DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 52     <-- 52 -->        PDF

D. Ballian, B. Giersbere, U. Tröber: GENETICBCA VARIJABILNOST OBIČNE TISE (Taxus baccata L.) ... Šumarski list br. 9–10, CXXXII (2008), 431-443
Tablica 7. Populacijska genetička diferenciranost (.T)
Table 7 Population genetics differentiation (.T)


Enzimski sustav Populacija – Population


Enzyme system Plješivica Prenj Olovo Borja Bjelašnica Ozren
GOT-B 0,000 0,026 0,000 0,420 0,357 0,373
PGM-A 0,044 0,437 0,513 0,255 0,018 0,495


ADH 0,000 0,000 0,225 0,000 0,000 0,260


6-PGDH-A 0,486 0,371 0,450 0,496 0,495 0,373
SKDH 0,322 0,036 0,028 0,439 0,126 0,000
IDH-A 0,162 0,231 0,128 0,579 0,055 0,524


minimum 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000
maksimum 0,486 0,437 0,513 0,579 0,495 0,524
sredina 0,169 0,184 0,224 0,365 0,175 0,338


Heterozigotnost – Heterozygositi Također je interesantno da su dobivene srednje veli


Najveću prosječnu stvarnu heterozigotnost imamo čine za stvarnu heterozigotnost veće od očekivanih,
kod populacije Ozren, dok je najveća očekivana hete-osim kod populacije Olovo, gdje imamo da je očekivana
rozigotnost kod populacije Borja (tablica 8). Najmanja heterozigotnost veća. Razlog tomu treba tražiti u velikoj
stvarna heterozigotnost je dobivena kod populacije homozigotnosti koja je prisutna u populaciji. Inače ove
Bjelašnica. Kod analize heterozigotnosti prema gen-dobivene vrijednosti ukazuju nam na to da u populacijaskim
lokusima, najveću stvarnu heterozigotnost pokama
imamo malo prisutnosti inbridinga, osim kod popu


zuje lokus Pgm – A kod populacije Ozren, s vrijed-lacije Olovo. Također kod ovih rezultata treba imati na
nošću od 0,744, odnosno ovaj lokus ima i najveće umu da je tisa dvodoma vrsta, odnosno da imamo muš-
učešće u prosječnoj stvarnoj heterozigotnosti. Ovaj ke i ženske individue, što može biti jedan od razloga za
genski lokus slijedi 6-Pgdh – A kod populacije Plješi-visoku heterozigotnost u istraživanim populacijama.
vica, s vrijednošću od 0,717.


Tablica 8. Stvarna heterozigotnost (Hst) i očekivana heterozigotnost (Hoc)
Table 8 Observed heterozygosity (Hst) and expected heterozygosity (Hoc)
Enzimski sustav Heterozigotnost Populacija – Population
Enzyme system Heterozygositi Plješivica Prenj Olovo Borja Bjelašnica Ozren
H 0,000 0,026 0,000 0,471 0,453 0,488


GOT-B st


0,000 0,026 0,000 0,415 0,350 0,369


H
Hoc 0,043 0,474 0,536 0,282 0,019 0,744


PGM-A st


0,043 0,433 0,508 0,252 0,018 0,489


H
Hoc 0,000 0,000 0,245 0,000 0,000 0,220


ADH st


0,000 0,000 0,223 0,000 0,000 0,257


H
Hoc 0,717 0,482 0,327 0,365 0,453 0,488


6-PGDH-A st


0,475 0,368 0,446 0,490 0,486 0,369


H
Hoc 0,391 0,035 0,027 0,471 0,132 0,000


SKDH st


0,315 0,035 0,028 0,434 0,123 0,000


H
Hoc 0,174 0,263 0,136 0,612 0,057 1,000


IDH-A st


0,159 0,229 0,127 0,572 0,054 0,000


H


Prosječna Hoc 0,220 0,213 0,211 0,366 0,185 0,490


st


heterozigotnost 0,165 0,181 0,222 0,360 0,171 0,247


H


oc


Genetička odstojanja – Genetic distances mijetiti da je to populacija Ozren, a potom slijedi popu


Najmanje genetičko odstojanje na temelju srednjih lacija Borja. Razlog ovome leži u alelnom bogatstvu
alelnih parova je registrirano između populacije Olovo tih populacija.
i Prenja, a najveće između populacija Ozrena i Borja. Ovi rezultati prilično su proturječni, ako se zna koAko
analiziramo koja od populacija ima najveće udajim
klimatskim zonama pripadaju istraživane populaljenosti
spram drugih populacija, odmah možemo pri-cije, kao i kakva je njihova zemljopisna udaljenost, te