DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2008 str. 58 <-- 58 --> PDF |
tata s prolaženjem vremena u odnosu na pojedine tretmane i da posljednja mjerenja idu u prilog manjoj dozi zeolitnoga preparata. Poslije 8 godina stabalca smreke iz toga tretmana pokazuju veće vrijednosti rasta u odnosu na sve ostale tretmane. Hoće li se trend rasta smrekovih stabalaca nastaviti u skladu s posljednjim rezultatima teško je predvidjeti jer to najvjerojatnije ovisi o daljnjim promjenama u tlu izazvanim davanjem korektora, zatim o stanišnim prilikama, s klimom kao dominantnim čimbenikom te zasigurno o genetskoj konstituciji smreke. Istraživana stabalca smreke, tretirana različitim korektorima, sva su u odnosu na kontrolu pokazala veće vrijednosti uz iznimku onih tretiranih biomagom. Iz rada o tlu koji nalazimo u ovome zborniku (A. Butorac i dr.) vidi se kako je u tretmanu s biomagom došlo do smanjenja kiselosti tla, pa se u budućnosti i kod ovoga korektora može očekivati učinak. U pokusima sa smrekom, šumskim drvetom koje živi preko 400 godina, naša se osmogodišnja istraživanja odnose na početak njezina života. Za dobivanje pouzdanijih podataka o reagiranju smreke toga staništa na primijenjene tretmane, ova bi istraživanja trebalo nastaviti. U pokusu smo zamijetili i jedan nepovoljan utjecaj dodavanja korektora, a to je bujan razvoj prizemnoga bilja koje postaje konkurencija razvoju smreke. Korek Zaključci Na temelju praćenja dendrometrijskih mjerenja rasta i prirasta smreke u proteklih 8 godina i to ukupne visine, tečajnoga godišnjega prirasta i promjera stabalaca u vratu korijena, kao i fitomase nadzemnoga dijela u randomiziranom bloku s 4 ponavljanja u staništu subalpinske smrekove šume u Fuegenbergu, u Istočnome Tirolu, s dodavanjem pet različitih korektora, moguće je donijeti ove zaključke: 1. Dodavanjem korektora SPS30, manje i veće količine, Biosola, Agrarvitala SPS30 zajedno s Biosolom i Biomagom tijekom sadnje smrekovih biljaka 2 + 2 B u semiglejno tlo poslije sječe smrekove prestarjele i progaljene sastojine, svi korektori osim Biomaga pospješili su rast stabalaca. 2. Tri godine poslije pošumljavanja izmjerene visine i tečajni godišnji visinski prirast pokazali su najbolji učinak u tretmanu kombinacije Agrarvital SPS30 s Biosolom. 3. Poslije 6 godina najveću visinu imala je smreka iz tretmana s Biosolom, najveći tečajni godišnji prirast iz tretmana s manjom dozom Agrarvitala SPS30, a najveći srednji promjer u tretmanu s kombinacijom Agrarvitala SPS30 s Biosolom. 4. Osam godina poslije sadnje najveću srednju visinu pokazala je ponovno smreka iz tretmana s Biosotori i obilje svjetla poslije sječe starih smreka, osobito su pogodovali razvoju borovnice (Vaccinium myrtilus). Šumarska znanost ne govori u prilog klasičnoj gnojidbi tijekom pošumljavanja (Burchel i Huss, 1987). Dodavanja Agrarvitala SPS30 oportuno je zbog saniranja utjecaja suhoga i mokroga (kisele kiše) taloženja štetnih kemijskih spojeva u šume, što ima značajan utjecaj na kakvoću podzemnih voda koje se procjeđuju kroz šumsko tlo. Dodavanjem korektora šuma brže postiže one razvojne faze koje ju čine učinkovitom u zaštiti okoliša. Što bržim postizanjem potpunoga sklopa krošanja zaštitne šume, skraćuje se vrijeme kada šuma još nije u potpunosti u protuerozojskoj, hidrološkoj i vodozaštitnoj funkciji i kada nije učinkovita u sprječavanju lavina. U subalpinskoj šumi smreke potrebno je što prije postići njezinu biološku i statičku stabilnost. Prvo ćemo postići ako šumu uzgojimo u njezinu prirodnom sastavu, a drugo davanjem prednosti stablima sa što nižim težištem, što smrekovu sastojinu čini otpornom na olujni vjetar i snjegoizvale (Prp ić, 1968). Prema Ellebergu, 1968 i Leibundgutu, 1975, 1984, smreka je vrlo otporna na zimske studeni. U višim predjelima ona treba puno svjetla u svim razvojnim fazama, a granica njezina pridolaska povezana je sa srednjom srpanjskom temperaturom zraka od 10 oC. lom, dok su najveći tečajni godišnji prirast te promjer na vratu korijena imala stabalca smreke iz tretmana s manjom količinom Agrarvitala SPS30. Smreka iz toga tretmana s povećanim tečajnim godišnjim prirastom sustiže smreku iz tretmana s biosolom. Statistički obrađeni podaci mjerenja pokazuju pouzdanost od 0,1 do 1 %, i od 0,1 do 5 %. 5. Fitomasa nadzemnoga dijela smrekovih stabalaca srednje visine bila je najteža u tretmanu kombinacije Agrarvitala SPS30 i biosola, iza nje slijede vrijednosti težine fitomase iz tretmana s manjom dozom Agrarvitala SPS30 , Biosola, veće doze Agrarvitala SPS30, kontrole i na kraju Biomaga. 6. Zbog bujnoga razvoja prizemnoga rašća, posebno borovnice, na pokusnim plohama tretiranim s korektorima dolazi do ugrožavanja smreke konkurencijom korova. Dodavanje korektora tijekom sadnje treba obaviti u obliku startne gnojidbe, a ne kao meliorativnu gnojidbu, odnosno dodavanjem korektora po čitavoj površini. Konkurencija korova povećava mortalitet smrekovih stabalaca. 7. Mortalitet smreke u pokusu iznosio je od 13 do 18 % i to za tretmane od 1. do 5. dok je u 6. tretmanu onom s Biomagom iznosio visokih 31 %. Mortalitet je posljedica više čimbenika. Osim korova mortali |