DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 78 <-- 78 --> PDF |
POZDRAV IZ HRVATSKE - PLITVIČKA JEZERA Dojmljiv motiv velikih kaskada u kanjonu Donjih jezera Nacionalnog parka Plitvička jezera, koji su prema snimci Romea Ibrišević a pretočili na poštanske marke zagrebački dizajneri Orsat Franković i Ivana Vučić, poslužio je za najnovije prigodno izdanje Hrvatskih pošta posvećeno zaštiti prirode. Treći je to po redu prigodni serijal pod nazivom Pozdrav iz Hrvatske, ovoga puta posvećen "bajkovitom krajobrazu koji obiluje vodom i vegetacijom, osobit u svako godišnje doba, uvijek ugodan ljudskom oku i okrepljujućom snagom za njegovu družinu". Poštanske marke, njih 10 (5x2) u sutisku s jedinstvenim motivom preko čitavog karneta, tiskala je tehnikom višebojnog tiska čakavska Tiskara Zrinski d.d. Isti motiv s maraka reproduciranje i na korice karneta, koje imaju formu dviju perforiranjem odvojenih razglednica. Nominalna vrijednost svake pojedine marke je 3,50 kn, a cijelog niza je 35,00 kn. Interesantno je primijetiti daje karnet isključivo prodavan kao nedjeljiv po cijeni od 35,00 kn. Naklada karneta je 20.000, a datum izdanja 25.travnja 2008 (tri dana nakon Dana planeta Zemlja (22. travnja). Slika 1. Karnet od 10 poštanskih maraka u sutisku s motivom velikih kaskada u Nacionalnom parku Plitvička jezera Iako 0 Nacionalnom parku Plitvička jezera postoji opsežna literatura, sve prirodne znamenitosti koje rese ovaj jedinstveni prostor zapravo je nemoguće opisati. Krenimo s legendama, koje su prema autoru prigodnog poštanskog prospekta, Krešimiru Č u 1 i n o v i ć u, zadržale u sjećanjima njegovih žitelja.Tako jedna od njih govori da su jednom davno jezera isplakana suzama Crne Kraljice, koje su potekle zbog suše i neprilika što su zadesile njen narod. Suze su stvorile izvore Crne i Bijele rijeke, a one prvo u nizu od 16 većih i više manjih jezera, Prošćansko, gdje se narod okupljao upućujući svoje prošnje Crnoj Kraljici, po kojima je i prvo jezero i dobilo ime. Tekući i žuboreći neprekidno stoljećima, suze Crne Kraljice pobuđuju divljenje, ali i sjetu stanovnika i brojnih posjetitelja sa svih strana svijeta, koji hodočaste diviti se ovim ljepotama. Poseban prirodni fenomen Plitvičkih jezera je tvorba sedre. Voda je tu prezasićena kalcijevim karbonatom, čije se čestice na slapištima rasprskavaju i prianjaju sluzima algi na sedrotvome mahovine, stvarajući jedno od najljepših remek djela prirode. Na postojanje specifičnih biljnih zajednica, posebice algi i vodene mahovinasedrotvore, prvi je ukazao akademik Ivo Pevalek (1893-1967), izučivši inkrustaciju koja uvjetuje rast i oblikovanje sedrotvomih ustava (Spanj ol 2001). Prilikom rasta sedrenih tvorevina, barijera i slapišta, nasta le su tu i mnoge sedrene spilje, koje su, uz one "prave", nastale u matičnom vapnencu erozijskim i tektonskim procesima, posebna ljepota Plitvica. Počevši od 1987. g. kada je posebnim zakonom područje Nacionalnog parka Plitvička jezera prošireno od dotadašnjih 19.172 ha na 29.482 ha, na površine obrasle šumom otpada oko 22.000 ha ili 75 % parka. Zahvaljujući raznolikosti ekoloških prilika od klimatskih fitocenoza u parku su zastupljene dinarske varijante: bukove i jelove šume (Abieti-Fagetum illyricum), gorska bukova šuma (Fagetum illyricum montanum) i šuma hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco petraeae-Carpinetum illyricum) (Bertović 1983). S primamo zaštitnom funkcijom, poglavito zaštitom od erozije i održavanja ravnomjernosti vodnog režima, te su šume sačuvale svoju praiskonsku ljepotu kroz stoljeća i danas su staništa brojnih biljnih i životinjskih vrsta. U parku