DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 34 <-- 34 --> PDF |
D. Klobučar: PRIMJENA HISTOGRAMA DRUGOGA REDA U PROCJENI RELATIVNOG SASTOJINSKOG ... Šumarski list br. 9–10, CXXXII (2008), 419-429 drveća ukazuje na dosadašnje gospodarenje, ali i na buduće propisivanje i provođenje smjernica gospodarenja (Pernar & Klobučar, 2003). Obrast je dobar pokazatelj postojećeg stanja prema normalnom stanju, kako na razini sastojine, tako na razini dobnog razreda, s tim da je pritom važna primjena odgovarajućih normalnih modela (Č a v l o v i ć et al. 2006). Prema Pravilniku o uređivanju šuma (2006) obrast sastojina definira se odnosom stvarne i normalne temeljnice u jednodobnim sastojinama, dok je u prebornim i raznodobnim sastojinama odnos stvarne i normalne drvne zalihe. Normalna temeljnica, odnosno drvna zaliha, određuje se primjenom prirasno-prihodnih tablica domaćih autora. Obrast se prema ovom Pravilniku iskazuje kao: normalni obrast – iznad 0.80; manji od normalnog – od 0.50 do 0.80; slab – do 0.50. Q u a c k e n b u s h et al. (2000) i Ve r b e k e et al. (2006), poistovjećuju sastojinski obrast s brojem stabala iskazanim po jedinici površine, te ukazuju da je izuzetno važan parametar u gospodarenju šumama. Zajedno s drugim strukturnim parametrima, koristi se u procjeni obnove, u ocjeni uspješnosti provođenja gospodarskih mjera ili služi kao indikator (varijabla) za ocjenu drugih sastojinskih parametara: starosti, temeljnice i volumena. Č a v l o v i ć et al. (2006) koriste obrast prema broju stabala glavne (glavnih) vrste drveća kao značajan kri terij za ocjenu stanja sastojina i kriterija za donošenje odluka gospodarenja u lužnjakovim šumama. Primjenom tehnike digitalne obrade sastojinskih scena u posljednjih desetak godina, došlo je do razvoja novih metoda u procjene sastojinskog obrasta (B o l d u c et. al. 1999; Wu l d e r et al. 2000; S t - O n g e & C a v a y a s , 1997; F r a n c o - L o p e z et al. 2001; H ö l m strom, 2002; Pernar & Klobučar, 2003; Verbek e et. al. 2006). Pernar & Klobučar (2003) istražuju mogućnosti primjene histograma sastojinske scene i vizualne interpretacije digitalnog ortofota u procjeni relativnog obrasta i stanja sastojine. U tu svrhu korištene su crnobijele aerofotosnimke približnog mjerila 1:20000, sa 60 % prijeklopom, pridobivene tijekom cikličkog snimanja Republike Hrvatske. Provedenim istraživanjem utvrđeno je da postoje tri oblika histograma prvoga reda koji se mogu pridružiti odgovarajućim kategorijama obrasta, te da isti svrsishodno mogu poslužiti u procjeni obrasta i stanja sastojina. Prema literaturi o istraživanoj tematici, dosadašnja istraživanja uglavnom su imala za cilj analizu histograma s ciljem automatskog prepoznavanja krošanja na snimkama u doba vegetacije. Istraživanje histograma, osobito na snimkama u doba mirovanja vegetacije tj. bez lista, razmjerno je nov pristup. 1. 1. HISTOGRAMI PRVOGA REDA – First order histograms Histogram grafički prikazuje zastupljenost pojedinih numeričkih vrijednosti u pikselima digitalne slike. Na vodoravnoj osi histograma nalaze se iznosi zacrnjenja u rasponu od 0 do 225, a na okomitoj osi je ukupnibroj piksela s tim zacrnjenjem. Histogrami sastojina normalnog obrasta su jednostavni, jednoličnog izgleda, s jednim maksimumom, kod kojih najveći broj piksela pripada lijevom dijelu histograma, bliže sredini apscise (Slika 1). Mean: 98,54 Level: 99 5tdDev:3322 Count: 174 Median: 93 Percentile: 58,89 Pixels: 11919 Cache Level: 1 Slika 1. Histogrami sastojina normalnog obrasta Figure 1 Histograms of normal stand density Histogrami sastojina, čiji su obrasti manji od nor- obrast tek neznatno manji od normalnog, imaju histomalnog, po izgledu su dvojaki. Sastojine kod kojih je grame slične sastojinama normalnog obrasta, ali s ve |