DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 82 <-- 82 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI DABAR U HRVATSKOJ U nakladi Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, iz tiskaje izišla knjiga "Dabar u Hrvatskoj" autora Marijana Grubešića , izvanrednog sveučilišnog profesora. Knjigu je tiskalo poduzeće Kerschoffset, Zagreb. Djelo obuhvaća 152 stranice, obogaćene s oko 120 slika, crtežima, geografskim kartama i tablicama. Uz predgovor gradivo je podijeljeno u sljedeća poglavlja i podpoglavlja: Uvod, Dabar, Povijest dabra - nestanak i reintrodukcija. Projekt povratka dabra u Hrvatsku, Pripremna faza. Hvatanje, transport i ispuštanje dabrova. Monitoring, Rezultati monitoringa. Plan gospodarenja dabrom. Zaštita dabra od negativnog antropogenog utjecaja. Zaštita od negativnog djelovanja dabra. Naknada nastalih šteta i osiguranje sredstava. Pregled objavljenih naslova o dabru. Suradnici na projektu. Literatura Knjigu su recenzirali prof dr se. Milan Glavaš , izv. prof dr. se. Josip Margaletić i dr. se. Antun Delić, prof Svečana promocija knjige održala se u Društvenom domu u Ivanić Gradu, 4. lipnja 2008. godine, povodom Svjetskog dana zaštite okoliša, uz prisutnost brojnih uzvanika. Kratak prikaz djela po poglavljima U predgovoru autor objašnjava razloge stvaranja projekta "Povratak dabra u Hrvatsku", njegov boravak u Hrvatskoj nakon reintrodukcije, kao i želju autora da 0 svemu tome educira javnost. U uvodnom dijelu čitatelji se upućuju na sadržaj i redoslijed djela, uz jasne upute zašto i kako su se pojedini dijelovi obradili i slikovno nadopunili. U poglavlju Dabar opisana je njegova filogenija, usporedba i njegovo mjesto među drugim glodavcima. Navedena je sistematika dabra od koljena svitkovaca do )U |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 83 <-- 83 --> PDF |
pr(jt:jt:nt: ČTI if i lit´ riiiiiliJL- ili turnt-liu intiČnČikij njL´/int´ uktivnusU, priHČfcČnJiuj«: K di IIA vrsta europskog i kanadskog dabra, te podvrsta europskoga dabra, kojega detaljno opisuje. S obzirom da u staništima dabra dolaze i druge semiakvatične vrste (nutrija, vidra i bizamski štakor) autor uspoređuje njihove glavne razlike s dabrom. Slijedi opis morfoloških karakteristika dabra, njegovo razmnožavanje, stanište, socijalni odnosi, aktivnosti i tragovi, te na kraju bolesti i prirodni neprijatelji. Kroz ovo poglavlje čitatelj dobiva cjelovitu i jasnu sliku o njegovu načinu života. Sagledavanju uvelike pomažu shke, crteži i usporedne tablice. U drugom dijelu ovog poglavlja autor daje naglasak na povijest dabra, uz napomenu daje prema arheološkim nalazima u nas obitavao pred više od milijun godina. Nestanak dabra iz europskih obitavališta traje gotovo 1 000 godina, a masovni nestanak dogodio se u 19. stoljeću. Njegova reintrodukcija u europske zemlje započinje 20-tih godina prošloga stoljeća, a traje i danas. Za nas je značajno da je povratak obavljen u zadnjem desetljeću posljednjega stoljeća. Najopširnije i najznačajnije poglavlje je Projekt povratka dabra u Hrvatsku. Na početku ovoga poglavlja objašnjava se i obrazlaže zamisao povratka dabra u Hrvatsku. Povratku su prethodila istraživanja potencijalnih staništa u Hrvatskoj, stvaranje projekta i provođenje povratka zajedno s kolegama iz Bavarske. Glavno obilježje ovog poglavlja je izuzetno precizno napisana kronologija svih zbivanja, kako autora projekta, tako i svih sudionika (stručnjaci, mediji, pravna regulativa, razne organizacije i dr.). Nakon reintrodukcije dabra u Hrvatsku prišlo se monitoringu na širokom području Hrvatske. Monitoring je po istom kronološkom načelu opisan u drugom dijelu ovoga poglavlja. Treći dio ovoga poglavlja odnosi se na rezultate monitoringa. Izneseni su precizni podaci 0 događanju u svezi s dabrovima od 1996. godine 0 prvim aktivnostima dabra, zatim opisuje rasprostranjenost, životne aktivnosti, ishranu, razmnožavanje, stradavanje, odnos čovjeka prema dabru i đr. Završno poglavlje Plan gospodarenja dabrom ukazuje na potrebu daljnjih radova koji će osigurati njegov trajni opstanak. Postavke su detaljno opisane u odgovarajućim potpoglavljima i to s vrlo jasnim uputama potrebnih radova. Na kraju knjige autor navodi zanimljive podatke o objavljenim naslovnima o dabru i projektu "Dabar u Hrvatskoj", diplomskim radovima na Šumarskom i drugim fakultetima, a navodi i popis svih suradnika na projektu. Knjiga završava popisom citirane literature domaćih i stranih autora. Mišljenje Djelo "Dabar u Hrvatskoj", autora, izv. prof dr. se. Marijana Grubešića, rezultat je njegovog dugogodišnjeg rađa na istraživanju dabra kao vrste, uvjeta obitavanja, utvrđivanja pogodnih staništa za njegov povratak u Hrvatsku i rad na realizaciji projekta. Tijekom provođenja projekta stručnjaci i mnogi građani izravno su dobili spoznaje o dabru kojih ranije nisu imali. Velika važnost pridaje se planskom gospodarenju dabrom u budućnosti. Od početka provođenja projekta vraćanja dabra u Hrvatsku mediji su detaljno izvještavali javnost, stoje posebno djelovalo na mlađi uzrast. Uzevši sve u obzir, autor, gospodin Marijan Grubešić, shvatio je da je potrebno, a još više korisno na jednome mjestu opisati sve valjane činjenice, čime bi se omogućilo svima zainteresiranima da steknu znanja o dabru. Uvjeren sam da će ova knjiga korisno poslužiti stručnjacima i biti poticaj za istraživanja. Široj publici će biti privlačno štivo koje će im dati nove vidike i poticati daljnje znatiželje o dabru. Ocjenjujem da je knjiga "Dabar u Hrvatskoj" korisna širokim krugovima - od visokoobrazovnih ustanova do osnovnih škola, pa čak i dječjih vrtića. Za ostvarenje projekta povratka dabra u Hrvatsku i stabilnost njegove populacije najbolju je ocjenu dao akademik Slavko Matić prilikom promocije knjige rekavši daje to pobjeda šumarske struke. Knjiga "Dabar u Hrvatskoj" je živi dokaz toga. Zato je svima preporučam, a autoru, gospodinu, kolegi i prijatelju Marijanu Grubešiću upućujem najsrdačnije čestitke. Prof dr. se. Milan Glavaš |