DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 76 <-- 76 --> PDF |
bio gajilištem i duševnim ognjištem, rodila još na 13. redovitoj glavnoj društvenoj skupštini održanoj dne 4. rujna 1889. u kr. i slobodnom gradu Osieku, ali nije realizirana iz financijskih razloga. Nova prilika pružila se 1896. godine kada je u Budimpešti održana milenijska izložba, gdje su kraljevine Hrvatska Slavonija u posebnom paviljonu izložile bi predmete, zasjećajući u struku šumarsku i lovačku, kao i u drvarski obrt". Iz zaključaka kraljevske zemaljske vlade sa sjednice održane 17. ožujka 1895., gdje je sačinjen program 0 sudjelovanju kraljevina Hrvatske i Slavonije na budimpeštanskoj milenijskoj izložbi u šumarskoj skupini, bilježimo: 1. Autonomna šumarska uprava, krajiške imovne općine i ostali šumoposjednici, izložit će svoje izloške u posebnom hrv.-slav. šumarskom paviljonu, koji će se podići o trošku imovnih općina, zemlje i krajiške investicionalne zaklade. 2. Paviljon mora biti tako sagrađen da će kasnije skupa s izloženim predmetima moći služiti kao novoutemeljeni šumarski muzej u Zagrebu. U tu svrhu će se paviljon sa svim izlošcima predati hrvatskoslavonskom šumarskom društvu koje će imati osnuće šumarskog muzeja na sebe preuzeti. 3. Izložbeni predmeti moraju biti tako birani i sastavljeni, da mogu predočiti stanje šuma i šumskog gospodarenja uzemlji, ali i da mogu odmah služiti kao zbirke za šumarski muzej. 4. Lov će se predstaviti u posebnom dijelu paviljona. Nakon završetka izložbe, kada je trebalo paviljon presehti u Zagreb, vidjelo se kako to predstavlja vehki trošak, pa je na molbu Društva odobreno prodati paviljon i taj novac upotrijebiti za izgradnju Šumarskog doma u kojemu se Društvo obvezuje urediti i šumarski U novouređenom dvorišnom prostoru Hrvatskog šumarskog doma muzej. Gradsko poglavarstvo na svojoj sjednici 1. veljače 1897. god. besplatno je ustupilo gradilište, a Gradska općina Zagreb, darovatelj gradilišta, uvjetovala je gradnju najmanje dvokatne kuće Šumarski dom, u kojemu će se smjestiti i Šumarski muzej. U isto vrijeme donesena je odluka o ustrojstvu Šumarske akademije u Zagrebu s prislonom na Mudroslovni fakultet kr. sveučilišta Franje Josipa I., i kako kr. zemljska vlada nije mogla osigurati smještaj Šumarske akademije nametnula misao, da bi najshodnije bilo, da se šumarska akademija smjesti u šumarski dom, gdje bi joj pri ruci bile i razne zbirke družtvenog šumarskog muzeja. Nakon razgovora društvene uprave i zastupnika kr. zemaljske vlade, sklopljen je najamni ugovor između Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva i Hrv.-slavonskog zemaljskog erara o najmu prostora za Šumarsku akademiju u Šumarskom domu na 20 godina, uz nepovisivu najamninu od 2000 for., s time da zakupac ne može Društvu otkazati prije isteka 20 godina, a Društvo može raskinuti ugovor nakon 10 godina, uz otkazni rok od jedne godine. Tako se nakon rješenja glavnih pitanja, moglo pristupiti gradnji Šumarskog doma.Iz redova upravnog odbora Društva izabran je pododbor za gradnju, na čelu s oba društvena potpredsjednika, Ferdom Zikmundovsky i Josipom Flava. Inicijalna srestva za gradnju Šumarskog doma dobivena su prodajom spomenutog izložbenog paviljona i drva, te poklona u ukupnom iznosu (gotovine) od 35.267,95 for. Prema proračunu, za gradnju bilo je potrebno 110.000 for., pa je od Brodske imovne općine u Vinkovcima zatražena i dobivena pozajmica od 70.000 for., uz 4 % kamata polugodišnje i 2 % amortizacije na 27 godina (što znači otplatu u 54 polugodišnja anticipativna obroka, a što je prema dokumentaciji uredno otplaćeno). Šumarski dom je sagrađen kao dvokatna zgrada prema glavnom i detaljnim nacrtima te troškovnicima graditelja Aleksandra pl. Eignera i Gjure Cameluttia. Dom ima tri krila - glavno pročelje u Rainerovoj ulici (danas Vukotinovićeva ulica), zapadno krilo gleda na Trg Khuen - Hedervary (prema današnjoj Perkovčevoj ulici) i istočno krilo na zapadni gradski perivoj (danas Trg Mažuranića). Raspisan je natječaj za građevne nacrte uz nagradu od 2500 kruna (prispjelo je 14 građevinskih nacrta i nagrađena su tri najbolja rada). Na temelju odluka U. O. od 20. travnja 1897. g. raspisana je javna |