DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2008 str. 8 <-- 8 --> PDF |
F. Tomić, T. Krička i S. Matić: RASPOLOŽIVE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE I MOGUĆNOSTI ŠUMA . Šumarski list br. 7–8, CXXXII (2008), 323-330 ju se i stjenovita tla, koja zauzimaju čak 365.010 ha. Time ukupno trajne nepogodne površine za poljoprivredu u nas iznose 806.328 ha. Ove površine od 806.328 ha koje su nepogodne za poljoprivredu, mogu se korisno upotrijebiti za podiza nje šumskih kultura, gdje bi se proizvodilo drvo za industriju i bioenergiju. Na taj bi se način osim gospodarskih dobile i općekorisne vrijednosti koje nam daju šume (ekološke i socijalne) a koje su svakim danom sve potrebnije i vrjednije. 3. STRUKTURA UZGOJA POLJOPRIVREDNIH KULTURA I MOGUĆNOST UZGOJA BIOUSJEVA The structure of agro-culture cultivation and the possibility of bioculture cultivation Prema Statističkom ljetopisu (xxx, 2006) u tablici 3. prikazana je struktura uzgoja poljoprivrednih kultura. Tablica 3. Poljoprivredne površine i uzgoj kultura u Hrvatskoj, u ha Table 3 Agricultural areas and agriculture cultivation in Croatia, in ha Poljoprivredne Potencijalno Obradive Oranice i Voćnjaci Vinogradi Livade Pašnjaci površine obradive površine s vrtovi ukupno površine pašnjacima Agricultural Potentially Arable area Ploughland Orchards Vineyards Meadows Pastures area Total arable area with pastures and vegetable gardens 2,955.728 2,149.080 1,202.000 864.000 43.000 30.000 155.000 110.000 Značajno je da se od potencijalno obradivih površina u nas obrađuje 55,9 % ili 1,202.000 ha. Ako se isključe pašnjaci, obradive površine iznose svega 50,8 % ili 1,092.000 ha. U svakom slučaju raspoložive poljoprivredne površine slabo se koriste, a uz to se ostvaruje niska razina poljoprivredne proizvodnje. Posljedice ovog stanja su poznate – nedostatak potrebnih poljoprivrednih proizvoda, veliki uvoz hrane i visoke cijene. 3.1. Mogućnost proizvodnje biogoriva Poznato je da se danas proizvodi tri vrste biogoriva: biodizel, bioetanol i bioplin. Biodizel se najviše proizvodi u Europskoj uniji, koristeći tehnologije proizvodnje prve i druge generacije. Primjenom tehnologija prve generacije biodizel se proizvodi iz sjemena uljarica (uljane repice, soje i suncokreta), a primjenom tehnologija druge generacije dobiva se iz lignocelulozne (drvne) mase, te ostataka i otpada u šumarstvu i poljoprivredi. Do sada je EU manje proizvodila bioetanol, koristeći pšenicu, kukuruz i šećernu repu, jer nije mogla konkurirati cijeni njegove proizvodnje u Brazilu iz šećerne trske. Bioplin se proizvodi iz raznolikih organskih ostataka i otpadaka koji fermentiraju. Budući da su u tu svrhu značajni otpaci u stočarstvu, u državama EU već postaje brojna postrojenja za njegovu proizvodnju. Uzimajući u obzir naše uvjete, držimo da u ovo vrijeme posjedujemo dobre mogućnosti za proizvodnju biodizela iz sjemena uljarica (posebno uljane repice), koristeći tehnologije prve generacije te biodizel iz ligno Povećanje poljoprivredne proizvodnje moguće je ostvariti korištenjem postojećih 947.080 ha potencijalno obradivih površina, kao i primjenom suvremenih tehnologija na sadašnjim obradivim površinama. Zahvaljujući upravo ovim 947.080 ha nekorištenih površina, moguće je, uz povećanje poljoprivredne proizvodnje (hrane) pristupiti i uzgoju kultura za proizvodnju biogoriva. – Possibility of biofuel production celulozne (drvne) biomase i njezinih ostataka – primjenjujući tehnologije druge generacije. Isto tako, naše brojne stočarske farme imaju velike količine organskog otpada (pogotovo stajskog gnoja) pa ih je korisno, zbog gospodarskih i ekoloških razloga, pretvarati u bioplin. Na temelu direktive EU iz 2003. godine (xxx, 2003.), po kojoj svaka članica treba koristiti u prometu 5,75 % biogoriva u 2010. godini, 20 % u 2020. i 25 % u 2030 godini, kao i potrošnje dizel goriva i benzina u prometu Hrvatske od ukupno 1,809.300 t godišnje (xxx, 2006), Hrvatska treba u prometu koristiti ove količine biogoriva: 2010. godine 104.034 t 2020. godine 180.930 t 2030. godine 452.325 t Ove količine biogoriva moguće je ostvariti i bez uzgoja poljoprivrednih kultura i uporabe šumske drvne mase u svrhu proizvodnje biodizela i bioetanola. Time bi se moglo svih 947.080 ha, koja se sada ne obrađuju, koristit za povećanje poljoprivredne proizvodnje, od iti ii nosno z zza aa proizvodnju hrane. |