DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 55 <-- 55 --> PDF |
D. Ballian, B. Giersbere, U. Tröber: GENETICBCA VARIJABILNOST OBIČNE TISE (Taxus haccata L.) ... Šumarski list br. 9–10, CXXXII (2008), 431-443 kovima. Oni uglavnom sadrže jedno ili više stabala i može se postaviti pitanje treba li ih smatrati genetičkim izvorom? Kako neki botanički vrtovi provode aktivno genetičko očuvanje jednogodišnjih ili trajnih vrsta biljaka, to nam može olakšati aktivnosti na očuvanju, posebice kroz primjenu ex situ metode. Ako pak imamo veći broj botaničkih vrtova ovo se ne bi trebalo zanemariti. Kako je iz naših rezultata vidljivo da obična tisa ZAKLJUČCI 1. Analizom šest (6) izoenzimskih gen lokusa, s 16 alela utvrdili smo postojanje razlika između istraživanih populacija, a dobivena varijabilnost obične tise pokazala je diskontinuitet, koji je svojstven za male i izolirane populacije. 2. Između populacije Ozren i ostalih populacija ustanovljene su razlike, tako da je među njima prisutna znatna diferencijacija, a njihova genetička odstojanja su značajna. 3. Analizirane populacije obične tise iz Bosne i Hercegovine potvrdile su prisutnost specifičnih alela, za razliku od populacija iz središnje i sjeverne Europe, te stoga vjerojatno nisu suviše udaljene od svoga glacijalnog pribježišta. Istraživane populacije vjerojatno su prilično otpornije na propadanje i sušenje od populacija sa zapada i sjevera, jer posjeduju dovoljno genetičke varijabilnosti, što potvrđuje prisutnost velike polimorfnosti kod u genskog lokusa 6-PGDH-A. LITERATURA Ballian , D. 2005: The Status of Yew Tree (Taxus baccata L.) in Bosnia and Herzegovina. Der Eibenfreund, 12: 169–172. B e r g m a n n , F., B. H o s i u s , 1996: Efects of heavy- metal polluted soils on the genetic structure of Norway spruce seedling populations. Water, Air and Soil Pollution, 89: 363–373. B e u g , H. J. 1961: Beiträge zur postglazialen Floren – und Vegetationsgeschichte in Süd-dalmatien: Der See “Malo Jezero” auf Mljet, I, II. Flora 150: 600–656, Jena. B o s c h e r i n i , G., M. M o r g a n t e , P. R o s s i , G. G. Vendramin , (1994) Allozyme and chloroplast DNA variation in Italian and Greek population of Pinus leucodermis. Heredity 73: 284–290. Božič, G., M. Urbančič, (2003) The morphological and genetical characterisation of native Norway spruce (Picea abies (L.) Karst.) population in the area of Pokljuka mire. Acta Biologica Slovenica, 46 (1): 17–25. B r a n d e , A. 1973: Untersuchungen zur postglazialen Vegetationsgeschichte im Gebiet der Neretva – ima unutarvrsnu diferenciranost, kao i međupopulacijsku, to nam može znatno otežati ovaj način očuvanja. Na temelju iznesenog, kombinacija metoda in situ i ex situ u ovom slučaju dala bi odgovarajući rezultat, te bi smo s malim brojem očuvanih individua mogli očuvati genetički potencijal obične tise u Bosni i Hercegovini. Conclusions 4. Manja vrijednost heterozigotnosti istraživanih populacija glede populacija obične tise iz središnje Europe, pokazuje da su bile pod jakim antropogenim djelovanjem, ali da ipak nisu mnogo izgubile od svoga genetičkog potencijala za prilagodbu. Ako se analizira heterozigotnost genskog lokusa 6-Pgdh – A, a koja je prilično visoka, ukazuje na viši stupanj otpornosti istraživanih populacija obične tise. 5. Radi održavanja prirodnih genetičkih izvora obične tise u Bosni i Hercegovini trebalo bi osnovati banke gena in situ i ex situ, nužne za održanje njezine genetičke raznolikosti. 6. Prednost treba dati prirodnoj obnovi, uz stalno praćenje genetičke strukture, kako bi se mogle poduzeti pravodobno mjere za održanje optimalne prirodne genetičke strukture koja je svojstvena za svaku populaciju. – References Niederungen (Dalmatien, Herzegowina). Flora 162: 1–44, Jena. Cao, C. P., L. Leinemann, M. Ziehe, R. Finkel d e y, 2004: Untersuchungen zur genetischen Variation und Differenzierung von Eibenbeständen mit Hilfe von Isoenzym- und DNS- Markern. Allg. Forst und Jagdzeitung (175): 21–28. E r i k s s o n , G., I. E k b e rg , 2001: An Introduction to Forest Genetics. SLU Repro, Uppsala. Eriksson, G., I. Ekberg, D. Clapham, 2006: An Introduction to Forest Genetics. SLU Repro, Uppsala. H e r t e l , H., N. K o h l s t o c k , 1996: Genetische Variation und geographische Struktur von Eibenvorkommen (Taxus baccata L.) in Mecklenburg- Vorpommern. Silvae Genetica 45 (5–6): 290–294. Hertel , H. 1996: Vererbung von Isoenzymmarkern bei Eibe (Taxus baccata L.). Silvae Genetica 45 (5–6): 284–290. Hosius, B., F. B e r gmann, 1993: Adaptation of Norway spruce to heavy metal contaminated |