DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Naposlijetku, svim sudionicima EFNS- a u ovih 10 21. Musa Juričić Ana 2 godina, podijeljena su priznanja (diplome i prigodne 22. Zagar Josip 2 plakete). Isto tako podjeljene su uz prigodne plakete i 23. Vukonić Neven 2 zahvalnice svima onima koji su podržavali hrvatsku 24. Rački Ivan 2 ekipu u dosadašnjim nastupima. Priznanja, Zahvalnice i 25. Tmski Damir 1 prigodne plakete dobili su: 26. Kauzlarić Denis 1 Priznanja 27. Klobučar Denis 1 Red. br. Ime i prezime Broj nastupa Zahvalnice 1. Hranislav Jakovac 11 Red. br. Ime i prezime 2. DamirDelač 10 1. Petar Jurjević 3. Andrija Crnković 10 2. Janez Konečnik 4. Franjo Jakovac 10 3. Krunoslav Pupić 5. Tomislav Kranjčević 10 4. Ivan Tamaj 6. Mladen Šporer 10 5. Željko Ledinski 6. Darko Beuk 7. Denis Stimac 9 7. Darko Vuletić 8. Alen Abramović 7 9. Robert Abramović 7 8. Zoran Sabljarić 10. Siniša Vukonić 6 9. Ivan Grginčić 10. Oliver Vlainić 11. Slavko Matić 5 11. Zvonimir B ohm 12. Boris Pleše 5 12. Goran Pleše 13. Klaudio Lisac 5 14. Herman Sušnik 4 13. Jozo Franjić 15. Josip Dundo vić 4 14. Milan Oršanić 16. Ana Cmković 3 Time je završena 112. redovita skupština HSD-a. 17. Tijana Grgurić 3 Predsjednik HSD Petar Jurjević pozvao je nazočne da 18. Andreja Ribić Marincel 3 prijeđu preko puta u Hrvatski šumarski dom-dvorišni 19. Marija Gubić 2 dio, na obilježavanje 110. obljetnice njegove izgradnje 20. Silvana Skender 2 i domjenak. 10. OBLJETNICA NASTUPA EKIPE HRVATSKIH ŠUMARA NA EFNS-u (istovremeno i 110 g. Sveučilišne šumarske i 60. g. drvnotehnoloske nastave) Uz kratki glazbeni program u kojem je Dr. se. Ja- riedku slavu domaćeg šumarstva". U Spomenici dalje dranka Rosa, dipl. ing. šum. (uči pjevanje kod Prof. čitamo, kako se prva ideja da Hrvatsko slavonsko šu- Syntiae HansU-Bakić s muzičke Akademije u Zagre- marsko društvo sagradi svoj vlasititi dom, koji bi mu bu), uz klavirsku pratnju Melani Ruvčeska, studentice IV godine klavira na Muzičkoj Akademiji u Zagrebu u klasi prof Pavice Gvozdić. otpjevala "CARO MIO BEN" - Giuseppe Giordani (1744-1798)1 "ALMA DEL CORE" - Antonio Caldara (1670-1736), predsjednik HSD-a Petar Jurjević dao je pregled povijesti izgradnje i održavanja Hrvatskog šumarskog doma, koji donosimo u cijelosti. "Uoči Glavne skupštine i otvorenja Šumarskog doma i muzeja i Kraljevske šumarske akademije, 1898. godine, odlučeno je, da se mimo redovitih brojeva Šumarskoga lista tiska posebna Spomenica, kojoj je svrha, da očuva sadanjim i kasnijim družtvenim članovima spomen na |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 76 <-- 76 --> PDF |
bio gajilištem i duševnim ognjištem, rodila još na 13. redovitoj glavnoj društvenoj skupštini održanoj dne 4. rujna 1889. u kr. i slobodnom gradu Osieku, ali nije realizirana iz financijskih razloga. Nova prilika pružila se 1896. godine kada je u Budimpešti održana milenijska izložba, gdje su kraljevine Hrvatska Slavonija u posebnom paviljonu izložile bi predmete, zasjećajući u struku šumarsku i lovačku, kao i u drvarski obrt". Iz zaključaka kraljevske zemaljske vlade sa sjednice održane 17. ožujka 1895., gdje je sačinjen program 0 sudjelovanju kraljevina Hrvatske i Slavonije na budimpeštanskoj milenijskoj izložbi u šumarskoj skupini, bilježimo: 1. Autonomna šumarska uprava, krajiške imovne općine i ostali šumoposjednici, izložit će svoje izloške u posebnom hrv.-slav. šumarskom paviljonu, koji će se podići o trošku imovnih općina, zemlje i krajiške investicionalne zaklade. 2. Paviljon mora biti tako sagrađen da će kasnije skupa s izloženim predmetima moći služiti kao novoutemeljeni šumarski muzej u Zagrebu. U tu svrhu će se paviljon sa svim izlošcima predati hrvatskoslavonskom šumarskom društvu koje će imati osnuće šumarskog muzeja na sebe preuzeti. 