je tako registrirano čak 1267 biljnih vrsta, od čega samo orhideja 50 vrsta. Tu nalazimo 157 vrsta ptica, od kojih ne mali broj gnjezdarica, 20 vrsta šišmiša i 321 vrstu leptira (P alko vi ć i sur. 2005). Unutar granica nacionalnog parka posebno se ističe Čorkova uvalaČ (79,5 ha) s najpoznatijom prašumom jelovo-bukovih šuma, koja je zbog svojih vrijednosti proglašena posebnim rezervatom šumske vegetacije srpnja 1965. U toj prašumi, prebome strukture šume, nalaze se sve razvojne faze europ |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Slika 2. Izniman i nepatvoren estetski ugođaj šume s bogatom fau nom NP Plitvička jezera izazov su znanstvenicima i ljubi teljima prirode, kako bi ih što bolje sačuvali (Foto: Alojzije Frković) ske prašume s prevlašću optimalne faze i faze starenja. Drvna zaliha u ovoj prašumi (koja se putem pokusnih ploha prati već gotovo pola stoljeća) iznosi, ovisno o fazi razvoja, približno od 400 do 1100 mČ. Najkrupnija jela u prašumi imala je prsni promjer 140 cm i visinu 48 m, a najviša smreka visine 51 m imala je prsni promjer 92 cm (Prpić 1980,2001). Bujna vegetacija (u parku je zaštićeno preko 1200 vrsta), relativno velike površine i geomorfološka raščlanjenost razlogom su što na području parka obitava velik broj životinjskih vrsta, među kojima posebno mjesto zauzimaju tri najveće europske zvijeri: smeđi medvjed (Ursus arctos), sivi vuk (Canis lupus) i euroazijski ris (Lynx lynx). Prva telemetrijska istraživanja medvjeda u Hrvatskoj, druga u Europi, počela su upravo na području Nacionalnog parka Plitvička jezera 1981. g. (Huber 2004). Iako je riječ o našem površinski najvećem parku od 14 radio-ogrlicama obilježenim medvjedima, njih samo troje nije izlazilo izvan granica parka. Površina ukupno poznatog područja kojim su se koristili svi "plitvički" medvjedi, bila je 73.600 ha! Medvjed je s pravom zaštitni znak i jedan od simbola Parka. Nacionalni park Plitvička jezera najstariji je hrvatski nacionalni park koji će sljedeće 2009. g. proslaviti 60. obljetnicu (Nacionalnim parkom proglašen 8. travnja 1949). Dvadeset godina nakon osnivanja (1979) Plitvička jezera stavljena su na UNESCO-vu listu svjetske prirodne baštine. Osim prirodnih ljepota, piše u promidžbenom prospektu Hrvatskih pošta, glas o ovom jedinstvenom krajobrazu prenose i brojni posjetitelji, pa neka i ova poštanska marka pridonese spoznaji o jednom posebnom mjestu - Nacionalnom parku Plitvička jezera. Alojzije Frković Programom izdavanja poštanskih maraka u 2008. g., Hrvatske su pošte za 25. travnja imale u planu izdati poštansku marku posvećenu Čorkovoj uvali u NP Plitvička jezera, ali su to, zadržavajući si pravo izmjene i dopune programa, izmijenile. Slika 3. Zoran primjer faze raspadanja pred fazom pomlađivanja u prašumi Corkova uvala NP Plitvička jezera (Foto: Alojzije Frković) Korištena literatura Bertović , S. (1983). Plitvička jezera. U: Šumarska enciklopedija 2 Građ-Pl (ur. Z. Potočić). Jugoslavenski leksikografski zavod Zagreb, str. 292-293. Huber, Đ. i J. Kusak (2004). Telemetrijsko istraživanje medvjeda i vukova u Hrvatskoj. U: Lovstvo (ur. Z. Mustapić). Lovački savez Hrvatske Zagreb, str. 300-303. Palkovi ć i sur. (2005). Hrvatski parkovi. Nacionalni parkovi i parkovi prirode. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Zagreb, str. 44. Prpić, B. (1980). Corkova uvala. U: Šumarska enciklopedija 1 A-Grad (ur. Z. Potočić). Jugoslavenski Leksikografski zavod Zagreb, str. 292-293. Španjol, Ž. i J. Vukelić (2001). Zaštićeni objekti obične jele u Hrvatskoj. U: Obična jela (Abies alba Mili.) (ur. B. Prpić). Akademija šumarskih znanosti Zagreb, str. 197-251. |