DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 80 <-- 80 --> PDF |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI MULTIFUNKCIONALNO GOSPODARENJA PANJAČAMA JUGOISTOČNE EUROPE - CFORSEE Od 19. do 22. svibnja 2008. godine u Bugarskoj je održana radionica u okviru projekta "Multifunkcionalno gospodarenje panjačama u jugoistočnoj Europi". Međunarodni projekt u okviru SEE-ERA.net programa vodi prof. dr. se. Manfred J. Lexer, s Bečkog BOKU Sveučihšta, a osim tima iz Austrije u projektu još sudjeluju Šumarski institut, Jastrebarsko (Hrvatska), Šumarski institut iz Sofije (Bugarska), Šumarski fakultet u Skopju (Makedonija) i Šumarski fakultet iz Beograda (Srbija). Voditelj hrvatskog tima je dr. se. Tomislav Dubravac, zajedno s kolegama Stjepanom Dekanićem, dipl. ing. šum. i Silvijom Kr aj ter, dipl. ing. šum. U regionalnim okvirima panjače pokrivaju značajan dio središnje i jugoistočne Europe. U zemljama projektnog konzorcija nalazi se oko 4 milijuna hektara šuma panj ača, a udio panj ača u ukupnoj površini šuma iznosi od 2 % u Austriji, sve do oko 65 % u Srbiji. Prema podacima iz Šumskogospodarske osnove područja RH (20062015), u Hrvatskoj se nalazi 492 204 ha panjača s gospodarskom namjenom, od čega se preko polovice nalazi u šumama privatnih šumoposjednika (274 686 ha ili 55,8 %). Prema vrstama drveća najzastupljeniji je uređajni razred panjače hrasta medunca (23,8 %), a slijede ga uredajni razredi panjača bukve (21,2 %), ostale tvrde bjelogorice 17,7 %), hrasta crnike (15,2 %) i običnoga graba (12,0 %). Ostah uredajni razredi sudjeluju s 10,1 %. Prema dosadašnjim saznanjima hrvatske šumarske struke, u Hrvatskoj postoji čitav niz panjača od kvalitetnih s visokom drvnom zalihom po hektaru, pa do najlošijih razbijene strukture i niske drvne zalihe. Panjače se smatraju degradiranim sastojinama koje se nalaze na vrlo kvalitetnim staništima, te se preporučuje njihovo Sudionici radionice u Bugarskoj prevođenje u visoki uzgojni oblik prirodnim putem po načelu oplodnih sječa. Na taj bi se način uz relativno niske troškove obnove i njege trebalo doći do stabilnih i produktivnih sastojina visokoga uzgojnog oblika. Iako se gospodarenje panjačama ubraja u najstarije uzgojne sustave i u uporabi je stoljećima, sve donedavno nije privlačilo previše pozornosti u zemljama jugoistočne Europe. Glavni razlog za nedostatak pozornosti u prošlosti je općenito niska proizvodnost i profitabilnost, što djelomično proizlazi i iz lošeg stanja u kojemu se panjače nalaze (npr. prestarjeli panjevi, pomak prema manje vrijednim vrstama drveća i si.) te nedostatak modernih uzgojnih koncepata za poboljšanje gospodarenja panjačama. Pojačani interes za panjače u današnje je vrijeme uglavnom rezultat povećane potražnje za ogrjevnim drvom proizašle iz potrebe za zadovoljavanjem odredbi Kyoto protokola. Kako proizvodnja ogrjevnog drva ne iskorištava u potpunosti ekonomski potencijal panjača, potrebni su novi uzgojni koncepti kako bi se panjače prevelo u visoki uzgojni oblik ili u panjače iz kojih se mogu dobiti i vrjedniji proizvodi (npr. srednja šuma, panjača s pričuvcima). Alternativni načini gospodarenja panjačama u Hrvatskoj mogli bi biti posebno zanimljivi privatnim šumoposjednicima, koji iz iste šumske površine moraju zadovoljiti niz različitih potreba za drvom, i to u kraćem razdoblju. Projektni konzorcij pruža jedinstvenu priliku za detaljnu reviziju stanja panjača u zemljama središnje i jugoistočne Europe, kao i oblika gospodarenja koji su trenutačno u uporabi. Osim generalnoga pregleda stanja panjača u regiji, pokušat će se dobiti presjek zahtjeva i potreba interesnih skupina s obzirom na šume panjača. U nastavku projekta planirano je proširivanje projektnog konzorcija uključivanjem drugih zemalja regije, kao i drugih institucija iz zemalja već uključenih u projekt. Aktivnosti u okviru projekta odvijaju se kroz webstranicu projekta uspostavljenu na serveru bečkoga BOKU- a. Prilozi iz zemalja članica projekta i dokumenti koji se bave tematikom panjača u jugoistočnoj Europi postavljaju se redovito na web stranicu. Središnji dio stranice zauzima diskusijski forum, u kojemu se raspravlja o predmetnoj problematici. Treba napomenuti da je pristup stranicama otvoren za sve posjetitelje koji mogu pregledati što je postavljeno na stranice, kao i pratiti rasprave o pojedinim temama te se i sami uključiti. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 81 <-- 81 --> PDF |
Internet adresa je: http://cforsee.boku.ac.at. Saznačlanku u nekim od renomiranih svjetskih šumarskih nja 0 stanju i mogućim budućim pravcima razvoja gosznanstvenih časopisa. podarenja panjačama jugoistočne Eiffope bit će objavStjepan Dekanić, dipl. ing. šum. ljeni u posebnom broju časopisa Silva Balcanica, te u Dr. se. Tomislav Dubravac Klagenfurtski sajam zastupstva u Hrvatskoj, tvrtka Anton Belan, gdje zainteresirani mogu dobiti detaljnije Belimpex d.o.o., tel: 01 36 38 363, 36 48 276, fax: 01 30 17 992, e mail: officeŽbelimpex.hr, kontakt osoba: informacije, a putem zastupnika moguće je organizirati posjet sajmu. 299 |