DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 78     <-- 78 -->        PDF

POZDRAV IZ HRVATSKE - PLITVIČKA JEZERA


Dojmljiv motiv velikih kaskada u kanjonu Donjih
jezera Nacionalnog parka Plitvička jezera, koji su prema
snimci Romea Ibrišević a pretočili na poštanske
marke zagrebački dizajneri Orsat Franković i Ivana
Vučić, poslužio je za najnovije prigodno izdanje Hrvatskih
pošta posvećeno zaštiti prirode. Treći je to po
redu prigodni serijal pod nazivom Pozdrav iz Hrvatske,
ovoga puta posvećen "bajkovitom krajobrazu koji
obiluje vodom i vegetacijom, osobit u svako godišnje
doba, uvijek ugodan ljudskom oku i okrepljujućom
snagom za njegovu družinu". Poštanske marke, njih 10


(5x2) u sutisku s jedinstvenim motivom preko čitavog
karneta, tiskala je tehnikom višebojnog tiska čakavska
Tiskara Zrinski d.d. Isti motiv s maraka reproduciranje
i na korice karneta, koje imaju formu dviju perforiranjem
odvojenih razglednica. Nominalna vrijednost svake
pojedine marke je 3,50 kn, a cijelog niza je 35,00 kn.
Interesantno je primijetiti daje karnet isključivo prodavan
kao nedjeljiv po cijeni od 35,00 kn. Naklada karneta
je 20.000, a datum izdanja 25.travnja 2008 (tri dana
nakon Dana planeta Zemlja (22. travnja).


Slika 1. Karnet od 10 poštanskih maraka u sutisku s motivom velikih kaskada u Nacionalnom parku Plitvička jezera


Iako 0 Nacionalnom parku Plitvička jezera postoji
opsežna literatura, sve prirodne znamenitosti koje rese
ovaj jedinstveni prostor zapravo je nemoguće opisati.
Krenimo s legendama, koje su prema autoru prigodnog
poštanskog prospekta, Krešimiru Č u 1 i n o v i ć u, zadržale
u sjećanjima njegovih žitelja.Tako jedna od njih
govori da su jednom davno jezera isplakana suzama
Crne Kraljice, koje su potekle zbog suše i neprilika što
su zadesile njen narod. Suze su stvorile izvore Crne i
Bijele rijeke, a one prvo u nizu od 16 većih i više manjih
jezera, Prošćansko, gdje se narod okupljao upućujući
svoje prošnje Crnoj Kraljici, po kojima je i prvo jezero
i dobilo ime. Tekući i žuboreći neprekidno stoljećima,
suze Crne Kraljice pobuđuju divljenje, ali i
sjetu stanovnika i brojnih posjetitelja sa svih strana svijeta,
koji hodočaste diviti se ovim ljepotama.


Poseban prirodni fenomen Plitvičkih jezera je tvorba
sedre. Voda je tu prezasićena kalcijevim karbonatom,
čije se čestice na slapištima rasprskavaju i prianjaju sluzima
algi na sedrotvome mahovine, stvarajući jedno od
najljepših remek djela prirode. Na postojanje specifičnih
biljnih zajednica, posebice algi i vodene mahovinasedrotvore,
prvi je ukazao akademik Ivo Pevalek
(1893-1967), izučivši inkrustaciju koja uvjetuje rast i
oblikovanje sedrotvomih ustava (Spanj ol 2001). Prilikom
rasta sedrenih tvorevina, barijera i slapišta, nasta


le su tu i mnoge sedrene spilje, koje su, uz one "prave",
nastale u matičnom vapnencu erozijskim i tektonskim
procesima, posebna ljepota Plitvica.


Počevši od 1987. g. kada je posebnim zakonom područje
Nacionalnog parka Plitvička jezera prošireno od
dotadašnjih 19.172 ha na 29.482 ha, na površine obrasle
šumom otpada oko 22.000 ha ili 75 % parka. Zahvaljujući
raznolikosti ekoloških prilika od klimatskih fitocenoza
u parku su zastupljene dinarske varijante: bukove i
jelove šume (Abieti-Fagetum illyricum), gorska bukova
šuma (Fagetum illyricum montanum) i šuma hrasta kitnjaka
i običnog graba (Querco petraeae-Carpinetum
illyricum) (Bertović 1983). S primamo zaštitnom
funkcijom, poglavito zaštitom od erozije i održavanja
ravnomjernosti vodnog režima, te su šume sačuvale
svoju praiskonsku ljepotu kroz stoljeća i danas su staništa
brojnih biljnih i životinjskih vrsta. U parku je tako
registrirano čak 1267 biljnih vrsta, od čega samo orhideja
50 vrsta. Tu nalazimo 157 vrsta ptica, od kojih ne mali
broj gnjezdarica, 20 vrsta šišmiša i 321 vrstu leptira
(P alko vi ć i sur. 2005). Unutar granica nacionalnog
parka posebno se ističe Čorkova uvalaČ (79,5 ha) s najpoznatijom
prašumom jelovo-bukovih šuma, koja je
zbog svojih vrijednosti proglašena posebnim rezervatom
šumske vegetacije srpnja 1965. U toj prašumi, prebome
strukture šume, nalaze se sve razvojne faze europ




ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 79     <-- 79 -->        PDF

Slika 2. Izniman i nepatvoren estetski ugođaj šume s bogatom fau


nom NP Plitvička jezera izazov su znanstvenicima i ljubi


teljima prirode, kako bi ih što bolje sačuvali


(Foto: Alojzije Frković)


ske prašume s prevlašću optimalne faze i faze starenja.
Drvna zaliha u ovoj prašumi (koja se putem pokusnih
ploha prati već gotovo pola stoljeća) iznosi, ovisno o fazi
razvoja, približno od 400 do 1100 mČ. Najkrupnija jela
u prašumi imala je prsni promjer 140 cm i visinu 48
m, a najviša smreka visine 51 m imala je prsni promjer
92 cm (Prpić 1980,2001).


Bujna vegetacija (u parku je zaštićeno preko 1200
vrsta), relativno velike površine i geomorfološka raščlanjenost
razlogom su što na području parka obitava velik
broj životinjskih vrsta, među kojima posebno mjesto
zauzimaju tri najveće europske zvijeri: smeđi medvjed
(Ursus arctos), sivi vuk (Canis lupus) i euroazijski ris
(Lynx lynx). Prva telemetrijska istraživanja medvjeda u
Hrvatskoj, druga u Europi, počela su upravo na području
Nacionalnog parka Plitvička jezera 1981. g.
(Huber 2004). Iako je riječ o našem površinski najvećem
parku od 14 radio-ogrlicama obilježenim medvjedima,
njih samo troje nije izlazilo izvan granica parka.
Površina ukupno poznatog područja kojim su se koristili
svi "plitvički" medvjedi, bila je 73.600 ha! Medvjed
je s pravom zaštitni znak i jedan od simbola Parka.


Nacionalni park Plitvička jezera najstariji je hrvatski
nacionalni park koji će sljedeće 2009. g. proslaviti 60.
obljetnicu (Nacionalnim parkom proglašen 8. travnja
1949). Dvadeset godina nakon osnivanja (1979) Plitvička
jezera stavljena su na UNESCO-vu listu svjetske
prirodne baštine. Osim prirodnih ljepota, piše u promidžbenom
prospektu Hrvatskih pošta, glas o ovom jedinstvenom
krajobrazu prenose i brojni posjetitelji, pa neka
i ova poštanska marka pridonese spoznaji o jednom posebnom
mjestu - Nacionalnom parku Plitvička jezera.


Alojzije Frković


Programom izdavanja poštanskih maraka u 2008. g., Hrvatske
su pošte za 25. travnja imale u planu izdati poštansku marku posvećenu
Čorkovoj uvali u NP Plitvička jezera, ali su to, zadržavajući
si pravo izmjene i dopune programa, izmijenile.


Slika 3. Zoran primjer faze raspadanja pred fazom pomlađivanja u
prašumi Corkova uvala NP Plitvička jezera
(Foto: Alojzije Frković)


Korištena literatura
Bertović , S. (1983). Plitvička jezera. U: Šumarska
enciklopedija 2 Građ-Pl (ur. Z. Potočić). Jugoslavenski
leksikografski zavod Zagreb, str.
292-293.
Huber, Đ. i J. Kusak (2004). Telemetrijsko istraživanje
medvjeda i vukova u Hrvatskoj. U: Lovstvo
(ur. Z. Mustapić). Lovački savez Hrvatske
Zagreb, str. 300-303.
Palkovi ć i sur. (2005). Hrvatski parkovi. Nacionalni
parkovi i parkovi prirode. Ministarstvo kulture
Republike Hrvatske Zagreb, str. 44.
Prpić, B. (1980). Corkova uvala. U: Šumarska enciklopedija
1 A-Grad (ur. Z. Potočić). Jugoslavenski
Leksikografski zavod Zagreb, str. 292-293.
Španjol, Ž. i J. Vukelić (2001). Zaštićeni objekti
obične jele u Hrvatskoj. U: Obična jela (Abies
alba Mili.) (ur. B. Prpić). Akademija šumarskih
znanosti Zagreb, str. 197-251.