DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 33 <-- 33 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9–10, CXXXII (2008), 419-429 UDK 630* 585 + 569 (001) PRIMJENA HISTOGRAMA DRUGOGA REDA U PROCJENI RELATIVNOG SASTOJINSKOG OBRASTA USING SECOND ORDER HISTOGRAMS TO ESTIMATE RELATIVE STAND DENSITY Damir KLOBUČAR* SAŽETAK: Rad predstavlja nastavak dosadašnjih istraživanja primjene digitalne obrade sastojinske scene i cikličkih snimaka za potrebe uređivanja šuma. Naime, istražena je dodatna mogućnost primjene cikličkih snimaka, izradom histograma drugoga reda i utvrđivanja njihove povezanosti s tri kategorije relativnog obrasta na primjeru gospodarske jedinice “Jamaričko brdo”, šumarije Lipovljani. Digitalni ortofoto izrađen je korištenjem crno-bijelih aerofotosnimaka, približnog mjerila 1:20 000 (K l o b u č a r, 2003). Provedenim istraživanjem utvrđena je još jedna mogućnost primjene digitalne analize slike u procjeni obrasta i stanja sastojina. Histogrami drugoga reda mogu se primijeniti u procjeni relativnog sastojinskog obrasta, te su izrađena tri osnovna oblika histograma, koji se mogu pridružiti odgovarajućim kategorijama obrasta. Postupci digitalne analize slike još su uvijek nesavršeni, i ne mogu u potpunosti zamijeniti klasične postupke. Stoga se integracija digitalnih i vizualnih metoda u donošenju odluka (u cilju potrajnog gospodarenja šumama), smatra svrsishodnim postupkom. K l j u č n e r i j e č i : cikličke snimke, obrast, histogrami prvoga i drugoga reda, digitalni ortofoto, tekstura. 1. UVOD – Uporaba daljinskih istraživanja u regionalnom iglobalnom smislu je neophodna. Tematske karte dobivene daljinskim istraživanjima neprocjenjivi su izvor informacija za istraživače, jer donose prostorne i vremenske informacije o objektima na Zemljinoj površini (C e t i n et al. 2005). Do danas su se razvile mnoge metode procjene sastojinskih veličina pomoću aerosnimaka, koje daju zadovoljavajuće rezultate i primjenjuju se uobičajeno u mnogim zemljama sa razvijenim šumarstvom (K u š a n , 1992; Kušan & Krejči, 1993, Kušan & P e r n a r, 1996). Za praćenje stanja šuma i određivanje sastojinskih parametara od šezdesetih godina prošloga stoljeća koriste se i satelitske snimke (H o w a r d , * Mr. sc. Damir Klobučar, dipl. ing. šum., UŠP Zagreb, V. Nazora 7, 10 000 Zagreb, e-mail: damir.klobucarŽhrsume.hr Introduction 1991; K u š a n , 1996; P o s a r i ć , 1996; F r a n c o – Lopez et al. 2001; Kušan & Pernar, 2001; P a x – L e n n y, 2001; H a g n e r, 2002; L i n d e r m a n et al. 2004; J o s h i et al. 2006; K u p l i c h , 2006). Prilikom kvantitativnog opisivanja sastojina naj češće korištena veličina je obrast. Obrast sastojine može se iskazati brojem stabala, temeljnicom i volumenom neke sastojine u apsolutnim i relativnim jedinicama. Broj stabala je apsolutna mjera obrasta sastojine izražena u broju stabala po hektaru. Relativan obrast predstavlja odnos apsolutnih veličina neke sastojine (broj stabala, temeljnica, volumena) sa standardnim (normalnim, idealnim) veličinama (Pranjić & Lukić, 1997). Obrast je jedan od najznačajnijih i najkorisnijih sastojinskih parametara, koji šumarskom stručnjaku ukazuje na opće stanje sastojine, a obrast po vrstama |