DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Za migracijske vrste nije moguće obaviti vjerodostojno prebrojavanje, već samo dinamiku pojedinih populacija. Za migracijske vrste iz reda Vrabčarki prebrojavanje je posebno teško, zbog heterogenosti njihove distribucije, te zbog njihovog okupljanja u vrijeme selidbe. To okupljanje često čine ptice raznih vrsta koje se gnijezde na istom području. Zbog "vjernosti" teritoriju zajedničkog podrijetla, njihova migracija ima konstantne smjerove koji ih vode u zimovališta. Ova "konstanta", s kojom selice biraju lokalna mjesta preleta, predstavlja osnovu na kojoj se temelje istraživanja. Primijenjena metodologija sastoji se u tome da se svake godine na određenom (istom) mjestu prebrojava odnosno procjenjuje brojno stanje, tj. gustoća preleta. Za lovno planiranje često puta je korisnije poznavati "trend", jer brojčani sastav jata ovisi i o vremenskim prilikama. Bitno je, također, da su brojači (promatrači) iskusne osobe, po mogućnosti isti u dužem nizu godina. Prebrojavanje pomoću mreža, koje hvataju jedinke, također ne mora davati dobre rezultate, jer ptice lete u slojevima, ovisno o vremenskim prilikama i starosti jedinki. Istraživanja su obavljena u razdoblju od 8 godina (1995. do 2002. g) na terenima Toskanskih Apenina, na površinama gdje je zabranjen lov, svaki dan od 1. listo PRIZNANJA pada do 9. studenog, sat prije zore, do podne. Istraživanja su obuhvatila selidbu zebe bitko vice i drozda cikelja. Svaki promatrač imao je kvalitetan dalekozor (10x50) i promatrao je razmak od 50 m lijevo i desno. Za promatrača je važno da po načinu leta i iskustvu razlikuju ptice u jatu. Svi dobiveni podaci obrađeni su grafički: vrijeme preleta, fenologija i gustoća populacije zebe i drozda. Statističkom obradom ustanovljena je tendencija jake ekspanzije zebe. Važno je napomenuti da povećanje brojnosti jedne vrste može prouzrokovati proredu druge, koja ima slične ekološke osobine. Sto se tiče drozda, njegova populacija pokazuje tendenciju smanjenja na britanskim otocima i u Nizozemskoj, a u ostalim zemljama je stabilna. Po podacima iz Francuske populacija drozda ima lagani porast u 29 od 36 zemalja. Po procijeni 12 do 15 milijuna parova gnijezdi u EU. Za točnije podatke trebalo bi povećati broj promatračkih lokacija, proporcionalno odnosnoj površini. Za korektno gospodarenje migracijskim pticama, osim programirane lovačke aktivnosti, bitno je održavanje povoljnog habitata u zonama gniježdenja, zaustavljanja u preletu i zimovalištima. Frane Grospić VELIKO PRIZNANJE ŠUMARIMA Povodom 22. svibnja. Međunarodnog dana biološke raznolikosti i Dana zaštite prirode u Hrvatskoj, već treću godinu Ministarstvo kulture Republike Hrvatske dodjeljuje nagradu "Ivo Horvat". Nagrada se dodjeljuje za izvanredna dostignuća u području zaštite Slijeva: ministar Bozo Biškupić, Miho Miljanić i Marijan Grubešić prirode. Nagrada se sastoji od povelje i plakete, te novčanog iznosa. Na povelji je ugraviran lik poznatog znanstvenika - prirodoslovca Ive Horvata s jedne strane i znaka Ministarstva kulture Republike Hrvatske s druge strane, rad akademskoga kipara Damira Matašića. S velikom radošću dajem na znanje svima, da su ovogodišnju nagradu primili naši kolege: Miho Miljanić , dipl. ing. šumarstva za životno djelo na poslovima zaštite prirode i Marijan Grubešić , izv. prof. dr. se. godišnja nagrada za izvanredna dostignuća u području zaštite prirode u 2007. godini. Nagrade im je 21. svibnja 2008. godine u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu iffučio ministar kulture mr. se. Bozo Biškupić . Tom prilikom ministar je istaknuo da ta nagrada potiče izvrsnost u području zaštite prirode, te čestitao dobitnicima nagrade, a sudionicima svečanosti Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 87 <-- 87 --> PDF |
