DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 77 <-- 77 --> PDF |
jeftimba za gradnju šumarskog doma, koja je održana 15. kolovoza 1897. godine. Jeftimbom je bilo raspisano: a) zemljo – i zidarske radnje i izrada namještaja, pro- računato na 45.448 for. b) klesarske radnje, proračunato na 6.628 for. c) nabava spona i traverza, proračunato na 8.300 for. Od 8 prispjelih ponuda, građevni odbor je preporučio Upravnom odboru za radove pod a) i c) prihvatiti ponudu tvrtke Prisler i Deutsch u Zagrebu, koja je ponudila izvesti radove pod a) uz popust od 9 %, a radove pod c) uz popust od 3,7 %, a za radove pod b) prihvatiti ponudu I. Franza u Zagrebu uz popust od 3,5 % od isklične cijene. Po završetku gradnje (koja je trajala od prihvaćanja jeftimbe do otvaranja Šumarskog doma samo 14 mjeseci) i otvaranja Šumarskog doma, na Godišnjoj skupštini Društva 8. listopada 1899. godine objavljen je konačni obračun troškova: zgrada Šumarskog doma 100.736,60 for. inventar i uređenje muzeja 11.284,13 for. Svega 112.020,73 for. U Spomenici su prikazani tlocrti I i II kata šumarskog doma iz kojih je razvidan raspored prostorija, a slijedi i opis glavnih izložaka. Detaljnije o tome, osim u Spomenici možemo pročitati i iz napisa H. Jakovca u svima nam dostupnom Š.L. br. 11–12/1998., kojega je kao tadašnji tajnik HŠD-a napisao u povodu obilježavanja 100. obljetnice Hrvatskoga šumarskog doma. O otvaranju Kr. šumarske akademije istoga dana u ovoj zgradi, bit će riječi ove jeseni na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje će se obilježiti također 110. obljetnica visokoškolske šumarske nastave u Hrvatskoj, temeljenoj na Zakonu od 13. ožujka 1897. o promicanju gospodarstva u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji i naredbama vlade od 7. listopada 1898. br. 66.101 i 66.102, kojima je uređenjem šumarske obuke i izdanjem naukovnog i ispitnog reda za slušatelje šumarstva ustrojen na Sveučilištu tečaj za slušatelje šumarstva. ”U prijepodnevnim satima 20. listopada 1898. godine svečano je otvoren novosagrađeni Šumarski dom, što znači samo 3 godine poslije izgradnje Hrvatskoga narodnog kazališta (1895). Svečano ukrašenim prostorom kretala se množina šumara iz svih krajeva domovine, koji su pohrlili u bieli Zagreb, da drže svoju skupštinu i da proslave ovu najnoviju fazu u naprednom razvitku šumarske struke. Odbor Hrvatsko-slavonskoga šumarskog društva na čelu s predsjednikom Markom grofom Bombellesom i potpredsjednikom Ferdom Zikmundovskym dočekao je na stubištu i pozdravio presv. Gospodina odjelnog predstojnika Otona pl. Krajcsoviesa – Iločkoga, koji je pre ime svietloga bana otvorio dom. S njim su u pratnji u i bili gospoda banski savjetnik dr. Ivo Ma11in, odsječni savjetnik Teodor Ma11in i već prije stigla gospoda prorektor dr. Josip Dočkal, rektor dr. Josip Šilović s profesorskim zborom, ravnatelj I. hrvatske štedione g. Milivoj Crnadak i članovi porote koja je prosuđivala osnove za gradnju doma, gospoda građevinski savjetnik Herman Bolle i grad. tehnički savjetnik Milan Lenu ci. Pozdravne govore izrekli su društveni predsjednik Marko grof. Bombelles i Oton pl. Krajcsovics – Iločki, koji čestita Hrvatsko-slavonskom šumarskom društvu, što je zajedničkim i složenim radom uspjelo podići ovaj dom. Sa željom:vivat, floreat i crescat on proglašava Šumarski dom otvorenim. Povodom otvaranja Šumarskog doma, kr. šumarske akademije i Šumarskog muzeja, Hrvatsko-slavonskom šumarskom društvu pristigle su mnogobrojne brzojavne čestitke. Od Svietloga bana Dragutina grofa Khuen- Hedervarya, od preuz. gosp. kr. ug. ministra za poljodjelstvo E. Darany-a, od rektora carske kr. visoke škole za zemljotežtvo u Beču (Hochschule für Bodencultur) od ravnateljstva kr. šumarske akademije u Šćavnici, od profesorskog zbora c. kr. visoke škole za zemljatežtvo u Beču i dr”. I danas je Hrvatski šumarski dom u vlasništvu Hrvatskoga šumarskoga društva (poslije II svjetskog rata polovica zgrade je nacionalizirana, ali je odlukom Sabora 1978. godine vraćena u vlasništvo Društva). Uz Hrvatsko šumarsko društvo kao vlasnika, korisnik prostora su najvećim dijelom Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, a zatim Institut za međunarodne odnose. U posljednjih 15-tak godina intezivirano je ulaganje u održavanje zgrade, ovisno o financijskim mogućnostima, pa je i ovaj upravo uređeni dvorišni prostor nastavak naših aktivnosti na tome planu. Želja nam je da makar održimo ono što su naši prethodnici svojim žarom i marom sagradili, a čime smo mi šumari postali značajan dio povijesti, kako grada Zagreba, Hrvatskoga sveučilišta i Hrvatske nam domovine. U novouređenom dvorišnom prostoru nazočni su čuli još dvije glazbene točke, “AMARILLI” – Giulio Caccini (1545-1618) i “SUMMERTIME” iz opere Porgy and Bess – George Gershwin, a nakon toga krenuli na zasluženi domjenak. P. Jurjević |