DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2008 str. 62 <-- 62 --> PDF |
OBLJETNICE U povodu 130-obljetnice rođenja ALFONSA KAUDERSA (1878 – 1966) profesora, šumarskog stručnjaka, višeg savjetnika, šumarskog inspektora i doktora honoris causa Rijetki jubilej našeg šumarstva, 100-obljetnica osnutka i neprekidnog rada šumskog rasadnika “Podbadanj”, 2008–1908, u Crikvenici, poklapa se sa 130-obljetnicom osnutka posebne senjske šumarske krške organizacije (Nadzorništva – Inspektorata) 1878. godine; najstarije u našoj zemlji i rođenja prof. dr. h. c. Alfonsa Kaudersa 1878. god., istaknutog šumara i znanstvenika, te osnivača i višegodišnjeg rukovoditelja spomenutog rasadnika. Alfons Kauders, rođen je u Zagrebu gdje je završio osnovnu školu, a gimnaziju u Zagrebu i Karlovcu. Kr. šumarsku akademiju završava 1902. god., a Mudroslovni (Filozofski) fakultet, prirodne znanosti 1905. god. Po završetku studija zapošljava se, na kraće vrijeme, kao pomoćni učitelj na gimnaziji, a zatim u svojstvu asistenta na Kr. šumarskoj akademiji. Ubrzo odlazi u praktičnu šumarsku službu 1907. god. u Đakovo i Delnice, a zatim u Crikvenicu, 1908–1919. god. za Kr. kotarskog šumara, gdje je osnovao i rukovodio šumskim rasadnikom “Podbadanj”. Premješten je u Ogulin, 1920–1922. god. za županijskog šumarskog nadzornika. Zatim je postavljen za direktora Kr. direkcije šuma na Sušaku 1922–25. god., a od 1925-34. god. za upravitelja – šefa senjskog Inspektorata. Nakon odlaska iz Senja raspoređen je za rukovoditelja šumarskog odsjeka Savske banovine, 1934–1939. god., pa inspektora i savjetnika u resornim ministarstvima do odlaska u mirovinu 1941. godine. Njegov najplodniji stručni rad vezan je za krš Hrvatskog primorja u trajanju od 27 godina, gdje je postigao zavidne rezultate na pošumljavanju i osnutku 11 velikih rasadnika, izradi projekata – osobito za saniranje bujica, uređenju okoliša i parkova primorskih mjesta, kupališta i lječilišta, sustavnom istraživanju vegetacije, promoviranju zaštite prirode i općekorisnih funkcija šuma, istraživanju ekoloških čimbenika, te osobito povijesti šumarstva. Od ukupnog pošumljavanja i popunjavanja senjskog Nadzomištva – Inspektorata za 64-godišnjeg rada (1878–1942) najveći dio odnosi se na A. Kaudersa (38 %). Njegov višegodišnji uporni rad na promociji zaštite prirode, rezultirao je osnutkom Povjerenstva za zaštitu prirode i čuvanju prirodnih spomenika Savske banovine 1938. godine. Među običnim ljudima primorskog krša A. Kauders zapamćen je po uspješnom pošumljavanju i simpatijama koje je gajio prema ovom kraju i njegovim ljudima. U svom plodnom radu napisao je 26 stručnih radova, rasprava i prikaza, te nekoliko knjiga, među kojima se izdvajaju: Školski udžbenik za šumarske škole, Šumarska bibliografija u dvije knjige i Prilozi za povijest pošumljenja kraša u Hrvatskoj. Bio je suradnik JAZU i prvog izdanja “Šumarske enciklopedije”, te urednik šumarskog časopisa “Bulletin scientifique”. Sveučilišno vijeće na prijedlog Šumarskog fakulteta 1960. god. dodijelilo mu je titulu počasnog doktora – honoris causa. U obrazloženju Komisije sastavljene od eminentnih profesora Šumarskog fakulteta navedeno je da je A. Kauders (cit.): “Svojim dugogodišnjim i plodnim radom na istraživanju ekoloških uvjeta i uzgojnih svojstava našeg šumskog drveća i šuma mnogo doprinio njihovu unapređenju u oblasti razgoljenog krša, gdje šuma vrši važnu funkciju u održavanju i životu naroda”. U povodu 130-obljetnice njegova rođenja i prisjećanja na njegovo djelo, donesena je odluka o ponovnom tiskanju njegove populano-edukativne knjižice “Nekoliko riječi o pošumljavanju krša oko naših primorskih kupališta”, koju je objavio Savez za unapređenje turizma na Gornjem Jadranu u Sušaku 1933. godine. U ovoj raspravi naći će se već dobro poznata građa o pošumljavanju krša opisana lakim i razumljivim stilom. Takvim načinom pisanja A. Kauders iskazao je veliku sposobnost prezentiranja stručne šumarske građe prihvatljive široj čitalačkoj publici. Na početku knjižice autor toplim riječima kaže: “ Ovih nekoliko redaka upućujem svima onima, koji obitavaju na obalama našeg mora i svim onima, koji k nama dolaze vedre duše i dobrih misli”. Potom podrobno opisuje reljefne, hidrografske, klimatske, pe |