DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2008 str. 19 <-- 19 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7–8, CXXXII (2008), 337-341 UDK 630* 165 (001) ANALIZA DNA HIBRIDNIH PLATANA (Platanus acerifolia /Aiton/ Willd.) DRVOREDA GRADA SARAJEVA DNA ANALYSIS OF LONDON PLANETREE OF TREE LINED WALKWAYS OF THE CITY OF SARAJEVO Emira HUKIĆ1, Aikaterini DOUNAVI2, Dalibor BALLIAN1 SAŽETAK: U ovom članku prikazano je istraživanje tri skupine stabala hibridne platane (Platanus acerifolia /Aiton/ Willd.) iz aleja sa Sarajevskog područja, točnije s lokalitetima: Ilidža, Nedžarići, Dobrinja. Platane su zasađenu u različitim razdobljima, početkom 20 stoljeća, potom osamdesetih godina pred Olimpijske igre u Sarajevu, te neposredno nakon domovinskog rata u Bosni i Hercegovini. Kao kontrola u ovom istraživanju uporabljena je istočnjačka platana (Platanus orientalis L.) podrijetlom sa Cipra. Uspoređene su četiri mikrosatelitne (ccmp3, ccmp6, ccmp7, ccmp10) i jedna nekodirajuća hloroplastna DNA regija (trnT-trnL) te jedna jezgrena (5S) regija. Na temelju dobivenih rezultata nije bilo moguće razlikovati istraživane jedinke. Ključne riječi: Hibridna platana (Patanus x acerifolia), DNA, mikrosateliti UVOD – Introduction Hibridna platana (Platanus acerifolia /Aiton/ Willd.) Danas jedinke koje su sađene tijekom austrougarske već je dugo zastupljena u bosanskohercegovačkim gravladavine dostižu zavidne dimenzije, kako visinom, dovima kao hortikulturna vrsta drveća. Tako je postala tako i promjerom, a kao primjer mogu poslužiti platane tradicionalno i vrlo cijenjeno parkovno drvo. Platana se u Velikoj aleji na Ilidži, koje su sađene početkom 20. sadi i njeguje diljem Europe, što ne čudi ukoliko saglestoljeća (Slika 1). Sadnja platana u Sarajevu i drugim damo njezina svojstva, koja su prikladna u svim gradbosanskohercegovačkim mjestima nastavlja se i kasniskim sredinama. je, a posebice u razdoblju pred Zimske olimpijske igre u Sarajevu (1983 godine), kao i u vrijeme nakon Domo Platana je u Bosni i Hercegovini alohtona vrsta koja vinskog rata u BiH, tijekom 1996. i 1997. godine. ne gradi prirodne populacije, a prvi put se pojavljuje kao unesena vrsta za vrijeme austrougarske vladavine, Najbliže prirodne populacije istočnjačke platane ( P. prije 120 godina. Tada najprije počinje sadnja, oko že-orientalis L.) nalaze se u Makedoniji (Jovanović ljezničkih postaja, a kasnije i u parkovima, drvoredima i 1971). Ova platana raste na riječnim sprudovima Varalejama. Kao materijal za sadnju rabe se jedinke hibriddara i njegovim pritokama, do Skopske doline i nizne platane, nastale križanjem između P. orientalis L. i P. vodno, posebno u toku rijeke Strume i oko Dojranskog occidentalis L. (P. x acerifolia), koje se masovno korijezera, gdje gradi šumsku zajednicu s orahom (Juglanste u Europi sredinom 19. stoljeća. do-Platanetum orientalis Em et Džek., 1961). Platana u tim prirodnim uvjetima raste na nadmorskim visina ma između 100 i 500 m dok se rjeđe penje do 700 m. U Šumarski fakultet u Sarajevu, Zagrebačka 20, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina. tim optimalnim ekološkim uvjetima, između 40. i 50. 2 Forstliche Versuch und Forschungs anstalt Baden-Württemberg, godine starosti, platane postižu visinu od 40 m i drvnu Abteilung Waldökologie, Wonnhaldestraße 4, masu do 1300 m3/ha (Stefanović 1977). 79100 Freiburg, Deutschland. 337 |