DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2008 str. 63 <-- 63 --> PDF |
dološke, vegetacijske i nezadovoljavajuće gospodarske prilike, opterećene velikim brojem sitne stoke s mjerama za njihovo poboljšanje. Opisani primorski krš obuhvaća uski rub uz obalu, susjedne otoke Krk, Rab i Pag i primorske padine Velebita i Velike Kapele. To je kako piše A. Kauders (cit.): “Na kilometre tužna golijet – mrtvačkim bijelim plaštem pokrivena krajina bez života”. Od ukupno 113.000 ha neplodnog krša i pašnjaka Gornjeg Jadrana, moglo bi se pošumiti 21.230 ha ili 19 % odnosno godišnje 420 ha za 50 godina s troškom 1.962.000 din. Iako je napredni Zakon o šumama 1929. god. teoretski osiguravao sredstva za pošumljavanje krša, u praksi se nije ni približno ostvario. Uz to, podrobno su izdvojeni i opisani predviđeni predjeli za pošumljavanje uz primorska mjesta te planirane mreže prometnica od obale prema unutrašnjosti. Zbog poboljšanja prilika na kršu i života stanovništva, autor propagira razvoj voćarstva, maslinarstva i vinogradarstva, izgradnju vodosprema, đubrenje tla, sijanje podesnih trava, izgradnju pastirskih koliba, skloništa za stoku, napajališta i sabirališta za mliječne proizvode. Posebnu pozornost posvećuje izboru vrsta za pošumljavanje koje ponajprije ovise o tlu i klimi, te vremenu sadnje, pripremi jama i tretiranju nakon sadnje. Iako preferira sadnju na kršu, autor smatra (cit.): “Da je najbolji način pošumljavanja krša čuvanje i očuvanje preostalih šuma. Kod osnivanja javnih nasada ili privatnih vrtova neka bude načelo, da već postojeće po mogućnosti sačuvamo. Sve novo, što kanimo u našim vrtovima uzgajati, imademo dovesti u sklad s onim što već postoji”. Kod uređenja javnih parkova treba (cit): “U prvom redu upotrijebiti naše domaće vazda zeleno drveće i grmlje te iznimno strane vrste. Naši parkovi neka nam daju sliku naše autohtone primorske vegetacije”. Prisjećam se predavanja akademika Milana Anića, moga profesora koji se zalagao za izbor jedne dominantne autohtone vrste drveća u parkovima i ostalim ze lenim površinama pojedinog turističkog mjesta. Na taj način, svako mjesto bilo bi prepoznato po jednoj dominantnoj vrsti drveća. Nažalost, takve zamisli nisu prihvaćene, pa su sadašnje zelene površine primorskih mjesta vrlo slične, a time zapravo i neprepoznatljive. Prema A. Kaudersu kućne vrtove, balkone, terase i prozore vlasnici mogu slobodno urediti po svom ukusu. Na taj način poboljšava se kvaliteta stanovanja domaćeg stanovništva, ali i nudi ljepši ugođaj turistima. Pošumljavanje krša užeg okoliša naših kupališta i lječilišta ima drugu svrhu od pošumljavanja ostalog većeg dijela primorskog krša. Pri tome se daje širi popis podesnih domaćih i stranih vrsta drveća, grmlja, ukrasnog bilja, cvijeća, penjalica i trava s kratkim opisom areala te bioloških i ekoloških svojstava. Na kraju knjižice uvršteno je nekoliko fotografija s ovog područja u crno-bijeloj tehnici. Sadašnja saznanja o krškom šumarstvu zacijelo su šira i kvalitetnija nego u vrijeme nastanka ove knjižice, prije gotovo 75 godina. Međutim, većina najvažnijih postavki autora o pošumljavanju primorskog krša, okolice i unutar primorskih mjesta i kupališta nije izgubila ništa na aktualnosti. Zbog toga smatramo da ponovno tiskanje ove knjižice ima puno opravdanje. Tom simboličnom gestom djelomično se odužujemo ovom izvanrednom šumarskom stručnjaku, znanstveniku i iznad svega uzornom čovjeku, čiji je život bio ukrašen najljepšim ljudskim vrlinama, ponajprije poštenjem i skromnošću. Njegov plodni životni put najbolje je opisao M. Hirtz već 1938. god. riječima: “Prof. A. Kauders ide u red onih naših kulturnih radnika, koji tako tiho i predano, te vrlo uspješno djeluju u svojem stručnom zvanju ostavljajući vidljive tragove svojega rada”, a mi bi dodali “koji su i danas nakon 70 godina još uvijek aktualni i veoma upečatljivi”. Vice Ivančević KNJIGE I ČASOPISI L’ITALIA FORESTALE E MONTANA (Časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanje Akademije šumarskih znanosti – Firenze) Iz broja 2, ožujak-travanj 2008. godine izdvajamo: Sebastiano Cullotta, Federico Maetzke: Šumsko planiranje na različitim razinama (2. dio) U nastavku izlaganja o problematici šumskog planiranja u Italiji, autori obrađuju aktualno stanje koje treba biti usklađeno s normativima EU. Planiranje obuhvaća šumske resurse u širem smislu i uvijek sa stajališta multifunkcionalnosti. Cilj je korigirati načela u smislu održivog šumskog gospodarenja i ostalih priznatih direktiva. Šumski područni plan usmjeren je na šumske susta ve, ali valorizira i istražuje i ostale površine vezane za šumu (šumske goleti, pašnjake i dr.). Važnost planiranja je u tome da stimulira lokalnu administraciju kako bi se određena šumska područja tretirala apsolutno neovisno te pod velikom akcijom u kojoj sudjeluju svi postojeći i relevantni čimbenici. Daljnje obilježje šumskog područnog plana je što on ide do lokalne razine, te obuhvaća konkretno određeno područje. U intenzitetu donošenja i provođenja šumskih područnih planova postoji velika različitost po regijama, |