DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2008 str. 7     <-- 7 -->        PDF

F. Tomić, T. Krička i S. Matić: RASPOLOŽIVE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE I MOGUĆNOSTI ŠUMA . Šumarski list br. 7–8, CXXXII (2008), 323-330
Postanak i razvoj automorfnih tala pod utjecajem je
oborinskih voda i u njihovom profilu nema dužeg zadržavanja
suvišne vode. Međutim, hidromorfna tla prekomjerno
su vlažena, kraće ili duže vrijeme. Suvišne vode
mogu biti oborinske, koje stagniraju na sloju različito
mogućeg intenziteta nepropusnosti. Zatim, njihov višak
može biti od slivnih, poplavnih i podzemnih voda te
prekomjerno vlaže profil tla u različitom trajanju.


Halomorfna tla zauzimaju neznatne površine. Zaslanjena
su ili alkalizirana različitog intenziteta zbog
prisutnosti zaslanjene ili alkalizirane podzemne vode.


Subakvalna tla zauzimaju najmanju površinu, svega
oko 320 ha. Ona su stalno pod plićim vodenim pokri


vačem (močvare) i neupotrebljiva su za poljoprivrednu
proizvodnju.


Na temelju pedološke obrade četiri postojeća razreda
tala, izrađene su namjenska pedološka karta Republike
Hrvatske (Bogunović et. al. 1996) i hidropedološka
karta (Vidaček et. al. 2005). Ove pedološke obrade
utvrdile su 72 pedosistematske jedinice, koje su raznoliko
pogodne za biljnu proizvodnju. Na temelju pedoloških
(fizikalnih i kemijskih) značajki, u tablici 2. prikazane
su površine s pogodnim tlima, površine na kojima
su tla s ograničenjima i površine na kojima su trajno
nepogodna tla za uzgoj poljoprivrednih kultura.


Tablica 2. Pogodnost poljoprivrednih površina (tla) za uzgoj poljoprivrednih kultura, u ha
Table 2 Suitability of agricultural area (soil) for the growth of agrocultures, in ha


Površine s
pogodnim tlima


Area with
suitable soils


605.739


Površine s Površine s Površine s Površine s


umjereno ograničeno privremeno trajno


pogodnim tlima pogodnim tlima nepogodnim tlima nepogodnim tlima
Area with Area with Area with Area with
moderately limited temporarily permanently
suitable soils soil suitability unsuitable soils unsuitable soils


468.420 463.597
Površine s pogodnim tlima i umjereno pogodnim
tlima, zajedno iznose 1,074.159 ha. Mogu se koristiti
za uzgoj poljoprivrednih kultura, uz primjenu pravilnog
gospodarenja. Na većem dijelu ovih površina sada
se primjenjuje poljoprivredna proizvodnja. U ovu skupinu
tala spadaju: černozemi, aluvijalna neoglejena,
koluvijalno duboko tlo bez skeleta, veći dio eutričnih
tala, dublje rendzine, dublje crvenice, lesivirana na rastresitim
sedimentima i ilovačama, semiglejna tla, rigolana
i veći dio hidromelioriranih tala.


Poljoprivredna proizvodnja može se ostvarivati i na
površinama s ograničeno pogodnim tlima koja zauzimaju
463.597 ha. U ovu skupinu spadaju površine na
kojima su: koluvijalna tla s manje ili više skeleta, zatim
sirozemi – koji su erodibilni, nerazvijena tla eolski
“živi pjesci” te rendzine na laporu, ranker na pijesku i
distrično smeđa tla – dublja na pijesku, smolnica – bogata
glinom, pseudoglejna tla – koja su kisela i imaju
slabije propusan “g” sloj, kao i hidromeliorirano močvarno
vertično tlo. Budući da se veći broj ovih ograničenja
(fizikalne, kemijske i biološke značajke tla)
mogu otkloniti agromelioracijskim i hidromelioracijskim
mjerama, ove površine mogu postati pogodne za
uspješan uzgoj poljoprivrednih kultura.


Posebno dobra mogućnost postoji za melioriranje
većeg dijela hidromorfnih tala, koja zauzimaju


611.324 ha i spadaju u površine s privremeno nepogodnim
tlima za poljoprivrednu proizvodnju. Ovdje posebno
treba istaći močvarno glejna tla, koja su dosta
rasprostranjena u dolinama rijeka. Ona su prekomjerno
vlažena površinskim i podzemnim vodama te imaju
611.324 806.648
Ukupne
poljoprivredne
površine (tla), ha
Total agricultural
area (soil), ha


2,955.728


nepovoljan vodo-zračni odnos. Inače su ova tla potencijalno
plodna i mogu melioracijama postati pogodna.
Posebno se to odnosi na: hipoglejna tla, ritsku crnicu,
zatim pseudoglej – glejno tlo.


U površine s privremeno nepogodnim tlima spadaju
i halomorfna tla (solončak-zaslanjeno tlo i solonec-alkalizirano
tlo). Iako ove površine zauzimaju mali prostor
(svega 411 ha) i nemaju veće značenje za poljoprivredu,
ipak ih je moguće meliorirati intenzivnijim mjerama.
Prema prikazanim podacima, uz površine s pogodnim
tlima (605.739 ha i umjereno pogodnim tlima


(468.420 ha), moguće je za poljoprivrednu proizvodnju
koristiti i površine s ograničeno pogodnim tlima
(463.597 ha) kao i površine s privremeno nepogodnim
tlima (611.324 ha), pogotovo nakon otklanjanja njihovih
ograničenja – odgovarajućim melioracijskim mjerama.
Na temelju ovog stanja može se zaključiti da je
moguće primjenjivati poljoprivrednu proizvodnju na
ukupnoj površini od 2,149.080 ha.
Uz ove raspoložive površine za poljoprivrednu proizvodnju,
Hrvatska ima još 441.318 ha, koja su trajno
nepogodna za uzgoj poljoprivrednih kultura. U ovu
skupinu ubrajaju se: litosoli – imaju izrazito loše pedofizikalne
i pedokemijske značajke, vapneno dolomitna
crnica – visoko stjenovita i vrlo suha, skeletni rankeri,
smeđe tlo na vapnencu i dolomitu – plitka i skeletoidna,
eutrično i distrično smeđa tla na eruptivima, te podzol
i smeđe podzolasto tlo na kiselim supstratima.
Ovim tlima svakako treba dodati i oko 320 ha subakvalnih
tala, koja su pod plitkim vodama i nemaju praktički
značaj za poljoprivredu. U trajno nepogodna tla ubraja