DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 85 <-- 85 --> PDF |
oko 9–10 milijuna ha iznosi površina šumskih tere na, šume se prostiru na raznim nadmorskim visinama od obale mora do alpskih planina što uvjetuje geo pedološku i klimatsku , kli atsku raznolikost raznolikostraznolikost, šu a, vrlo bogata i raznolika tipološka struktura šuma, specifičnos specifičnosspecifičnost tt i bogatstvo šumskih okružja veliki su raznolikosti, rezervoa rezervoarezervoar rr biološk biološkbiološke ee raznolikosti raznolikost vlasničkih odnosa, – veliko učešće zaštićenih područja na regionalnoj i nacionalnoj razini, koji čine ekološku mrežu realno dovoljnu i ekološki povezanu te – trend aktivnosti na području šumarstva gdje su od polovice 80-ih godina do sada postignuti značajni rezultati. Zdravstveno stanje šuma i šumskih ekosustava je pod velikim antropološkim utjecajem, izravnim i neizravnim. Antropološke aktivnosti na šumu trebaju biti planirane i verificirane. Šumsko planiranje je tehničko politička aktivnost koja ima cilj racionalizaciju odnosa između čovjeka i šume. Ti odnosi doživjeli su evoluciju u razmišljanju i interesu prema multifunkcionalnosti šume i omogućili napredak na regionalnoj i nacionalnoj razini. Osnovno zakonsko uporište koje se odnosi na šumsko planiranje u Italiji je E.R.D.L. broj 3267/1293, donesena za zaštitu planinskih područja, održavanje vodne i geološke ravnoteže te regulacija šumsko-kulturnih aktivnosti na javnom i privatnom vlasništvu. U 70-im godinama kompetencije planiranja u području poljoprivrede i šumarstva prelaze na regije i podložne su raznim izmjenama i dopunama. I. važan ministarski dekret donesen je 16. lipnja 2005. g., a donijelo ga je Ministarstvo okoliša. Odnosi se na problematiku šumskog planiranja: “Vodič šumskog programiranja”, koji regulira šumsko planiranje na svim razinama. Planiranja po regijama prilagođena su specifičnostima područja. Glavni akt programiranja u šumarstvu na nacionalnoj razini je “Nacionalni šumski plan (PFN, 1988), s trajnosti od 10 godina, koji je prvi priznao autonomiju šumskog sektora. Novi “Nacionalni šumski plan” koji se treba uskoro pojaviti zasnivat će se na Nacionalnoj inventarizaciji šuma i rezerva ugljena (INFC). Taj plan bit će usklađen s aktualnim zajedničkim smjernicama. Postoje još izvjesne nejasnoće u odnosima država – regije. Iako se planiranje na nacionalnoj razini još nalazi u fazi definiranja, procesi na regionalnoj razini su više određeni nego jasni. Regionalni šumski plan (PFR) je višegodišnji programski dokument, koji obuhvaća cijelu površinu regi je, sve potrebne intervencije i potrebna financijska sredstva za realizaciju plana. Neke regije su već donijele svoje planove, dok se kod drugih nalaze u fazi izrade. Postojeći planovi bit će revidirani na osnovi podataka sadržanih u “Informativnom šumskom sustavu” (posebice inventarizacija i regionalne karte). Tako na primjer, Regionalni šumski plan Regije Sicilija sadrži: – regionalnu šumsku kartu (na tipološkoj osnovi), – šumsku inventarizaciju Regije Sicilija, – smjernice regionalnog šumskog plana, – protupožarne planove, te – smjernice istraživanja (tehničko znanstvena asistencija). Racionalno gospodarenje u svim aktivnostima na šumovitom i nešumovitom području regije s naglaskom na zaštitu prostora, čuvanje i poboljšanje postojećih šuma, te proširenje šuma na neobraslo šumsko zemljište, racionalno korištenje šuma i planinskih pašnjaka, ekonomska valorizacija i socijalna uloga, osnovne su karakteristike planske politike. Paolo Casanova, Anna Memoli, Lorenzo Pi ni : Opažanje o selidbi drozda i zebe Poznavanje načina života (etologija) ptica selica, pogotovo ako su one subjekti lova, (kao što je to zeba u Italiji bila do prije par godina, a drozd je još uvijek) vrlo je teško zbog velikih udaljenosti koje one prelaze od mjesta gniježđenja do zimovališta. U ovom članku autori su iznijeli rezultate istraživanja intenziteta selidbe dviju vrsta: drozda cikelja (Turdus philomelos) i zebe bitkovice (Fringilla coelebs), koja je najbrojnija od svih zeba (važno je napomenuti da se na području Italije, posebice srednje i južne, unatoč zakonskim ograničenjima, love mnoge vrste ptica pjevica u gastronomske svrhe). Najveći dio migracijskih populacija lovi se izvan reprodukcijskih zona, ali u lovnim se planovima trebaju usuglasiti međunarodni dogovori zemalja u kojima se divljač gnijezdi, gdje prezimljuje, te zemljama tranzita i zaustavljanja. Naredba br. 79/409/CEE određuje da se lovna aktivnost odvija u skladu ekološko-uravnoteženog korištenja, a u čl. 2 kaže da se sve europske ptice održavaju “na razini koja odgovara ekološkim, znanstvenim i kulturalnim zahtjevima, vodeći računa o ekonomskim i rekreacijskim potrebama”. Dakle, osnova gospodarenja migracijskih vrsta ptica je održavanje populacije vrsta na optimalnim razinama za njihovo preživljavanje, a planovi izlova ne mogu zanemariti rezultate “prebrojavanja” učinjene za vrijeme raznih faza biološkog ciklusa. |