DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 80     <-- 80 -->        PDF

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI


MULTIFUNKCIONALNO GOSPODARENJA PANJAČAMA
JUGOISTOČNE EUROPE - CFORSEE


Od 19. do 22. svibnja 2008. godine u Bugarskoj je
održana radionica u okviru projekta "Multifunkcionalno
gospodarenje panjačama u jugoistočnoj Europi". Međunarodni
projekt u okviru SEE-ERA.net programa vodi
prof. dr. se. Manfred J. Lexer, s Bečkog BOKU Sveučihšta,
a osim tima iz Austrije u projektu još sudjeluju
Šumarski institut, Jastrebarsko (Hrvatska), Šumarski institut
iz Sofije (Bugarska), Šumarski fakultet u Skopju
(Makedonija) i Šumarski fakultet iz Beograda (Srbija).
Voditelj hrvatskog tima je dr. se. Tomislav Dubravac,
zajedno s kolegama Stjepanom Dekanićem, dipl.
ing. šum. i Silvijom Kr aj ter, dipl. ing. šum.


U regionalnim okvirima panjače pokrivaju značajan
dio središnje i jugoistočne Europe. U zemljama projektnog
konzorcija nalazi se oko 4 milijuna hektara šuma panj
ača, a udio panj ača u ukupnoj površini šuma iznosi od
2 % u Austriji, sve do oko 65 % u Srbiji. Prema podacima
iz Šumskogospodarske osnove područja RH (20062015),
u Hrvatskoj se nalazi 492 204 ha panjača s gospodarskom
namjenom, od čega se preko polovice nalazi u
šumama privatnih šumoposjednika (274 686 ha ili
55,8 %). Prema vrstama drveća najzastupljeniji je uređajni
razred panjače hrasta medunca (23,8 %), a slijede ga
uredajni razredi panjača bukve (21,2 %), ostale tvrde bjelogorice
17,7 %), hrasta crnike (15,2 %) i običnoga graba
(12,0 %). Ostah uredajni razredi sudjeluju s 10,1 %.


Prema dosadašnjim saznanjima hrvatske šumarske
struke, u Hrvatskoj postoji čitav niz panjača od kvalitetnih
s visokom drvnom zalihom po hektaru, pa do najlošijih
razbijene strukture i niske drvne zalihe. Panjače
se smatraju degradiranim sastojinama koje se nalaze na
vrlo kvalitetnim staništima, te se preporučuje njihovo


Sudionici radionice u Bugarskoj


prevođenje u visoki uzgojni oblik prirodnim putem po
načelu oplodnih sječa. Na taj bi se način uz relativno
niske troškove obnove i njege trebalo doći do stabilnih i
produktivnih sastojina visokoga uzgojnog oblika.


Iako se gospodarenje panjačama ubraja u najstarije
uzgojne sustave i u uporabi je stoljećima, sve donedavno
nije privlačilo previše pozornosti u zemljama jugoistočne
Europe. Glavni razlog za nedostatak pozornosti
u prošlosti je općenito niska proizvodnost i profitabilnost,
što djelomično proizlazi i iz lošeg stanja u
kojemu se panjače nalaze (npr. prestarjeli panjevi, pomak
prema manje vrijednim vrstama drveća i si.) te nedostatak
modernih uzgojnih koncepata za poboljšanje
gospodarenja panjačama.


Pojačani interes za panjače u današnje je vrijeme
uglavnom rezultat povećane potražnje za ogrjevnim
drvom proizašle iz potrebe za zadovoljavanjem odredbi
Kyoto protokola. Kako proizvodnja ogrjevnog drva
ne iskorištava u potpunosti ekonomski potencijal panjača,
potrebni su novi uzgojni koncepti kako bi se panjače
prevelo u visoki uzgojni oblik ili u panjače iz kojih
se mogu dobiti i vrjedniji proizvodi (npr. srednja
šuma, panjača s pričuvcima). Alternativni načini gospodarenja
panjačama u Hrvatskoj mogli bi biti posebno
zanimljivi privatnim šumoposjednicima, koji iz iste
šumske površine moraju zadovoljiti niz različitih potreba
za drvom, i to u kraćem razdoblju.


Projektni konzorcij pruža jedinstvenu priliku za detaljnu
reviziju stanja panjača u zemljama središnje i jugoistočne
Europe, kao i oblika gospodarenja koji su trenutačno
u uporabi. Osim generalnoga pregleda stanja
panjača u regiji, pokušat će se dobiti presjek zahtjeva i
potreba interesnih skupina s obzirom na šume panjača.
U nastavku projekta planirano je proširivanje projektnog
konzorcija uključivanjem drugih zemalja regije, kao i
drugih institucija iz zemalja već uključenih u projekt.


Aktivnosti u okviru projekta odvijaju se kroz webstranicu
projekta uspostavljenu na serveru bečkoga BOKU-
a. Prilozi iz zemalja članica projekta i dokumenti
koji se bave tematikom panjača u jugoistočnoj Europi
postavljaju se redovito na web stranicu. Središnji dio
stranice zauzima diskusijski forum, u kojemu se raspravlja
o predmetnoj problematici. Treba napomenuti da
je pristup stranicama otvoren za sve posjetitelje koji mogu
pregledati što je postavljeno na stranice, kao i pratiti
rasprave o pojedinim temama te se i sami uključiti.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 81     <-- 81 -->        PDF

Internet adresa je: http://cforsee.boku.ac.at. Saznačlanku
u nekim od renomiranih svjetskih šumarskih
nja 0 stanju i mogućim budućim pravcima razvoja gosznanstvenih
časopisa.
podarenja panjačama jugoistočne Eiffope bit će objavStjepan
Dekanić, dipl. ing. šum.
ljeni u posebnom broju časopisa Silva Balcanica, te u Dr. se. Tomislav Dubravac


Klagenfurtski sajam zastupstva u Hrvatskoj, tvrtka Anton Belan, gdje zainteresirani mogu dobiti detaljnije
Belimpex d.o.o., tel: 01 36 38 363, 36 48 276, fax: 01
30 17 992, e mail: officeŽbelimpex.hr, kontakt osoba:
informacije, a putem zastupnika moguće je organizirati
posjet sajmu.
299