Da su Miho Miljanić i Marijan Grubešić zasluženo primih nagrade, vidljivo je iz njihovog djelovanja na području zaštite prirode, što navodim u najkraćim crtama. Miho Miljanić, rođenje u Uskoplju, Konavle 28. 1. 1928. godine. Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1965. godine. Od 1968. godine radio je u rezervatu "Lokrum", Dubrovnik, kao referent, a kasnije direktor. Od 1972. godine voditelj je Odjela za zaštitu prirode Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Dubrovnik, pa ponovo radi u "Lokrumu" kao direktor. Istodobno je bio direktor Nacionalnog parka "Mljet" (1975-1979). U kolovozu 1988. godine imenovan je direktorom Republičkog zavoda za zaštitu prirode Repubhke Hrvatske u Zagrebu, gdje je obavljao razne dužnosti do odlaska u mirovinu (podaci su uzeti iz Hrvatskog šumarskog životopisnog leksikona). Prilikom svečane dodjele nagrade "Ivo Horvat" za životno djelo istaknuto je daje Miho Miljanić cijeli radni vijek proveo na poslovima usko vezanim uz zaštitu prirode. Naglašeno je da je on zaslužan za pisanje i objavljivanje vrijednih knjiga kao što su "Nacionalni parkovi Hrvatske", "Crvena knjiga zaštićenih i ugroženih biljnih vrsta Hrvatske", "Prirodna baština Hrvatske" i dr. Marijan Grubešić, rođen je 31. srpnja 1961. u Karlovcu. Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1986. godine. Radni vijek započinje u šumariji Duga Resa, a od 1987. godine radi kao asistent na predmetu Lovstvo na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, gdje se i danas nalazi, te radi kao izv. prof na lovstvu. Marijan Grubešić magistrirao je 1992. godine s temom "Izučavanje dabrovih staništa". Doktorirao je 1996. godine, za docenta je izabran 1998. godine, a za izvanrednog profesora 2005. godine. Na početku radnoga vijeka Marijan Grubešić boravi u Bavarskoj istražujući dabra šCastor fiber L.). Na temelju suradnje sa znanstvenicima iz Njemačke 1992. godine pokreće projekt "Dabar u Hrvatskoj" koji je realiziran njegovom uspješnom reintrodukcijom. Gospodin Grubešić uspostavio je brojne kontakte sa stručnjacima u Hrvatskoj i inozemstvu. Ekspert je FAO- a za lovstvo na Kosovu. Voditelj je i suradnik na više istraživačkih projekata, aktivan je na širokom polju vezanom za zaštitu prirode. U osnovnoj djelatnosti dao je pečat suvremenim zahtjevima lovstva i gospodarenja divljači. Objavio je znatan broj znanstvenih i stručnih radova, koautor je dva lovačka priručnika i drugih publikacija. U nastavničkom radu obavlja nastavu na dodiplomsko - preddiplomskom i poslijediplomskom, te doktorskom studiju. Kao mentor izveo je mnoge studente (preko 70), osam magistara i jednoga doktora znanosti. Cjelokupan rad na povratku dabra u Hrvatsku traje od 1992. godine. Uspješna reintrodukcija provedena je u razdoblju od 1996. do 1998. godine. Danas u Hrvatskoj imamo stabilnu populaciju, čime je dan doprinos očuvanju ukupne biološke raznolikosti Hrvatske. O svim događanjima u svezi s dabrom gospodin Marijan Grubešić napisao je knjigu "Dabar u Hrvatskoj". Uzevši u obzir realizaciju cijeloga projekta i ponajprije spomenutu knjigu, ocjenjeno je da se Marijanu Grubešiću dodjeli nagrada "Ivo Horvat" za 2007. godinu za izvanredna dostignuća na području zaštite prirode. Obje nagrade za životno djelo i za 2007. godinu zasluženo su došle u prave ruke. To su nagrade dvojici naših kolega, ali i pobjeda i priznanje cijeloj našoj šumarskoj struci, na što možemo biti ponosni. Kolegama Mihi Miljaniću i Marijanu Grubešiću uz dobre želje upućujem čestitke uz zahvalu za njihov rad, kao primjer i poticaj drugima. Prof dr. se. Milan Glavaš |