DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 79     <-- 79 -->        PDF

Slika 2. Izniman i nepatvoren estetski ugođaj šume s bogatom fau


nom NP Plitvička jezera izazov su znanstvenicima i ljubi


teljima prirode, kako bi ih što bolje sačuvali


(Foto: Alojzije Frković)


ske prašume s prevlašću optimalne faze i faze starenja.
Drvna zaliha u ovoj prašumi (koja se putem pokusnih
ploha prati već gotovo pola stoljeća) iznosi, ovisno o fazi
razvoja, približno od 400 do 1100 mČ. Najkrupnija jela
u prašumi imala je prsni promjer 140 cm i visinu 48
m, a najviša smreka visine 51 m imala je prsni promjer
92 cm (Prpić 1980,2001).


Bujna vegetacija (u parku je zaštićeno preko 1200
vrsta), relativno velike površine i geomorfološka raščlanjenost
razlogom su što na području parka obitava velik
broj životinjskih vrsta, među kojima posebno mjesto
zauzimaju tri najveće europske zvijeri: smeđi medvjed
(Ursus arctos), sivi vuk (Canis lupus) i euroazijski ris
(Lynx lynx). Prva telemetrijska istraživanja medvjeda u
Hrvatskoj, druga u Europi, počela su upravo na području
Nacionalnog parka Plitvička jezera 1981. g.
(Huber 2004). Iako je riječ o našem površinski najvećem
parku od 14 radio-ogrlicama obilježenim medvjedima,
njih samo troje nije izlazilo izvan granica parka.
Površina ukupno poznatog područja kojim su se koristili
svi "plitvički" medvjedi, bila je 73.600 ha! Medvjed
je s pravom zaštitni znak i jedan od simbola Parka.


Nacionalni park Plitvička jezera najstariji je hrvatski
nacionalni park koji će sljedeće 2009. g. proslaviti 60.
obljetnicu (Nacionalnim parkom proglašen 8. travnja
1949). Dvadeset godina nakon osnivanja (1979) Plitvička
jezera stavljena su na UNESCO-vu listu svjetske
prirodne baštine. Osim prirodnih ljepota, piše u promidžbenom
prospektu Hrvatskih pošta, glas o ovom jedinstvenom
krajobrazu prenose i brojni posjetitelji, pa neka
i ova poštanska marka pridonese spoznaji o jednom posebnom
mjestu - Nacionalnom parku Plitvička jezera.


Alojzije Frković


Programom izdavanja poštanskih maraka u 2008. g., Hrvatske
su pošte za 25. travnja imale u planu izdati poštansku marku posvećenu
Čorkovoj uvali u NP Plitvička jezera, ali su to, zadržavajući
si pravo izmjene i dopune programa, izmijenile.


Slika 3. Zoran primjer faze raspadanja pred fazom pomlađivanja u
prašumi Corkova uvala NP Plitvička jezera
(Foto: Alojzije Frković)


Korištena literatura
Bertović , S. (1983). Plitvička jezera. U: Šumarska
enciklopedija 2 Građ-Pl (ur. Z. Potočić). Jugoslavenski
leksikografski zavod Zagreb, str.
292-293.
Huber, Đ. i J. Kusak (2004). Telemetrijsko istraživanje
medvjeda i vukova u Hrvatskoj. U: Lovstvo
(ur. Z. Mustapić). Lovački savez Hrvatske
Zagreb, str. 300-303.
Palkovi ć i sur. (2005). Hrvatski parkovi. Nacionalni
parkovi i parkovi prirode. Ministarstvo kulture
Republike Hrvatske Zagreb, str. 44.
Prpić, B. (1980). Corkova uvala. U: Šumarska enciklopedija
1 A-Grad (ur. Z. Potočić). Jugoslavenski
Leksikografski zavod Zagreb, str. 292-293.
Španjol, Ž. i J. Vukelić (2001). Zaštićeni objekti
obične jele u Hrvatskoj. U: Obična jela (Abies
alba Mili.) (ur. B. Prpić). Akademija šumarskih
znanosti Zagreb, str. 197-251.