DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 74     <-- 74 -->        PDF

ženska štafeta:


2006. god. 22. (44), 2007. god. 24. (38) i 2008. god.


19. (42).
Pojedinačno:


Krenimo od mladih tada još aktivnih natjecatelja,
počevši Alena Abramovića: 2002, god. 10. mjesto
klasičnim stilom, a 8. slobodnim stilom - sprint (oko
1,5 km), 2003. god. 5, mjesto klasičnim stilom a 4, slobodnim
stilom - sprint, 2004. god. 2. mjesto klasičnim
a 4. mjesto slobonim stilom, 2005. god. 3. mjesto
klasičnim, a 5. mjesto slobodnim stilom, 2006.
god. 2. mjesto klasičnim stilom i 2007. god. 6, mjesto
klasičnim a 4. slobodnim stilom;


Denis Klobučar je 2006, god, u istoj starosnoj kategoriji
osvojio 3. mjesto, Denis Kauzlarić 2007. god, 5.
mjesto te bivši olimpijac Siniša Vukonić 2001. god. 7.
mjesto, a ostahh godina svog sudjelovanja od 17-19-og
mjesta, što je također vrlo dobro u odnosu na broj natjecatelja
u njegovoj starosnaj skupini. Isto vrijedi i za
Mladena Sporera, jer i on ima rezultate između 8-og i


25. mjesta.
Ovo je zaista hvale vrijedno, no treba posebno
istaći i rezultate također bivšeg olompijca sada rekreativca
Franje Jakovca, koji je u 10 godina nastupanja u
starosnoj kategoriji 31-40, a zatim 41-50 god., u kojima
nastupa obično najveći broj natjecatelja (157-233)
zauzimao uglavnom visoka mjesta: primjerice 14.
2001. god., 9. mjesto 2002. god., 4. mjesto 2003. god.
(kada mu je brončana medalja izmakla samo za 1 sek,
), 7. klasičnim stilom a 8. mjesto slobodnim stilom
2005. god., 13, mjesto 2008. god.


Kod žena najzapaženiji rezultat postigla je Ivana
Mihelčić 2008. god. osvojivši 5. mjesto, Marija Cubic
2007, god. 7, mjesto i Ana Crnković 2008. god, 9,
mjesto, svaka u svojoj starosnoj kategoriji.


No, i svi ostali zaslužuju pohvale, kako za sudjelovanje,
tako i za postignute rezultate koji se ovisno o
pojedincu kreću do 1/3, 1/2 ili 2/3 broja natjecatelja u
odnosnoj starosnoj skupini.


Svakako zahvalnost i pohvale zaslužuju i kolege
koji su pratili natjecatelje, uključivši i one koji su kroz
ekskurzije ogranaka išli podržati hrvatsku ekipu (primjerice
Karlovčani, Delničani).


41. EFNS 2009
Donovaly (Slovačka)
42. EFNS 2010
Ramsau (Austrija)
42. EFNS 2011
Ostersund (Švedska)
7-11. ožujka 2011.
42. EFNS 2012
kandidati:
Hrvatska
Todtnau (Njemačka)
Norveška
Ovo su na sjednici Komiteta EFNS-a, održanoj u petak
7, ožujka 2008. u Oberweisenthalu, kojoj su nazočili
svi predstavnici ekipa, predstavljeni i potvrđeni domaćini
EFNS 2009., EFNS 2010. i EFNS 2011, te prihvaćeni
potencijani kandidati za domaćina 2012. Prošle
godine na sjednici Komiteta najavljena i ove godine s
naše strane ponovljena kandidatura Hrvatske, koju smo
predstavili kao domaćina EFNS-a 2012. god., a postavka
na ovome linku web stranice EFNS-a potvrđuje našu
kandidaturu kao prvog kandidata, koju treba potkrijepiti
na sastanku predstavnika članica EFNS-a u studenome
ove godine u Slovačkoj i konačno na sjednici Komiteta
EFNS- au vrijeme održavanja41. EFNS u veljači 2009.
u Slovačkoj.


Postavlja se pitanje da li mi želimo, možemo i
hoćemo podržati ovu kandidaturu?


Iz ovoga pregleda programa i strukture susreta europskih
šumara (predavanja, stručno-turisticke ekskurzije,
natjecanje, broj država sudionica, broj sudionika,
mogućnost osobnih kontakata i dr,) možemo zaključiti
da bi se ovdje radilo sigurno o najvećem i najznačajnijem
susretu europskih šumara u novijoj šumarskoj povijesti
Hrvatske.


Znanje i iskustvo u organizaciji skupova, kako stručno-
šumarskih, tako i sportsko-skijaških imamo, natjecateljski
objekat (Gorski kotar, Mrkopalj, Zagmajna) čija
je izgradnja u tijeku, a gdje su već održana i natjecanja,
treba prema projektu dovršiti, smještaj sudionika može
se riješiti u lokalnim okvirima, ali i u neposrednom okruženju,
uključivši npr. smještajne kapacitete Crikvenice,
Opatije i dr., kako su to radili i drugi domaćini (primjerice
Švicarska duž trase od 30 km, Estonija u 40 km udaljenom
Tartu-u, BiH u Sarajevu, Bjelorusija u Minsku), a
glede stručno-turističkih ekskurzija uz prebome, jednodobne
i priobalne šume, NP Risnjak i NP Plitvička jezera,
PP Učka, PP Velebit, smatramo da imamo mogućnost
za stručno-turističku bogatu i raznovrsnu ponudu.


Naravno, bit će tu i troškova, ali to je i kratkoročno, a
posebice dugoročno isplativa investicija, kako u objekte,
tako i za opću korist države i lokalne zajednice (opetovano
domaćinstvo i svake godine nekoliko potencijalnih
kandidata za tri godine unaprijed to nam potvrđuje).


Da bi projekt uspio, to bi trebala biti sinkronizirana
akcija Države putem resornoga Ministarstva, Hrvatskih
šuma d.o.o.. Hrvatske vojske, lokalne zajednice i
šumarskih strukovnih udruga. O tome treba što prije
donijeti odluku, kako bi odmah krenuli s pripremom te
manifestacije.