DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 77     <-- 77 -->        PDF

jeftimba za gradnju šumarskog doma, koja je održana


15. kolovoza 1897. godine. Jeftimbom je bilo raspisano:
a) zemljo – i zidarske radnje i izrada namještaja, pro-
računato na 45.448 for.
b) klesarske radnje, proračunato na 6.628 for.
c) nabava spona i traverza, proračunato na 8.300 for.


Od 8 prispjelih ponuda, građevni odbor je preporučio
Upravnom odboru za radove pod a) i c) prihvatiti
ponudu tvrtke Prisler i Deutsch u Zagrebu, koja je ponudila
izvesti radove pod a) uz popust od 9 %, a radove
pod c) uz popust od 3,7 %, a za radove pod b) prihvatiti
ponudu I. Franza u Zagrebu uz popust od 3,5 % od
isklične cijene.


Po završetku gradnje (koja je trajala od prihvaćanja
jeftimbe do otvaranja Šumarskog doma samo 14 mjeseci)
i otvaranja Šumarskog doma, na Godišnjoj skupštini
Društva 8. listopada 1899. godine objavljen je konačni
obračun troškova:


zgrada Šumarskog doma 100.736,60 for.
inventar i uređenje muzeja 11.284,13 for.
Svega 112.020,73 for.


U Spomenici su prikazani tlocrti I i II kata šumarskog
doma iz kojih je razvidan raspored prostorija, a
slijedi i opis glavnih izložaka. Detaljnije o tome, osim
u Spomenici možemo pročitati i iz napisa H. Jakovca u
svima nam dostupnom Š.L. br. 11–12/1998., kojega je
kao tadašnji tajnik HŠD-a napisao u povodu obilježavanja
100. obljetnice Hrvatskoga šumarskog doma.


O otvaranju Kr. šumarske akademije istoga dana u
ovoj zgradi, bit će riječi ove jeseni na Šumarskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu, gdje će se obilježiti također


110. obljetnica visokoškolske šumarske nastave u Hrvatskoj,
temeljenoj na Zakonu od 13. ožujka 1897. o
promicanju gospodarstva u kraljevinama Hrvatskoj i
Slavoniji i naredbama vlade od 7. listopada 1898. br.
66.101 i 66.102, kojima je uređenjem šumarske obuke i
izdanjem naukovnog i ispitnog reda za slušatelje šumarstva
ustrojen na Sveučilištu tečaj za slušatelje šumarstva.
”U prijepodnevnim satima 20. listopada 1898. godine
svečano je otvoren novosagrađeni Šumarski dom,
što znači samo 3 godine poslije izgradnje Hrvatskoga
narodnog kazališta (1895). Svečano ukrašenim prostorom
kretala se množina šumara iz svih krajeva domovine,
koji su pohrlili u bieli Zagreb, da drže svoju skupštinu
i da proslave ovu najnoviju fazu u naprednom
razvitku šumarske struke.


Odbor Hrvatsko-slavonskoga šumarskog društva na
čelu s predsjednikom Markom grofom Bombellesom i
potpredsjednikom Ferdom Zikmundovskym dočekao
je na stubištu i pozdravio presv. Gospodina odjelnog
predstojnika Otona pl. Krajcsoviesa – Iločkoga, koji je


pre


ime svietloga bana otvorio dom. S njim su u pratnji


u i


bili gospoda banski savjetnik dr. Ivo Ma11in, odsječni
savjetnik Teodor Ma11in i već prije stigla gospoda prorektor
dr. Josip Dočkal, rektor dr. Josip Šilović s profesorskim
zborom, ravnatelj I. hrvatske štedione g. Milivoj
Crnadak i članovi porote koja je prosuđivala osnove
za gradnju doma, gospoda građevinski savjetnik
Herman Bolle i grad. tehnički savjetnik Milan Lenu


ci. Pozdravne govore izrekli su društveni predsjednik
Marko grof. Bombelles i Oton pl. Krajcsovics – Iločki,
koji čestita Hrvatsko-slavonskom šumarskom društvu,
što je zajedničkim i složenim radom uspjelo
podići ovaj dom. Sa željom:vivat, floreat i crescat on
proglašava Šumarski dom otvorenim.
Povodom otvaranja Šumarskog doma, kr. šumarske
akademije i Šumarskog muzeja, Hrvatsko-slavonskom
šumarskom društvu pristigle su mnogobrojne brzojavne
čestitke. Od Svietloga bana Dragutina grofa Khuen-
Hedervarya, od preuz. gosp. kr. ug. ministra za poljodjelstvo
E. Darany-a, od rektora carske kr. visoke škole
za zemljotežtvo u Beču (Hochschule für Bodencultur)
od ravnateljstva kr. šumarske akademije u Šćavnici, od
profesorskog zbora c. kr. visoke škole za zemljatežtvo
u Beču i dr”.


I danas je Hrvatski šumarski dom u vlasništvu Hrvatskoga
šumarskoga društva (poslije II svjetskog rata
polovica zgrade je nacionalizirana, ali je odlukom Sabora
1978. godine vraćena u vlasništvo Društva). Uz
Hrvatsko šumarsko društvo kao vlasnika, korisnik prostora
su najvećim dijelom Hrvatske šume d.o.o. Zagreb,
a zatim Institut za međunarodne odnose.


U posljednjih 15-tak godina intezivirano je ulaganje
u održavanje zgrade, ovisno o financijskim mogućnostima,
pa je i ovaj upravo uređeni dvorišni prostor
nastavak naših aktivnosti na tome planu. Želja nam je
da makar održimo ono što su naši prethodnici svojim
žarom i marom sagradili, a čime smo mi šumari postali
značajan dio povijesti, kako grada Zagreba, Hrvatskoga
sveučilišta i Hrvatske nam domovine.


U novouređenom dvorišnom prostoru nazočni su
čuli još dvije glazbene točke, “AMARILLI” – Giulio
Caccini (1545-1618) i “SUMMERTIME” iz opere
Porgy and Bess – George Gershwin, a nakon toga
krenuli na zasluženi domjenak.


P. Jurjević