3. Izložbeni predmeti moraju biti tako birani i sastavljeni, da mogu predočiti stanje šuma i šumskog gospodarenja uzemlji, ali i da mogu odmah služiti kao zbirke za šumarski muzej. 4. Lov će se predstaviti u posebnom dijelu paviljona. Nakon završetka izložbe, kada je trebalo paviljon presehti u Zagreb, vidjelo se kako to predstavlja vehki trošak, pa je na molbu Društva odobreno prodati paviljon i taj novac upotrijebiti za izgradnju Šumarskog doma u kojemu se Društvo obvezuje urediti i šumarski U novouređenom dvorišnom prostoru Hrvatskog šumarskog doma muzej. Gradsko poglavarstvo na svojoj sjednici 1. veljače 1897. god. besplatno je ustupilo gradilište, a Gradska općina Zagreb, darovatelj gradilišta, uvjetovala je gradnju najmanje dvokatne kuće Šumarski dom, u kojemu će se smjestiti i Šumarski muzej. U isto vrijeme donesena je odluka o ustrojstvu Šumarske akademije u Zagrebu s prislonom na Mudroslovni fakultet kr. sveučilišta Franje Josipa I., i kako kr. zemljska vlada nije mogla osigurati smještaj Šumarske akademije nametnula misao, da bi najshodnije bilo, da se šumarska akademija smjesti u šumarski dom, gdje bi joj pri ruci bile i razne zbirke družtvenog šumarskog muzeja. Nakon razgovora društvene uprave i zastupnika kr. zemaljske vlade, sklopljen je najamni ugovor između Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva i Hrv.-slavonskog zemaljskog erara o najmu prostora za Šumarsku akademiju u Šumarskom domu na 20 godina, uz nepovisivu najamninu od 2000 for., s time da zakupac ne može Društvu otkazati prije isteka 20 godina, a Društvo može raskinuti ugovor nakon 10 godina, uz otkazni rok od jedne godine. Tako se nakon rješenja glavnih pitanja, moglo pristupiti gradnji Šumarskog doma.Iz redova upravnog odbora Društva izabran je pododbor za gradnju, na čelu s oba društvena potpredsjednika, Ferdom Zikmundovsky i Josipom Flava. Inicijalna srestva za gradnju Šumarskog doma dobivena su prodajom spomenutog izložbenog paviljona i drva, te poklona u ukupnom iznosu (gotovine) od 35.267,95 for. Prema proračunu, za gradnju bilo je potrebno 110.000 for., pa je od Brodske imovne općine u Vinkovcima zatražena i dobivena pozajmica od 70.000 for., uz 4 % kamata polugodišnje i 2 % amortizacije na 27 godina (što znači otplatu u 54 polugodišnja anticipativna obroka, a što je prema dokumentaciji uredno otplaćeno). Šumarski dom je sagrađen kao dvokatna zgrada prema glavnom i detaljnim nacrtima te troškovnicima graditelja Aleksandra pl. Eignera i Gjure Cameluttia. Dom ima tri krila - glavno pročelje u Rainerovoj ulici (danas Vukotinovićeva ulica), zapadno krilo gleda na Trg Khuen - Hedervary (prema današnjoj Perkovčevoj ulici) i istočno krilo na zapadni gradski perivoj (danas Trg Mažuranića). Raspisan je natječaj za građevne nacrte uz nagradu od 2500 kruna (prispjelo je 14 građevinskih nacrta i nagrađena su tri najbolja rada). Na temelju odluka U. O. od 20. travnja 1897. g. raspisana je javna |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 77 <-- 77 --> PDF |
jeftimba za gradnju šumarskog doma, koja je održana 15. kolovoza 1897. godine. Jeftimbom je bilo raspisano: a) zemljo – i zidarske radnje i izrada namještaja, pro- računato na 45.448 for. b) klesarske radnje, proračunato na 6.628 for. c) nabava spona i traverza, proračunato na 8.300 for. Od 8 prispjelih ponuda, građevni odbor je preporučio Upravnom odboru za radove pod a) i c) prihvatiti ponudu tvrtke Prisler i Deutsch u Zagrebu, koja je ponudila izvesti radove pod a) uz popust od 9 %, a radove pod c) uz popust od 3,7 %, a za radove pod b) prihvatiti ponudu I. Franza u Zagrebu uz popust od 3,5 % od isklične cijene. Po završetku gradnje (koja je trajala od prihvaćanja jeftimbe do otvaranja Šumarskog doma samo 14 mjeseci) i otvaranja Šumarskog doma, na Godišnjoj skupštini Društva 8. listopada 1899. godine objavljen je konačni obračun troškova: zgrada Šumarskog doma 100.736,60 for. inventar i uređenje