DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Slika 2. Izniman i nepatvoren estetski ugođaj šume s bogatom fau nom NP Plitvička jezera izazov su znanstvenicima i ljubi teljima prirode, kako bi ih što bolje sačuvali (Foto: Alojzije Frković) ske prašume s prevlašću optimalne faze i faze starenja. Drvna zaliha u ovoj prašumi (koja se putem pokusnih ploha prati već gotovo pola stoljeća) iznosi, ovisno o fazi razvoja, približno od 400 do 1100 mČ. Najkrupnija jela u prašumi imala je prsni promjer 140 cm i visinu 48 m, a najviša smreka visine 51 m imala je prsni promjer 92 cm (Prpić 1980,2001). Bujna vegetacija (u parku je zaštićeno preko 1200 vrsta), relativno velike površine i geomorfološka raščlanjenost razlogom su što na području parka obitava velik broj životinjskih vrsta, među kojima posebno mjesto zauzimaju tri najveće europske zvijeri: smeđi medvjed (Ursus arctos), sivi vuk (Canis lupus) i euroazijski ris (Lynx lynx). Prva telemetrijska istraživanja medvjeda u Hrvatskoj, druga u Europi, počela su upravo na području Nacionalnog parka Plitvička jezera 1981. g. (Huber 2004). Iako je riječ o našem površinski najvećem parku od 14 radio-ogrlicama obilježenim medvjedima, njih samo troje nije izlazilo izvan granica parka. Površina ukupno poznatog područja kojim su se koristili svi "plitvički" medvjedi, bila je 73.600 ha! Medvjed je s pravom zaštitni znak i jedan od simbola Parka. Nacionalni park Plitvička jezera najstariji je hrvatski nacionalni park koji će sljedeće 2009. g. proslaviti 60. obljetnicu (Nacionalnim parkom proglašen 8. travnja 1949). Dvadeset godina nakon osnivanja (1979) Plitvička jezera stavljena su na UNESCO-vu listu svjetske prirodne baštine. Osim prirodnih ljepota, piše u promidžbenom prospektu Hrvatskih pošta, glas o ovom jedinstvenom krajobrazu prenose i brojni posjetitelji, pa neka i ova poštanska marka pridonese spoznaji o jednom posebnom mjestu - Nacionalnom parku Plitvička jezera. Alojzije Frković Programom izdavanja poštanskih maraka u 2008. g., Hrvatske su pošte za 25. travnja imale u planu izdati poštansku marku posvećenu Čorkovoj uvali u NP Plitvička jezera, ali su to, zadržavajući si pravo izmjene i dopune programa, izmijenile. Slika 3. Zoran primjer faze raspadanja pred fazom pomlađivanja u prašumi Corkova uvala NP Plitvička jezera (Foto: Alojzije Frković) Korištena literatura Bertović , S. (1983). Plitvička jezera. U: Šumarska enciklopedija 2 Građ-Pl (ur. Z. Potočić). Jugoslavenski leksikografski zavod Zagreb, str. 292-293. Huber, Đ. i J. Kusak (2004). Telemetrijsko istraživanje medvjeda i vukova u Hrvatskoj. U: Lovstvo (ur. Z. Mustapić). Lovački savez Hrvatske Zagreb, str. 300-303. Palkovi ć i sur. (2005). Hrvatski parkovi. Nacionalni parkovi i parkovi prirode. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Zagreb, str. 44. Prpić, B. (1980). Corkova uvala. U: Šumarska enciklopedija 1 A-Grad (ur. Z. Potočić). Jugoslavenski Leksikografski zavod Zagreb, str. 292-293. Španjol, Ž. i J. Vukelić (2001). Zaštićeni objekti obične jele u Hrvatskoj. U: Obična jela (Abies alba Mili.) (ur. B. Prpić). Akademija šumarskih znanosti Zagreb, str. 197-251. |