DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2008 str. 10 <-- 10 --> PDF |
F. Tomić, T. Krička i S. Matić: RASPOLOŽIVE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE I MOGUĆNOSTI ŠUMA . Šumarski list br. 7–8, CXXXII (2008), 323-330 Ovoj ukupnoj mogućoj vrijednosti biogoriva u poljoprivredi (673.530 t/god.), moguće je dodati 600.000 t/godišnje biogoriva iz postojećih oko 3,000.000 m3 ili 1,500.000 t/godišnje raspoložive drvne mase u šumarstvu (Matić, 2007. te Dundović i Krička, 2007). Isti autori ističu da su potencijalne mogućnosti za proizvodnju biogoriva u šumarstvu čak oko 1,000.000 t/godišnje ekvivalentnih vrijednosti nafte, ne ugrožavajući pravilno gospodarenje i potrajnost ili održivi razvoj šuma. Ovim potencijalnim količinama biogoriva, koji se mogu proizvoditi iz biomase u šumarstvu, moguće je dodati i one količine koje se mogu dobiti iz otpada u drvnoj industriji te potencijalne količine koje će se moći dobiti iz povećane poljoprivredne proizvodnje koristeći sadašnjih 947.080 ha neobradivih površina, pa i povećanjem poljoprivredne proizvodnje unapređenjem tehnologije koje su sada na niskom stupnju. Sve ove činjenice dokazuju da Hrvatska ima dobre uvjete za proizvodnju biogoriva, ne ugrožavajući proizvodnju hrane niti ugrožavajući potrajnost ili održivi razvoj šuma. 4. UMJESTO ZAKLJUČKA - Instead of conclusion Od ukupne kontinentalne površine Hrvatske (5,662.031 ha) poljoprivredne površine zauzimaju 2,955.728 ha ili 52,2 %. Od potencijalno obradivih površina u nas, koje iznose 2.150.000 ha obrađuje se 55,9 % ili 1,202.000 ha. Ako se iz te površine isključe pašnjaci, tada danas obradive površine iznose svega 50,8 % ili 1,092.000 ha. Hrvatska ima čak 947.080 ha na kojima je moguće, uz primjenu manje ili više intenzivnih melioracijskih mjera, proširiti uzgoj poljoprivrednih kultura za proizvodnju hrane, a dijelom i za proizvodnju biogoriva. Kod nas trajno nepogodne površine za poljoprivrednu proizvodnju iznose 806.328 ha. Ove površine, koje su nepogodne za poljoprivredu, mogu se korisno upotrijebiti za podizanje šumskih kultura, gdje bi se moglo proizvoditi drvo za industriju i bioenergiju. Na temelju sadašnje poljoprivredne proizvodnje, moguće je iz biomase (organskih ostataka i otpadaka) dobivati 673.530 t/godišnje biogoriva ekvivalentne vrijednosti nafte, a da se ne ugrozi stalnost prirodnog obnavljanja organske tvari u tlu. Hrvatska raspolaže s 2,688.687 ha šuma i šumskog zemljišta, u kojima se nalazi 397,963.000 m3 drvne zalihe koja godišnje prirašćuje 10,526.000 m3. Godišnja sječa ili sječivi etat je 6,564.000 m3 bruto volumena. Od ukupnog godišnjeg etata iskoristi se 40 % ili 2,625.600 drva za preradu 20 % ili 1,312.800 m3 ogrjevnog drva za energiju a ostatak od 40 % ili 2,625.000 m3 ostaje kao otpad u šumi. Od navedenog današnjeg otpada, moglo bi se 62,5 % ili 1,641.000 m3 koristiti za proizvodnju bioenergije, a 37 % ili 984.000 m3 bi ostajalo u šumi kao otpad. Ako toj količini koja je pogodna za bioenergiju pridružimo količinu od 1,312.800 m3 ogrjevnog drveta, dobijemo ukupnu količinu drva za energiju, koja bi već danas mogla doći na energetsko tržište u iznosu od 2,953.800 m3, što je 45 % od ukupnog godišnjeg etata. Od te količine može se dobiti 600.000 t/godišnje biogoriva ekvivalentne vrijednosti nafte. Iz svega navedenog proizlazi da se danas u Hrvatskoj, koristeći postojeće zalihe u poljoprivrtedi i šumarstvu, može proizvesti 1,273.530 t/godišnje biogoriva. Taj iznos premašuje za 2,8 puta potrebnu količinu (452.325 t) koju će Hrvatska na temelju direktive EU iz 2003. koristiti 2030. godine u prometu, umjesto fosilnih goriva. Ako se uzmu u obzir i realne potencijalne mogućnosti proizvodnje biogoriva u poljoprivredi i šumarstvu, držimo da je potrebno pristupiti izradi naše strategije o korištenju biomase i proizvodnji biogoriva u svrhu ostvarivanja gospodarske i ekološke koristi, a time i ispunjenja obveza koje postoje u Europskoj uniji. LITERATURA – References Bogunović, M., Ž. Vidaček, Z. Racz, S. Hus-ska akademija znanosti i umjetnosti, Zbornik njak, M. Sraka, (1996): Namjenska pedo-radova znanstvenog skupa, str. 53–61, Zagreb. loška karta Republike Hrvatske, u mjerilu Krička, T., F. Tomić, N. Voća, V. Janušić, 1:300.000, Zavod za pedologiju Agronomskog (2007): Proizvodnja bioplina iz ostataka poljofakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. privredne proizvodnje, 4. Međunarodni znan Dundović, J. i T. Krička, (2007): Energetska upostveno- stručni skup o naftnom gospodarstvu, raba šumske i poljoprivredne biomase u RepuZbornik radova, Vol.31, str. 49–58, Zadar. blici Hrvatskoj, Poljoprivreda i šumarstvo kao Krička, T., F. Tomić, N. Voća, Ž. Jukić, V. Japroizvođači obnovljivih izvora energije, Hrvat-nušić, A. Matin, (2007): Proizvodnja obnov |