DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2008 str. 37 <-- 37 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 7–8, CXXXII (2008), 355-361 UDK 630* 902.1 + 648 + 156 JOSIP ETTINGER – PRVI HRVATSKI ZOOLOG JOSIP ETTINGER – THE FIRST CROATIAN ZOOLOGIST Alojzije FRKOVIĆ* SAŽETAK: Prigodom 100. obljetnice smrti, u članku je dan prikaz života i rada šumarskog stručnjaka i publicista Josipa Ettingera (Nova Gradiška, 20. 11. 1801. – Zagreb, 4. 2. 1908.), jednog od naših prvih zoologa, dendrologa i ornitologa. Završivši šumarske nauke u Mariabrunnu, veći dio svoga radnog vijeka proveo je službujući u Srijemu i bjelovarsko-križevačkom kraju, izučavajući izvornu floru i faunu, skupljajući muzejski materijal za Zemaljski zoološki muzej u Zagrebu i dendrološku zbirku Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva. Posebno izučavajući ptičji svijet Obedske bare, svojim radom “Der Syrmische Sumpf Obedska bara und seine Vogelwelt” (Beč 1857) pobudio je interes stranih i domaćih ornitologa za ovaj ptičji rezervat. Svojom prvom knjigom iz oblasti lovstva “Sriemsko-slavonsko-hrvatske divlje životinje, zvieri i ptice” (Zemun 1857) prvi je opisanim životinjama, uz latinsko i njemačko ime, nadijelio i hrvatsko ime, postavivši tako temelje našega narodnog nazivlja životinja. U suradnji s Ljudevitom Vukotinovićem (JAZU) objavljuje njihov zajednički rad o formama roda Quercus. Njegovo djelovanje na stručnom publicističkom radu dolazi posebice do izražaja u Zagrebu nakon umirovljenja, kada potporom Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva objavljuje više knjiga i poučnika iz oblasti šumarstva i lovstva, od kojih se u radu posebno ističu: Hrvatski lovdžija, Registar pisaca i članaka Šumarskog lista i Hrvatski- šumarski leksikon. K l j u č n e r i j e č i : Josip Ettinger, Obedska bara, ornitologija, hrastovi županije bjelovarske, narodna imena životinja. UVOD – Introduction Prije više od jednog stoljeća, uglednog šumarskog i Lovstvo Frana Ž. Kesterčaneka, našem prvom lolovnog stručnjaka Josipa Ettingera, nakon izlaska iz vačkom priručniku, u kojemu je detaljno opisao 26 iztiska njegove prve knjige “Sriemsko-slavonsko-hrvat-vornih “živina” iliti “divljih zvieri” i 223 vrste ptica, ske divlje životinje, zvieri i ptice” 1857. g., Spriridion nego im je uz latinsko i njemačko ime nadijelio i do- Brusina 1 naziva prvim hrvatskim zoologom, a samu maće, uzevši ga “iz ustah našeg puka”, udarivši tako knjigu “porođajem hrvatske zoološke književnosti”. temelje narodnog nazivlja životinja. Nimalo manje Objavom toga djela Hirtz (1908) ga proglašuje pisznačenje ne zaslužuje ni njegovo odlučno suzbijanje cem prve zoološke radnje na hrvatskom jeziku. Sura-praznovjerja koje je bilo jako rašireno kada su u pitanju đujući već tada kao šumarski stručnjak sa zagrebačkim divlje životinje, pa već “u ono mračno doba pomaže Zemaljskim zoološkim muzejom, Ettinger je “jedan širenju naučne misli” (Finka 1957). Uz “Sriemskood prvih i ustrajnih pobornika na polju znanstvenog rada na proučavanju domaćeg životinjskog svijeta” Spiridion Brusina (1845–1908), sveuč. prof. zoologije, član JAZU, prvi ravnatelj Zoološkog muzeja u Zagrebu. Osnivač Hr (Finka 1957). Ne samo da je u spomenutoj knjizi, uz vatskog prirodoslovnog društva i urednik njegova Glasnika. Uz istraživanje faune Jadranskog mora bavio se ornitologijom, skupljajući muzejski materijal. Prvi u Hrvatskoj promiče evolu * Alojzije Frković, dipl. ing. šum., um. savjetnik za lovstvo Direkcijske ideje C. Darwina. Objavio velik broj znanstvenih i stručcije Hrvatskih šuma d.o.o., 51 000 Rijeka, Kvarnerska 43 nih radova. |