DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 47 <-- 47 --> PDF |
D. Ballian, B. Giersbere, U. Tröber: GENETICBCA VARIJABILNOST OBIČNE TISE (Taxus baccata L.) ... Šumarski list br. 9–10, CXXXII (2008), 431-443 žive u Bosni i Hercegovini, a to ponajprije proističe iz njene sposobnosti da doživi veliku starost, i preko 1000 godina (Vi d a k o v i ć i F r a n j i ć 2004). Nedostatak drva obične tise bio je jedan od razloga što se uzgajala dugi niz godina u vrtovima oko kuća u Bosni. Kao primjer može poslužiti primjerak iz sela Bukov dol kod Olova, starosti oko 500 godina, koji je već dugi niz godina pod zaštitom (slika 1) i druga obična tisa iz sela Pepelari kod Žepča, stara oko 750 godina (slika 2). Suvremena istraživanja u Europi koja su se zadnjih godina počela provoditi na tisi, dala su povoda da se pokušaju iznaći populacije tise i u Bosni i Hercegovini. Na iznalaženju populacija tise pomoć je pružilo mnogo lokalnih stručnjaka, što je polučilo dobre rezultate. Većinom su registrirana pojedinačna stabla koja nalazimo širom Bosne i Hercegovine, ali ni male populacije tise nisu izostale. Do sada je registrirano osam populacija, gdje se brojnost mjeri od nekoliko desetina biljaka pa do MATERIJAL I METODE Tijekom studenoga 2004. godine selekcionirana su stabla obične tise na području Bosne i Hercegovine, na planini Plješevici, Prenju, širem području Olova, Bjelašnici, Ozrenu i Boriji (tablica 1 i slika 3). Kod odabira populacija nisu odabrane one s dovoljnim brojem individua za ovaj način analiza. Tako smo u nekim populacijama koje su male, objedinili sve raspoložive individue, dok u velikim populacijama kao što su Prenj, Olovo (slika 4), Borija, Ozren, uzeli smo samo uzorak koji je razmjeran veličini populacije. Ako se analizira područje iz kojega dolaze populacije, može se primijetiti da su iz kontrastnih ekoloških uvjeta i da pripadaju različitim fitocenozama i geološkim podlogama. Prilikom sabiranja uzoraka za analizu, vodilo se računa da udaljenost između stabala bude minimalno Tablica 1. Istraživane populacije tise u Bosni i Hercegovini nekoliko tisuća. Ova saznanja usmjerila su nas k aktivnostima na njihovoj zaštiti. Kako svi oblici zaštite leže u prethodnom poznavanju genetičke strukture populacija određene vrste, na taj se način počelo raditi i s tisom. Cilj ovog istraživanja je da se priznatim biokemijskim metodama odredi genetička struktura populacija i njihova međupopulacijska varijabilnost u Bosni i Hercegovini. Za populacijsku analizu rabile bi se alelne i genotipske učestalosti, kao i sama njihova struktura. Posebna pozornost posvetila bi se stvarnoj i očekivanoj heterozigotnosti, te genetičkom diverzitetu prema metodi koje je dao Thoma (1992), Lewadowskom i sur. (1992) i H e r t e l u i K o h l s t o c k u (1996). Na temelju dobivenih rezultata dale bi se smjernice za njezino očuvanje metodama in situ i ex situ. – Material and methods 50 m, a ponekad i veća, u oviso o rasporedu biljaka na terenu, kako bi se što više smanjila mogućnost srodstva. Prilikom sabiranja za ovo istraživanje nisu razdvajana muška i ženska stabla, nego su analizirana zajedno. Istraživalo se sedam (7) enzimskih sustava s ukupno sedam (7) gen lokusa, odnosno 16 alela. Postupci maceracije, priprave gela, elektroforeze i bojenja gela bili su prilagođeni primijenjenim enzimskim sustavima (H e r t e l 1996; i Sächsischen Landesanstalt für Forsten 2000) (tablica 2). Table 1 Investigated yew populations in Bosnia and Herzegovina Broj Naziv populacije populacije Number of The name population of population 1 Plješivica 2 Prenj Olovo 3 4 Bjelašnica Ozren 5 Borja 6 Lokalitet Locality Kanjon Une Kula Ajdinoviči Mehina luka Vukinjača Gornji Ugodović Zemljopisna dužina i širina Nadmorska visina Longitude and Altitude latitude 44°45’N 900 m 15°5rE 43°30’N 660 m 17°59’E 44°04’N 980 m 18°33’E 43°44’N 700 m 18°06’E 43°58’N 1200 m 18°27’E 43°3rN 700 m 17°49’E Broj analiziranih stabala Sample size 47 115 117 53 82 87 433 |