DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2008 str. 33 <-- 33 --> PDF |
B. Pintarić: MIKROPROPAGACIJA BIJELE TOPOLE (Populus alba L.) Šumarski list br. 7–8, CXXXII (2008), 343-354 4.3. Faza aklimatizacije U ovoj fazi ožiljene su biljke prenešene iz sterilnih posuda u kojima su bile kultivirane i zasađene u zemljišni supstrat (zemljište i pijesak u omjeru 3:1) izvan klima komore. – Aclimatization phases Naime, korijenov sustav je bio očišćen od čestica podloge s agarom pomoću mlaza sterilne destilirane vode, pa su biljke presađivane u zemljišni supstrat, koji je prethodno steriliziran sa fungicidom. Ove mlade Slika 6. Faza aklimatizacije bijele topole (neposredno pri zasađivanju; nakon sedam dana; nakon tri mjeseca). Picture 6 Aclimatization phase of the white poplar biljke nisu imale dovoljno razvijenu kutikulu, funkcionalan stomatalni aparat, dobru vaskularnu vezu između korijena i izbojka, slabo razvijene korijenske dlačice, itd., te je bilo potrebno postepeno ih navikavati na uvjete ex vivo. To je postignuto privremenom zaštitom mladih biljaka sa sterilnom staklenom čašom, čije otklanjanje je strogo kontrolirano i vremenski se produ užava svaki dan kako bi došlo do razmjene plinova. S druge strane, prvih sedam dana ove su biljke zaljevan sa sterilnom destiliranom vodom, a nakon toga običnom vodom iz vodovodnog sustava. Iako je ova faza često kritična, sve presađene individue aklimatizirale su se na uvjete relativne niske vlažnosti zraka, koji vladaju u vanjskim uvjetima, tj. uvjetima ex vitro. Slika 7. Aklimatizirane bljke bijele topole na uvjete ex vitro. Picture 7 Aclimated plants of white poplar on ex vitro conditions 5. RASPRAVA – Discusion U in vitro uvjetima, a u cilju multiplikacije izbojaka, vrsta Populus alba je vrlo dobro reagirala. Upotrijebljena tehnika multiplikacije u ovom radu bila je učinkovita i brza, te se može široko primjenjivati u mikropropagaciji brzorastuće bijele topole. Stopa multiplikacije na podlozi M1 je iznosila, u prosjeku 5,36, odnosno u iduće tri pasaže samo 1,8 izbojaka po eksplantatu, dok je na podlozi M2 bila dosta drukčija situacija. Naime, stopa multiplikacije je na podlozi M2 u prvih pet pasaža iznosila 5,86, a po tom se povećala na 13,45. Iz dobivenih rezultata moglo se uočiti da je na ponašanje eksplantata bijele topole, u uvjetima in vitro, najviše utjecaja imao balans egzogeno dodatih hormona u podlogu. Dugoročno gledano, u našem eksperimentu, je eksplantatima više odgovarala veća koncentracija BA hormona (0,5 mg/l) u podlozi, jer nije dolazilo ni do kakve vidljive promjene u izgledu izbojaka i stvaranja kalusa, već samo do povećanja brojnosti novih izbojaka, a nakon prosječnih četiri tjedna kultiviranja. |