DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2008 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7–8, CXXXII (2008), 323-330 UDK 630* 331 + 88 (001) RASPOLOŽIVE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE I MOGUĆNOSTI ŠUMA ZA PROIZVODNJU BIOGORIVA U HRVATSKOJ AVAILABLE AGRICULTURAL AREAS AND THE USE OF FORESTS FOR BIOFUEL PRODUCTION IN CROATIA Franjo TOMIĆ*, Tajana KRIČKA*, Slavko MATIĆ** SAŽETAK: Zbog ekonomskih i ekoloških razloga nastavlja se unapređivanje proizvodnje i širenje korištenja biogoriva u svijetu i Europskoj uniji (EU). Zbog ograničene površine za proizvodnju biomase, biogoriva bi mogla zamije niti fosilna goriva samo u jednom dijelu. Po raz E EEU UU d ddo oo 2030 20302030. .. godine godinegodine, ,, u uuz zz razvojostalih obnovljivih izvora energije, biogoriva i j naft b bbi u uu Hrvatsko HrvatskoHrvatskoj zamijenil zamijenilzamijenila aa naftu u prometu za 25 %, što iznosi 452.325 t. Danas poljoprivredne površine zauzimaju 2,955.728 ha. Od toga su 1,074.159 ha pogodne, 1,074.510 ha ograničene, a 806,328 ha trajno nepogodne površine za poljoprivrednu proizvodnju. Potencijali obradivih površina iznose 2,150.000 ha, a obrađuje se svega 1,092.000 ha. Danas je moguće u poljoprivredi iz biomase (organskih ostataka i otpadaka) dobivati 673.530 t/godišnje biogoriva, a da se ne ugrozi stalnost prirodnog obnavljanja organske tvari u tlu. Hrvatska raspolaže s 2,688.687 ha šuma i šumskog zemljišta, gdje godišnje prirašćuje 10,526.000 m3, a sječivi etat je 6,564.000 m3. Od toga se za industrijsko drvo i ogrjev iskoristi 60 % ili 3,938.400 m3, a ostatak od 40 % ili 2,625.000 m3 ostaje kao otpad u šumi. Ako bi se otpad sveo na normalnu količinu od 15 % ili 984.600 m3 onda bi za bioenergiju ostalo 45 % ili 2,953.800 m3. Ta količina drva za bioenergiju dovoljna je za proizvodnju 600.000 t biogoriva u ekvivalentnim količinama nafte. Koristeći postojeće zalihe u poljoprivrtedi i šumarstvu danas se može proizvesti 1,273.530 t/godišnje biogoriva. Taj iznos premašuje za 2,8 puta potrebnu količinu, koju će Hrvatska, trebati koristiti 2030. umjesto fosilnih goriva. Hrvatska raspolaže s potrebnim površinama u poljoprivredi, kao i s kvalitetnim šumama u svrhu proizvodnje hrane i biogoriva po postojećim direktivima EU. K l j u č n e r i j e č i : biogorivo, biodizel, bioetanol, bioplin, poljoprivredne površine, šuma. poljoprivreda, šumarstvo. 1. UVODNE NAPOMENE – Introductory remarks Neodrživi izvori, pretežno nafte i plina, još uvijek obnovljivi izvori energije (hidroenergija, energija vjeprevladavaju u proizvodnji energije. Njihove zalihe su u tra, sunčeva energija, geotermalna energija i bioenerograničenim količinama, sve skuplji su i sve više dolazi gija) trebaju, u jednom dijelu, zamijeniti energiju iz fodo izražaja njihov štetan utjecaj na okoliš. Stoga, raz-silnih izvora. Budući da se u bližoj budućnosti očekuje vijene zemlje u svijetu i Europska unija (EU) drže da značajna korist od korištenja bioenergije, nastavlja se unapređivanje proizvodnje i širenje uporabe biogoriva. * Prof. dr. sc. Franjo Tomić, Prof. dr. sc. Tajana Krička, Međutim, zbog ograničenih postojećih površina za Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, proizvodnju biomase, EU planira u prometu, tijekom 10 000 Zagreb sljedećih 30 godina, zamijeniti naftu biogorivima do ** Ai ukmadjeetmnoikstSi,l1av0k 0o0M0Zataigćr,eHbrvatska akademija znanost i 25 % njezine potrošnje (Tomić i Krička, 2007). 323 |