DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 59 <-- 59 --> PDF |
SPRUDOVI DRAVE Drava u koprivničko-đurđevačkoj Podravini još je uvijek brza i silovita rijeka velike razorne snage, velikog erozivnog djelovanja, transporta i akumulacije šljunka i pijeska. Zato su joj obale utvrđene visokim nasipima, iako je u nekim dijelovima izgradila široko korito u kojemu nerijetko mijenja svoj tok i gradi veće ili manje otoke i sprudove. Većina tih sprudova ima razmjerno kratak vijek, jer ih snaga vode premješta s jednog mjesta na drugo ili ih potpuno razara u vrijeme visokih vodostaja. Međutim, u tom širokom koritu, kakvo je, primjerice, vidljivo kod naselja Molve ili kod Novog Virja, gdje je akumulacija dravskog materijala vrlo velika, održavaju se dugo vremena manji sprudovi koji samo djelomično mijenjaju svoju veličinu i svoj izgled. Oni u tom dijelu dravskog toka predstavljaju u krajoliku vrlo privlačna mjesta, jer razbijaju jednoličnost matice, a gotovo cijele godine predstavljaju i mjesta okupljanja znatnog broja ptičjih vrsta. Zbog velikog utjecaja i plavljenja, na njima se ne uspijeva održati ni pionirska vegetacija sprudova, kakvu nalazimo na sličnim, ali većim i stabilnijim sprudovima. Primjer ovakve raznolikosti u krajobrazu Drave nalazimo u blizini betonskog mosta kojim prolazi cesta od Molvi prema Repašu te uzvodno od Repaša na lokaciji Sprudovi Drave kod Molvi zvanoj Baronićev konak. Na ovom, preko jedan kilometar velikom dravskom sprudu, uspješno se održavaju inicijalni oblici vegetacije sprudova koje predvodi pomladak crne johe, crne topole bijele vrbe i raznih drugih vrsta vrba. Zato je ovo područje dijelom pošumljeno, a dijelom otvoreno, te je postalo već dugo vremena veliko okupljalište, pa i gnjezdilište ptica (čigre, crna roda, bijela žličarka, liske, kormorani, labudovi), a među kojima se može susresti i orao štekavac. MAZINSKO POLJE Istočno i jugoistočno od planina Kremena (1510 m) i Javornika (1212 m) te Velikog Urljaja (1295 m) i Vršine (1092 m) zapadno, u duljinu od desetak i širinu 3–5 km proteže se Mazinsko polje. Prostire se na visini 700–800 metara, mjestimično ravno, mjestimično blago valovito. Vapnenačke stijene izbijaju na površinu samo na malim dijelovima travnjaka. Krajem proljeća i početkom ljeta Mazinsko polje je velik i šarolik cvijetnjak u kojemu populacije nekih biljnih vrsta zauzimaju velike površine, i u to vrijeme pružaju prevladavajući izgled krajolika. Niži vlažniji dijelovi travnjaka naseljeni su populacijama žabnjaka ljutića (Ranunculus acris L.), raznim vrstama djetelina te gomoljastom končarom (Filipendula hexapetala Gilib.). Mjestimično je nazočna i vrlo bujna ovsenica pahovka (Arrhenatherum elatioris /L./ J. et K. Presl). Na nešto višim staništima travnjaka prisutne su velike populacije lavljeg zuba (Leontodon autumnalis L.), ptičje grahorice (Vicia craca L.) i šuškavca (Rhinanthus angustifolius /Gmel./ Heynh.). U to vrijeme u jugozapadnim dijelovima Mazinskog polja velika je populacija velike pečurke ili kračuna (Agaricus macrosporus /Moell. Et Schff./ Pilat). Pojedini primjerci narastu do 30 cm promjera klobuka. Gljive rastu u polukrugovima s 10–20 ili više primjeraka. Dio travnjaka Mazinskog polja Na sjeveroistočnom dijelu travnjaka Mazinskog polja na kojima uz spomenute vrsta raste i klinčić (Vi s caria viscosa Aschers.), veće su populacije danjih leptira, među kojima se osobito ističe rijetka variajnta leptira Erebia medusa s jasno istaknutim nizom mrlja na oba para krila. |