DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 27 <-- 27 --> PDF |
N. Pernar, D. Bakšić, V. Bobić, I. Perković: STANJE TLA U MIKRODEPRESIJAMA ŠUME ŽUTICA Šumarski list br. 9–10, CXXXII (2008), 405-417 vanih prirodnih vrijednosti, ali su ipak u okvirima vrlo Broj aerobnih mikroorganizama u površinskom dislabe opterećenosti mineralnim uljima, odnosno nalaze jelu tla (tab. 2) kreće se između 2,2 106 i 6,5 107. se u okvirima upozoravajućeg sadržaja za osjetljiva Mješovitu kulturu izoliranu na podlogama u labora poljoprivredna tla7. toriju čine bakterije, kvasci, filamentozne bakterije i U pravilu je koncentracija mineralnih ulja i ukupnih gljive, čiju bi strukturu bilo interesantno analizirati. lipoidnih tvari znatno niža u jesenskom razdoblju mjerenja, što korespondira i s rezultatima ranijih istraživanja (P e r n a r et al. 2006). 1200 Č1000 800 600 400 200 u , 1 11 1 11 1 11 U.I L L lČl_ Zl Z2 2i Z4 15 Z6 Z7 ZS Z9 1 ZLO 1. 211 1. Z12 ZIJ Z14 witČiiftjesČT. 1Č5/41 107,S4 L02d/4» 199.22 17J,3 125.S4 1058.21 26,14 1200.U 72,26 165.17 109,1 134.31 105.01 MU-ie.D5.2007. 2S.1S U,27 20«. 24 L0,64 43.iS 26.42 200.5ć 14,81 i 16.»» 5.18 11.67 14.88 33.71 30.11 »LT-mu.aoo7. 101.4* 50,49 47124 18,74 1«.2I 2iA 16.«« 18,09 29.19 15,01 33.9S M.27 17.61 ai.4 MU-20,11.2007, IS.4S 14.26 130.75 7.88 14.54 6.23 4.64 4.3 6.3 4.44 5.73 6.37 5.52 6.16 Slika 7. Sadržaj mineralnih ulja (MU) i ukupnih lipoidnih tvari (LT) na 14 lokacija u šumi Žutica Figure 7 Mineral oil (MU) and total lipoidal substance (LT) content in 14 locations in Žutica Forest Rezultati kromatografske analiTablica 2. Broj aerobnih mikroorganizama u tlu ze razgradnje dizel goriva mikrob-Table 2 Number of aerobic microorganisms in the soil nom populacijom s lokacije Z3, Oznaka uzorka Broj aerobnih mikroorganizama u 1 g tla (CFU/ml) pokazuju izuzetno brzu i temeljitu Sample marks Number of aerobic microorganisms in 1 g soil (CFU/ml) biorazgradnju u roku deset dana u Z1 6 X 107 laboratorijskim uvjetima (sl. 8, c). Z2 3 X 107 Ta je lokacija već duže vrijeme iz-Z3 3 X 107 ložena utjecaju naftnih ugljikovoZ4 3,2 X 107 dika, pa se, kako je već navedeno, Z5 2,6 X 107 mikrobna populacija promijenila u Z6 2,8 X 107 smjeru onih vrsta koje mogu raz Z7 2,2 X 106 graditi ugljikovodike. Također je Z8 4,9 X 106 na toj lokaciji izmjeren viši pH od 5,6 X 106 ostalih (blago lužnata reakcija), a u Z9 Z10 3,5 X 106 takvim uvjetima je razgradnja ug Z11 7,5 X 106 ljikovodika brža8 (Va n l o c k e et al. 1975). Z12 3,6 X 107 Z13 4,2 X 107 Z14 6,5 X 107 7 Važno je istaći da ne postoje propisane granične vrijednosti, pa se ovdje koristimo literaturnim izvorima o smjernicama za sanaciju tla (Dumitru et al. 1998) te o stupnjevanju opterećenosti poljoprivrednog tla (Toti et al. 1998). Kiselost tla bitan je čimbenik kvalitete staništa za mikroorganizme, pa u izvjesnoj mjeri određuje koji će tip mikroorganizama djelovati na razgradnju ugljikovodika; u kiselim tlima veći dio biorazgradnje obavljaju gljive, jer većina bakterija ima ograničenu toleranciju za kisele uvjete okoline.(Jones et al. 1970). Kako se mijenja pH prema neutralnom i lužnatom, broj gljiva opada a bakterija raste. |