električne energije, iako će, u suradnji s
lokalnim partnerima i eventualnim suinvestitorima,
pokušati postići i učinkovito korištenje proizvedene
toplinske energije. Potpis ovog Sporazuma predstavlja
još jedan korak kojim HEP usmjerava svoje aktivnosti
prema čišćoj proizvodnji električne energije. Pritom je


Trenutno postoji nekoliko potencijalnih projekata
elektrana na biomasu i u tijeku su studijsko-istražni radovi.
Nakon završetka studijskih radova očekuje se početak
izrade projektne dokumentacije i ishođenja dozvola,
te konačno gradnja postrojenja. Lokalne zajed


očekivano da će se najviše investirati u projekte
vjetroelektrana, međutim, biomasa će također zauzeti
svoj dio tržišta i donijeti raznolikost hrvatskom elektroenergetskom
sustavu. Srednjoročni planovi HEP-a
idcljučuju 30 do 50 MW instalirane električne snage u
elektranama na biomasu, za što je ovim Sporazumom
osigurana dostatna količina šumske biomase.


Projekti elektrana na biomasu


HEP OIE je, u suradnji sa Šumskom biomasom,
razmotrio područja u Hrvatskoj koja bi bila pogodna za
izgradnju elektrana na biomasu i označio zone na kojima
se može očekivati izgradnja takvih objekata.


nice su do sada pokazale velik interes za realizaciju
takvih projekata i očekuje se relativno brza realizacija
nekih od projekata, koji će doprinijeti svim gore navedenim
ciljevima HEP OIE, kao i ciljevima Republike
Hrvatske i lokalnih sredina.


PROFIL ŠUMSKE BIOMASE


Željko S u č i ć, dipl. ing. šum.


Uvod


Ubrzani razvoj uporabe drvne sječke kao obnovljivog
izvora energije u zemljama EU i pozitivne zakonske
promjene o energiji u Republici Hrvatskoj
potaknuli su tržište prostornog drva.


Kroz državne subvencije, stvara se mogućnost nastanka
novog segmenta gospodarske grane s novim


zapošljavanjem u proizvodnji drvne sječke i opreme,
logistici i upravljanju energetskim sustavima.


"Šumska biomasa" d.o.o.


U želji za što učinkovitijim korištenjem šumske biomase
i stvaranjem ekonomske koristi za "Hrvatske
šume" d.0.0., osnovano je trgovačko društvo "Šumska
biomasa" d.o.o. s primamim zadatkom uspo




ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 70     <-- 70 -->        PDF

stavljanja tržišta, organiziranja prikupljanja prostor


nog drva, iveranja, baliranja i prodaje drvne sječke.


Potpisan je višegodišnji Kupoprodajni ugovor između
HS d.o.o. i Šumske biomase d.o.o. za prostorno
drvo.


Ukoliko bude postojala mogućnost sklapanja Ugovora
0 preuzimanju radova kod kojih se zbog primijenjene
tehnologije dobije sjecka, sklopit će se i
takav Ugovor.
Drvna sjecka nalazi svoju primjenu u procesima:


-
pridobivanja drvnih ploča, celuloze i papira,
-
pridobivanja briketa i peleta,
-
pridobivanja toplinske i električne energije,
-
raspoložive količine su limitirane,
-
proizvodnji etanola, sintetskog ulja, sintetskog
dizela. - također postoji emitiranje neželjenih plinova.
Korištenje drvne sječke ima još uvijek nedostataka: Potencijalne investitore upravo najviše zanimaju
raspoložive količine i da li se mogu sklapati višegodiš


-
bez dodatne subvencije nema ekonomske isplanji
ugovori s dobavljačem.


tivosti.


Plan proizvodnje 2008. god. po Upravama šuma podružnicama (UŠP)i ukupno


USP Oblovina Prostorno Ukupno neto Bruto Otpad Površina Prost/ha Otpad/ha
VK 182.016,0 159.556,00 341.572,00 402.842,0 61270 72341,22 2,205603 0,84695835
OS 165.308,0 101.923,00 267.231,00 318.035,0 50804 77305,55 1,318444 0,657184
NA 161.290,0 171.606,00 332.896,00 382.963,0 50067 82353,23 2,08378 0,607954
PZ 57.965,00 67.912,00 125.877,00 144.106,0 18229 60632,4 1,120061 0,300648
BJ 290.641,0 275.018,00 565.659,00 651.026,0 85367 132004,6 2,08339773 0,64669736
KC 163.909,0 113.176,00 277.085,00 322.828,0 45743 62444,66 1,812421 0,732537
ZG 148.457,0 145.929,00 294.386,00 359.072,0 64686 81153,86 1,798177 0,797079
SK 107.042,0 149.823,00 256.865,00 293.278,0 36413 87879,7 1,704865 0,414351
KA 135.678,0 135.290,00 270.968,00 309.936,0 38968 83016,97 1,629667 0,469398
OG 105.979,0 76.494,00 182.473,00 214.830,0 32357 60579,66 1,262701 0,534123
DE 257.092,0 144.008,00 401.100,00 478.203,0 77103 96293,49 1,495511 0,800708
SE 117.267,0 71.490,00 188.757,00 222.259,0 33502 98399,97 0,726525 0,340468
GS 170.404,0 253.364,00 423.768,00 520.615,0 96847 315673,6 0,802614 0,306795
BU 5.944,00 18.849,00 24.793,00 32.245,00 7452 72582,81 0,25969 0,102669
ST 5.567,00 5.113,00 10.680,00 12.800,00 2120 356,435 0,014345 0,005948
NG 157.300,0 160.331,00 317.631,00 369.775,0 52144 74036,39 2,16557 0,704302
HS 2.231.859 2.049.882 4,281,741 5,034,813 753,072 2,018,987 1,015302 0,372994




ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 71     <-- 71 -->        PDF

Osim planirane proizvodnje prostornoga drva je u opadanju i sve više prostornog drveta stoji na
(2 049 882 mČ) kao energetsko drvo može se koristiti i raspolaganju za pridobivanje drvne sječke. Koliko će
otpad (753 072 mČ). Ako usporedimo plan proizvodnje prostornog drveta završiti u pridobivanju drvne sječke
prostornog drva Hrvatskih šuma d.o.o. za 2008. god. i ovisi 0 ponudi i potražnji na tržištu, čime će biti odreukupno
ostvarenu njegovu prodaju u 2007. god. (gotođena
i njezina cijena.
vo 2 mil. mČ), vidimo da ono sada još ima tržište, koje


Prodaja prostornog drva u 2007. god. po UŠP i ukupno


hrast
VK
27693
OS
8131
NA
9744
PŽ
481
BJ
19702
KC
3198
ZG
4532
SK
5679
KC
5100
OG
0
DE
0
SE
0
GS
168
BU
0
ST
0
NG
22787
Ukupno
107215
bukva 0 6686 33339 21810 66304 6535 11194 38591 44608 37675 5992 29727 90712 31 0 18821 412025
OTB 5967 9680 35559 2181 26542 10490 40633 31124 30051 8495 918 0 537 44 0 23965 226186
OMB 4625 27263 9522 4897 15032 9509 7559 1706 1150 0 0 0 0 303 0 3111 84677
OC 0 0 619 226 2101 2685 2106 1503 9394 22378 86453 21092 63343 3688 0 355 215943
celuloza 38285 51760 88783 29595 129681 32417 66024 78603 90303 68548 93363 50819 154760 4066 0 69039 1046046
hrast ogr.
bukva ogr
OTB ogr
OMB ogr.
OC ogr
43204
0
81762
1245
52
11530
2021
25027
1907
36
23253
9316
36758
1212
456
15091
8937
11312
348
904
28844
51378
55155
2144
2238
20555
36698
29367
4977
2616
17221
23962
25268
2231
1401
10183
23369
14895
906
486
7302
30982
19100
1387
1391
5
14373
1650
0
4
147
60676
1191
59
0
0
20055
329
12
531
1673
68945
4627
0
2067
2432
5107
5033
550
119
406
292
845
0
1100
22346
15568
15235
400
1302
204192
371679
327554
17378
14703
ogrijev 126263 40521 70995 36592 139759 94213 70083 49839 60162 16032 62073 20927 77312 13241 2643 54851 935506


Ukupno 164548 92281 159778 66187 269440 126630 136107 128442 150465 84580 155436 71746 232072 17307 2643 123890 1981552


Osim ovih količina energetskoga drva, raspoloživi poČišćenje
sastojina - 30 000 m
tencijal za pridobivanje drvne sječke je drvo iz uzgojnih


- šumskouzgojni radovi - njega mladika - 28 000 mČ
radova, kao i bolje korišćenje kod pridobivanja drva.
- ured. donje etaže, izrada svijethh pruga - 20 000 mČ
Raspoloživi potencijali za novi proizvod HŠ d.o.o. - sanacije sastojina - 57 000 mČ
-
drvnu sječku namijenjenu za energiju - Sveukupno raspoloživo kao
-
3-7 cm sitno drvo koje ne ulazi u bruto potencijalno energetsko drvo - 580 000 mČ
masu iznosi4% od bruto mase etata č 232 000 mČ
Kada se opredjeljujemo na kojoj ćemo lokaciji gra


-
otpad (panjevina, kora, gule,


diti energanu, moramo odrediti pojedinu mikrolokaciju
otpad od sječe) -183 000 mČ i ići u detaljnije planiranje po šumarijama, a njihovim


-
prorjed. sastojina II dobnog razreda -3 0 000 mČ grupiranjem u određeno područje dobijemo zadovolja-
šumskouzgojni radovi -vajuću mikrolokaciju glede pridobivanja dovoljne količine
drvne sječke za određeni kapacitet
energane.
Iz navedenog je vidljivo da postoji
dovoljna količina prostornoga
drveta za izgradnju energetskih
postrojenja, a cijena drvne sječke
(45 Eur-a /t, mokrine 30-40 % fco.
pogon), znatno je manja od one u
zemljama u okruženju.


Iz ovoga slijedi, da Hrvatska
ima dovoljno mogućnosti za korištenje
obnovljivih izvora energije,
medu kojima drvo ima značajnu
ulogu te može postati energetski
neovisna zemlja, za što se moramo
svi zalagati.


Nakon kratke rasprave po referatima,
dogovoreno je da Povjerenstvo
za zaključke na temelju ovdje izloženog,
pripremi zaključke koje će
HŠD uz priloženu Gradečku deklaraciju
dostaviti Vladi RH i ostalim
relevantnim institucijama na znanje.