DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2008 str. 21 <-- 21 --> PDF |
E. Hukić, A. Dounavi, D. Ballian: ANALIZA DNA HIBRIDNIH PLATANA (Platanus acerifolia /Aiton/ Willd.) . Šumarski list br. 7–8, CXXXII (2008), 337-341 moguću povijest hibrida P. acerifolia (Aiton) Willd., njima između platana dovela su do velike raznolikosti nastalog u Oksfordskom Botaničkom vrtu tijekom 17. među jedinkama javorolisne platane. stoljeća. Od tada do danas, brojne aktivnosti na križa- Tablica 1. Osnovne morfološke osobine zapadnjačke, istočnjačke platane i njihovog hibrida Tabel 1 Basic morfological features of American and Oriental planetree and their hybrid asi Svojta P. occidentalis,L. logical features of e Broj režnjeva na listu 3-(rjeđe) 5 ybrid širina, dužina, nazubljenost režnja listaKrupno nazubljeni, nisu dublji od 1/3 dužine žile lista Broj orašica na osi lista 1-2 P. x acerifolia L. P. orientalis L. 5 (većih) i 2 (manja) 5 Trouglasti i malo nazubljeni, urezi do 1/3 dužine žile lista Urezi dublji od ´A dužine žile lista, vrhovi zašiljeni 2-4 2-6 Biljni materijal – Plant materijal Izučavane grupe stabala nalaze se na tri lokaliteta u Sarajevu: Ilidža, Nedžarići, Dobrinja. Kako su drvoredi podizani u različitim razdobljima, odnosno u različitim društvenim okruženjima, vrlo je vjerojatno da je i podrijetlo sadnog materijala različito. Jedinke koje su zasađene na Ilidži (prije 120 godina) podrijetlom su iz Mađarske, jedinke zasađene u naselju Dobrinja podrijetlom su iz Subotice, a drvored koji je podignut u Nedžarićima podrijetlom je iz Barcelone. Za razliku od prva dva drvoreda, drvored u Nedžarićima nije homogenog sastava te je određeno više tipova hibrida, pa čak i čista vrsta P. orientalis (J a n j i ć N., 2006. osobni kontakt) nastala, najvjerojatnije segregacijom iz povratnih križanja. U drvoredu u Dobrinji su i dva specifična kultivara Cv. globuosa i Cv. piramidalis. Istraživane platane čine heterogenu skupinu, nesigurnog genetskog statusa koje nije moguće odrediti na osnovi fenotipskih obilježja. Odrediti hibridne jedinke, kao i razlikovanje unutarhibridih vrsta, pomogla bi identifikacija genotipova, koji u specifičnim uvjetima gradske sredine pokazuju najbolja fenotipska svojstva. Cilj istraživanja bio je analizirati tri skupine stabala hibridnih platana sa Sarajevskog područja i jedinki istočnjačke platane podrijetlom sa Cipra, usporedbom četiri kloroplastne mikrosatelitne regije (ccmp3, ccmp10, ccmp6, ccmp7) (Weising i sur 1999; De- g u i l l o u x i sur. 2003), jedne nekodirajuće kloroplastne (trnT-trnL) (Ta b e r l e t i sur. 1991) i jedne jezgrine (5S) regije (H e b e l i sur. 2006). Na ovaj način, pokušat će se, na genetičkoj razini razlikovati hibridne platane u drvoredima i alejama. Na temelju toga bi se kasnije mogla izvršiti usporedba sa samoniklim platanama duž gore spomenutih rijeka, u cilju izdvajanja genetički najperspektivnijih jedinki koje bi mogle poslužiti kod podizanja novih drvoreda, aleja ili energetskih nasada. MATERIJAL I METODA RADA – Materials and methods Svježi zeleni listovi, sakupljeni tijekom lipnja 2006., zamotani u plastične vrećice pohranjeni su na temperaturi – 20 °C. Iz svakog drvoreda materijal je sabran slučajnim izborom sa 24 stabla, osim 10 kontrolnih jedinki istočne platane (P. orientalis), podrijetlom sa Cipra dobivenih razmjenom materijala s kolegom koji je s tog otoka, C. Neophytou, a koji trenutno radi na FVA instituta u Frajburgu. Ukupna stanična DNA je izolirana uz pomoć Dneasy Plant Mini kompleta (Qiagen®), a uspješnostizolacije DNA je provjeravana elektroforezom u 1 % agaroznom gelu. Dobivena reakcija umnožena je lančanom reakcijom polimerazom sa četiri para mikrosatelitnih početnica ccmp3, ccmp6, ccmp7, ccmp10, (Weising i sur. 1999; D e g u i l l ou x i sur. 2003), te kloroplastnim početnicama trnT-trnL (Ta b e r le t i sur. 1991), kao iĐ sa 5S početnicom (Hebel i sur. 2006 i Zhan-Lin L i u i sur. 2003). Umnožavanje ccmp mikrosatelitnih regija lančanom reakcijom polimerazom otopina sadržavala je lx reakcijski pufer, 2,5 mMVi%CĐ, 200 /iMdNTP, 0,2/iM para početnica, 1 Š/Taq polimeraze i 5-50 ng DNA otopine. Ukupni reakcijski volumen bio je 25 /i/. Umnožavanje spomenutih kloroplasnih mikrosatelitnih regija provedeno je u Thermal Cycler uređaju (Applied Biosistems®) sljedećim temperaturnim pro m filo filofilom 9 994 °C 2 min, te 30 ciklusa: 94 °C 1 min, 57 °C 1 min i na 72 °C 1 min, a završna elongacija na 72 °C trajala je 10 min. Produkti umnožavanja analizirani su u ABI3100-Avant Genetic Analyser uređaju (Applied Biosistem®). PCR otopina za umnožavanje trnT-trnL regije bila je ista kao otopina za umnožavanje ccmp mikrosatelitnih regija, osim što je koncentracija MgCl2 bila 2,0 µM. tr Umnožavanje DNA lančanom reakcijom polimerazom provedeno je pod sljedećim uvjetima: 95 °C 3 min |