DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 24 <-- 24 --> PDF |
N. Pernar, D. Bakšić, V. Bobić, I. Perković: STANJE TLA U MIKRODEPRESIJAMA ŠUME ŽUTICA Šumarski list br. 9–10, CXXXII (2008), 405-417 100,0 90,0 70,0 60,0 1 M 50.0 S 40,0 J0,0 20,0 10.0 llBii S 0.0 J Zl 21 Zi u 15 Z6 Z7 28 Slika 4. Tekstura tla po lokacijama. Figure 4 Soil texture by location 8,00 7,50 AĐ K 7Č00 ČĐĐ KP 2,0-0.2 mm MĐ MĐ 1 1 SPO,2-0.02mm Pa.a2-0.0a2mm Z9 ZlO Zli Z12 Z13 Z14 A Đ xA /N 7 N?Č._>ČAvy Č 6,00 NprČČ V 5,50 5,00 Zl Z2 Z3 Z4 Z5 Z6 --16.05.2007. 6,00 6,43 7,47 6,39 6,20 5,52 --22.11.2007. 6,72 6,5J 7,68 7,J3 6,62 5,96 -*-15.05.200a 6,62 6,6 7,7 7,37 6,53 5,72 Slika 5. Reakcija tla po lokacijama. Figure 5 Soil reaction by location Sadržaj organskog ugljika u površinskom dijelu tla kreće se između 29 i 100 g kg-1, a sadržaj ukupnog dušika između 2,9 i 8,9 g kg-1. Ovi parametri također upućuju na kemijsku anizotropnost površinskog dijela tla, po čemu korespondiraju s indicijama donesenim na temelju pH vrijednosti. Očekivano, trendovi organskog ugljika i ukupnog dušika dobro koreliraju. Najviše organskog ugljika i ukupnog dušika ima na lokaciji 6. Radi se o mikrodepresiji s dominacijom hidrofita u sloju prizemnog rašća i visokom produkcijom lako razgradivog organskog materijala. Nešto niže vrijednosti pokazale su lokacije 9, 11, 12 i 14 (sl. 6). Najniže vrijednosti za organski ugljik i ukupni dušik pokazale su lokacije 3, 5 i 7, gdje je sadržaj ugljika i dušika na 35–40 % od spomenutih najviših vrijednosti. Rezultati mjerenja prijenosnim multifunkcionalnim instrumentom za mjerenje ugljikovodika u zraku tla Z7 Z8 Z9 ZlO Zli Z12 Z13 Z14 5,83 5,81 5,93 6,46 5,68 6,04 6,76 6,29 5,89 6,28 6,65 7,03 6,31 6,37 7,17 6,74 5,74 6,47 6,33 632 6,12 6,36 7,14 6,67 pokazali su da su vrijednosti za metan i ukupne ugljikovodike na svim točkama mjerenja bile ispod granica detekcije. Koncentracije volatilnih organskih spojeva mjerene fotoionizacijskim detektorom uglavnom su bile ispod 1 mg/m3. Najviše vrijednosti zabilježene su na lokaciji 7, no i to su vrlo niske koncentracije. Infracrveni detektor nije zabilježio koncentracije naftnih ugljikovodika iznad donje granice detekcije niti na jednoj točki mjerenja. Iz navedenog smo mogli zaključiti da na istraživanim lokacijama nema značajnog onečišćenja ugljikovodicima za izmjeru kojega bi ova metoda5 bila prihvatljiva. Analitička procedura kod kontaminacije tla sirovom naftom (crude oil) redovito uključuje determinaciju teških kovina i naftnih ugljikovodika u tlu (A d e n i y i & A f o l a b i 2002). Njihov negativni utjecaj odražava se na biološke procese katalizirane mikroorganizmima. Razlog tomu je reduciranje gustoće bakterijskih popula- Ovu metodu testirali smo kao kontrolnu zbog relativno brzog mjerenja. |