DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 90     <-- 90 -->        PDF

o finskoj tehnologiji, kod koje se u posebnim komorama
drvo zagrijava na visoku temperaturu (190 do 210 °C),
te se tako od vrsta koje su trenutačno manje prodajne
(jasen, bukva, grab) dobije potpuno drugačiji tonalitet
parketa da sliči na razne egzotične tražene vrste, čime se
uspješno proširuje tržišna ponuda. Linija za lakiranje
parketa, nakon fine mehaničke obrade drveta, obavlja
kvalitetno lakiranje parketa u nekoliko slojeva, te je takav
parket spreman za ugradnju bez naknadnih radova.
Školovanju budućih kadrova posvećena je posebna
pozornost. Osnovana je školska radiona s potrebnom
opremom, u kojoj učenici provedu gotovo polovicu
obrazovnog programa u praktičnom radu, što će u budućnosti
osigurati još brži tehnološki napredak. Sve
ovo svrstava proizvodnju obitelji Galeković u sam vrh
uspješnosti i izvrsnosti, što je i potvrđeno certifikatom
za proizvode.


U ime našeg ogranka predsj ednik J a k o v a c uručio
je domaćinima monografije dvaju naših najzastupljenijih
vrsta - hrasta lužnjaka i bukve, a mi smo od domaćina
za uspomenu dobili uzorke parketa.


Posljednjom fazom našeg programa predviđen je
posjet Hrvatskoj Kostajnici, slikovitom dugovjekom
ponosnom hrvatskom gradiću, smještenom podno brda
Djed na lijevoj obali rijeke Une. Prirodnim ljepotama
obdaren gradić je nažalost u bezumnom razaranju
pretrpio velika oštećenja, tako da nekadašnja glavna
ulica više ne postoji. Obnova građa je vidljiva, ali će
proći još mnogo vremena da opet dosegne nekadašnji
izgled građa. U obnovljenoj hali hotela "Central" (32
kreveta) direktora Branke Galeković u ulici V. Nazora
1, koji je star preko 100 godina, gospođa Mirjana je s
velikim ushićenjem pričala o povijesti i sudbini građa.


Prvi pisani trag seže u daleku 1240. godinu kada se u
povelji spominje templarski red koji svjedoči o prodaji
zemlje. Potom se Kostajnica opet spominje u ispravi
Bele IV. (1258) kao "Terra Coztainicha", da bi konačno
povelja kralja Stjepana V. iz 1272. potvrdila vlasništvo
imanja Kostajnice plemićkoj obitelji Hetink, koja se
potom nazvala Kostajnički (de Coztainicha).


Unatoč tomu što su u razdoblju turskih upada u ovaj
prostor Subići Zrinski vodili brojne junačke i bespoštedne
bojeve s Turcima, ipak 1556. godine Kostajnica
je zajedno sa svojim Kaštelom pala u njihove ruke.
Oslobođena je tek 1690. godine i odmah se izgrađuje na
novom, pogodnijem i sigurnijem prostoru. Tada se vraćaju
u Kostajnicu franjevci, grade samostan i drvenu
crkvu Sv. A. Padovanskog. Trg se formirao ispred samostana,
a franjevci umjesto drvene podižu zidanu crkvu
od 1729. do 1746. godine. Biskup Martin Brajković
osniva u Kostajnici i Župu, zbog čega se morala proširiti
kapela Svetog Nikole. To je vrijeme kada se podno brda
Djed počinje formirati mali gradić u kojemu franjevci u
svom samostanu 1769. otvaraju prvu pučku školu, koja
će neprekidno raditi do 1873. godine.


U novouređenom hotelu "Centraf´


Tu je radio i djelovao od 1889 - 1899. g. poznati
hrvatski pedagog Davorin Trstenjak, koji je po kazni
poslan u Hrvatsku Kostajnicu i koji je ostavio duboke
tragove u njenom životu između ostalog pošumivši
brdo Djed.


U 20. stoljeću nastavlja se razvoj grada, koji dobiva
hotel, kino i kladionicu. Prvi svjetski rat usporava njegov
razvoj. Između 2 rata dolazi elektrifikacija, otvara
se ciglana , kožara, šumarija i gradi se Hrvatski dom s
dvoranom koja služi za vježbanje. Prije 100 godina grad
je imao tri hotela sa preko 100 ležaja, gotovo uvijek popunjenih.
Grad je imao bogat zabavni i kulturni život.
Na području općine je prije Domovinskog rata živjelo
čak 15 000 stanovnika, da bi 2001. godine sam grad
imao samo 1900 stanovnika (sada 2699). Danas indu-


Pred ugostiteljskim objektom na brdu Djed