muzeja 11.284,13 for. Svega 112.020,73 for. U Spomenici su prikazani tlocrti I i II kata šumarskog doma iz kojih je razvidan raspored prostorija, a slijedi i opis glavnih izložaka. Detaljnije o tome, osim u Spomenici možemo pročitati i iz napisa H. Jakovca u svima nam dostupnom Š.L. br. 11–12/1998., kojega je kao tadašnji tajnik HŠD-a napisao u povodu obilježavanja 100. obljetnice Hrvatskoga šumarskog doma. O otvaranju Kr. šumarske akademije istoga dana u ovoj zgradi, bit će riječi ove jeseni na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje će se obilježiti također 110. obljetnica visokoškolske šumarske nastave u Hrvatskoj, temeljenoj na Zakonu od 13. ožujka 1897. o promicanju gospodarstva u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji i naredbama vlade od 7. listopada 1898. br. 66.101 i 66.102, kojima je uređenjem šumarske obuke i izdanjem naukovnog i ispitnog reda za slušatelje šumarstva ustrojen na Sveučilištu tečaj za slušatelje šumarstva. ”U prijepodnevnim satima 20. listopada 1898. godine svečano je otvoren novosagrađeni Šumarski dom, što znači samo 3 godine poslije izgradnje Hrvatskoga narodnog kazališta (1895). Svečano ukrašenim prostorom kretala se množina šumara iz svih krajeva domovine, koji su pohrlili u bieli Zagreb, da drže svoju skupštinu i da proslave ovu najnoviju fazu u naprednom razvitku šumarske struke. Odbor Hrvatsko-slavonskoga šumarskog društva na čelu s predsjednikom Markom grofom Bombellesom i potpredsjednikom Ferdom Zikmundovskym dočekao je na stubištu i pozdravio presv. Gospodina odjelnog predstojnika Otona pl. Krajcsoviesa – Iločkoga, koji je pre ime svietloga bana otvorio dom. S njim su u pratnji u i bili gospoda banski savjetnik dr. Ivo Ma11in, odsječni savjetnik Teodor Ma11in i već prije stigla gospoda prorektor dr. Josip Dočkal, rektor dr. Josip Šilović s profesorskim zborom, ravnatelj I. hrvatske štedione g. Milivoj Crnadak i članovi porote koja je prosuđivala osnove za gradnju doma, gospoda građevinski savjetnik Herman Bolle i grad. tehnički savjetnik Milan Lenu ci. Pozdravne govore izrekli su društveni predsjednik Marko grof. Bombelles i Oton pl. Krajcsovics – Iločki, koji čestita Hrvatsko-slavonskom šumarskom društvu, što je zajedničkim i složenim radom uspjelo podići ovaj dom. Sa željom:vivat, floreat i crescat on proglašava Šumarski dom otvorenim. Povodom otvaranja Šumarskog doma, kr. šumarske akademije i Šumarskog muzeja, Hrvatsko-slavonskom šumarskom društvu pristigle su mnogobrojne brzojavne čestitke. Od Svietloga bana Dragutina grofa Khuen- Hedervarya, od preuz. gosp. kr. ug. ministra za poljodjelstvo E. Darany-a, od rektora carske kr. visoke škole za zemljotežtvo u Beču (Hochschule für Bodencultur) od ravnateljstva kr. šumarske akademije u Šćavnici, od profesorskog zbora c. kr. visoke škole za zemljatežtvo u Beču i dr”. I danas je Hrvatski šumarski dom u vlasništvu Hrvatskoga šumarskoga društva (poslije II svjetskog rata polovica zgrade je nacionalizirana, ali je odlukom Sabora 1978. godine vraćena u vlasništvo Društva). Uz Hrvatsko šumarsko društvo kao vlasnika, korisnik prostora su najvećim dijelom Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, a zatim Institut za međunarodne odnose. U posljednjih 15-tak godina intezivirano je ulaganje u održavanje zgrade, ovisno o financijskim mogućnostima, pa je i ovaj upravo uređeni dvorišni prostor nastavak naših aktivnosti na tome planu. Želja nam je da makar održimo ono što su naši prethodnici svojim žarom i marom sagradili, a čime smo mi šumari postali značajan dio povijesti, kako grada Zagreba, Hrvatskoga sveučilišta i Hrvatske nam domovine. U novouređenom dvorišnom prostoru nazočni su čuli još dvije glazbene točke, “AMARILLI” – Giulio Caccini (1545-1618) i “SUMMERTIME” iz opere Porgy and Bess – George Gershwin, a nakon toga krenuli na zasluženi domjenak. P. Jurjević |