DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 45 <-- 45 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9–10, CXXXII (2008), 431-443 UDK 630* 165 (001) GENETIČKA VARIJABILNOST OBIČNE TISE (Taxus baccata L.) U BOSNI I HERCEGOVINI GENETIC VARIABILITY OF COMMON YEW (Taxus baccata L.) IN BOSNIA AND HERZEGOVINA Dalibor BALLIAN´, Beatrix GIERSBERGČ, Ute TRÖBERČ SAŽETAK: Priznatim biokemijskim biljezima, analizirana je molekularno genetička struktura dijela prirodnih populacija obične tise (Taxus baccata L.) u Bosni i Hercegovini. Za analizu smo uporabili materijal iz šest (6) populacija obične tise. Genetičku varijabilnost analizirali smo uporabom šest (6) enzimskih sustava. Uspješno je analiziramo šest (6) genskih lokusa koji su pokazali odgovarajući stupanj polimorfizma. Analizom je obuhvaćeno ukupno 16 alela. Prosječan broj alela po lokusu kretao se od 1,83 do 2,33. Utvrđeno je i postojanje velike varijabilnosti unutar populacija, koja je pokazala diskontinuirani karakter. Potencijalna genotipska raznolikost kretala se od 162 do 1944, a broj potencijalnih polimorfnih genskih lokusa kretao se od 66,6 % do 83,3 %. Gen pool raznolikost se kretala od 1,208 do 1,564, a prosječna stvarna heterozigotnost od 0,185 do 0,490, a ukupna prosječna stvarna heterozigotnost za sve populacije 0,281. Dobiveni rezultati omogućit će propisivanje i provođenje odgovarajućih mjera na zaštiti i konzervaciji autohtonog genofonda tise u Bosni i Hercegovini. K l j u č n e r i j e č i : obična tisa, Taxus baccata L., izoenzimi, varijabilnost UVOD – Introduction Obična tisa (Taxus baccata L.) predstavlja tercijarni relikt, te vrlo rijetku i ugroženu vrstu Bosanskohercegovačke flore. Prema provedenim istraživanjima, procijenjeno je da se obična tisa u Europi pojavljuje odprije 150 milijuna godina (S c h e e d e r 1994) i pripadagrupi najstarijim četinjača. Nekada se rasprostirala odjužne Europe do Danske i Estonije na sjever, Karpata iZakarpatskih ravnica na sjeveroistoku, Kavkaza, ma- log Kavkaza u Turskoj i Mazandaranskog gorja u Iranuna istoku, te Maroka, Španjolske, Britanskih i Irskihotoka na zapadu, gdje je nalazimo u malim populacijama ili kao pojedinačna stabla (K o r p e l 1981; P a u l e i sur 1993). 1Prof. dr. Dalibor Ballian, balliandŽbih.net.ba Šumarski fakultet u Sarajevu, Zagrebačka 20, 71000 Sarajevo, B o sna iHercego vina 2Bea trix G fürersberg, dr. sc. Ute Tröber Vermehrungsgut, Saatsbetrieb Zentrum i forstliches RFF, Sachsenforst, Bonnewitzer Straße 34, 01796 Pirna, Deutchland U Bosni i Hercegovini raste u malim izoliranim populacijama, grupama ili kao pojedinačna stabla i grmo vi. Razlog njezinom nestanku je visoka uporabna vrijednost drva, što se odrazilo kroz jaki antropogeni utjecaj tijekom povijesti, o čemu svjedoče brojni arheološki nalazi. Tako je vremenom dovedena na sami rub nestanka, a u mnogim područjima je već u potpunosti nestala. O njoj i njezinom postojanju još svjedoče određeni zemljopisni toponimi, da je nekad i tu rasla. Najčešći od toponima su Tisovica, Tisovac, Tisov do i sl. Ovakva situacija s tisom nije samo kod nas, nego i širom Mediterana i Europe, gdje su većinom preostale male izolirane populacije (S c h e e d e r 1994). Vrlo čes- to su u pitanju samo pojedinačni stari primjerci obične tise velikih dimenzija. Trenutno u prirodi običnu tisu nalazimo na teško dostupnim i zabačenim mjestima, gdje je bila nedostup na ili teško dostupna utjecaju čovjeka, ili je taj utjecaj bio neznatan. |