DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 84     <-- 84 -->        PDF

L’ITALIA FORESTALE E MONTANA
,ća.op.s o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanje
Akademije šumarskih znanosti, Firenze)


Iz broja 1., siječanj-veljača 2008. g. izdvajamo:


Uredništvo: Treći kongres nacionalnog šumarstva
za poboljšanje i očuvanje talijanskih šuma


U prvoj najavi Kongresa, koji se treba održati u razdoblju
od 16. do 19. listopada 2008. u Taormini (Sicilija)
Uredništvo je dalo prezentaciju iz koje izdvajamo
dijelove sadržaja:


Tijekom vremena, šumarstvo se razvijalo i razvija
pod okriljem dvaju osnovnih načela: usvajanje novih
smjernica u znanstvenom području i saznanje o važnosti
šuma za poboljšanje životnih uvjeta u sadašnjosti i budućnosti.
Šuma je prostorno i kulturalno dobro od velikog
socijalnog interesa, čije su se vrijednosne granice
proširile od isključivih produktivnih interesa na aktualne,
koji se zasnivaju na održivosti šumskog okružja i očuvanju
vrijednosti od općeg interesa, od kojih su najvažnije:
– očuvanje tla i vodenih zaliha,
– očuvanje biološke raznolikosti,



ublažavanje klimatskih promjena i pročišćavanje
zraka i vode,

osiguranje proizvodnje uvećane vrijednosti certifikacijom
proizvoda i procesa rada drvnoprerađivačkog
lanca i



zaštita specifičnosti izgleda okružja s povijesnim i
kulturnim vrijednosti.
Šumska baština tvori kompleksni biološki sustav i
treba biti zaštićena od negativnih biotskih i abiotskih
čimbenika, a šumarstvo je aktivnost visokih troškova i
niskog dohotka. Zbog ograničenja u uporabi šume i nedovoljnog
prihoda za provođenje adekvatnog gospodarenja
u šumarstvu, treba predvidjeti poticajni sustav radi
kompenziranja smanjenog dohotka.


Zbog povećane osjetljivosti na zaštitnoj i prostornoj
funkciji šuma dolazi u pitanje mogućnost zadovoljenja
važnih potreba kao što su:



energija iz obnovljivih izvora (ne samo tradicionalno
ogrjevno drvo),

drvo kao konstrukcijski materijal optimalnih termičkih,
statičkih i kemijskih karakteristika (neutralna
bilanca ugljičnog dioksida).
Negativni povijesni utjecaji kao što su požari, nekontrolirano
pašarenje i neracionalno korištenje prisutni
su i danas, posebice na jugu Italije. U tim sredinama
potrebna je potpora širokih razmjera za kultiviranje i
melioriranje postojećih šuma.


Iz tih razloga kongres je organizirala Regija Sicilija,
Zajednica Državnih šuma i Akademija šumarskih znanosti
uz potporu drugih instanca, upravo na Siciliji (Taormina).


Do sada su u Italiji održana dva kongresa:



Prvi Kongres šumarstva: Firenze 14. do 18. svibnja
1954. g. (u organizaciji Akademije koja je osnovana
1951. g.)

Drugi Kongres šumarstva: Venecija 24. do 29. lipnja
1988.g. (u organizaciji Nacionalnog savjeta za
šume i drvo, Akademije i drugih institucija).
U znanstveni komitet trećeg kongresa izabran je za
predsjednika prof. Fiorenzo Mancini , predsjednik
Akademije, a za vicepredsjednika prof. Orazio Ciancio,
dopredsjednik Akademije.


Za članove znanstvenog komiteta imenovani su mnogi
uglednici s talijanskih sveučilišta i ostalih institucija.
Rad kongresa odvijat će se u 8 sesija (zasjedanja):


1.
šumarstvo, biološka raznolikost, genetski resursi,
zaštićene površine i fauna,
2.
šumarstvo, požari i pašarenje,
3.
šumarstvo, očuvanje tla i vodeni resursi,
4.
borba protiv degradacije terena,
5.
šumarstvo, klimatske promjene i protokol iz Kyota,
6.
šumarstvo i zaštita šuma,
7.
šumarstvo, krajolik, kulturalne i socijalne funkcije
šuma i
8.
šumarstvo, šumska i prostorna politika.
U sjedištu kongresa bit će organizirana i sesija Poster,
koja će obuhvatiti sve glavne tematike rada kongresa.


resa.
Sebastiano Cullotta, Federico Maetzke: : Šumsko
planiranje na različitim razinama


Međunarodni interes za detaljnim informacijama o
stanju postojećih šumskih resursa, planiranju korištenja
i razvoju održivog šumskog sustava u stalnom je
porastu i nalazi se u središtu pozornosti Ministarske
konferencije o zaštiti šuma Europe (ENCPEE).


Italija je na osnovi rezolucija iz Strasbourga (1990),
Helsinkija (1993), Lisabona (1998) i Beča (2003) napravila
nacrt Održivog šumskog gospodarenja. Nacrt
zahtjeva “korektno gospodarenje i uporabu šuma i
šumskog zemljišta, na način da održi njenu biološku
raznolikost, produktivnost, kapacitet obnove, vitalnost


r
i sposobnost da osigura sada i u budućnosti ekološke,
ekonomske i socijalne funkcije na lokalnoj, nacionalnoj
i globalnoj razini, te da ne prouzroči štete drugim
ekosustavima”.


Moderno gospodarenje područjem uvijek uključuje
koncept održivog razvoja, ekokompatibilnog s prostorom.
Tako šume i svi ostali prirodni i poluprirodni šumski
resursi izražavaju svoju multifunkcionalnu ulogu.


Aktualno stanje talijanskog šumskog fonda je kompleksno
i u općoj sintezi moguće je razlučiti glavna
obilježja: