DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 64 <-- 64 --> PDF |
OBLJETNICE – ANNIVERSARIES 110. OBLJETNICA ŠUMARSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU U velikoj dvorani nove zgrade Šumarskog fakulteta, 16. listopada 2008. započeo je program obilježavanja 110. obljetnice Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (ujedno i 60. obljetnice Drvnotehnološkog odsjeka istog Fakulteta). Kao što je uobičajeno, program je počeo svečanim dijelom, a u nastavku je slijedio znanstveni skup pod naslovom Izazovi u šumarstvu i drvnoj tehnologijiu 21. stoljeću. Nazočne je pozdravila i kroz svečani dio programa vodila gđica. Mila H o r v a t , a kako i priliči ovakvoj obljetnici, isti je započeo Hrvatskom himnom, u izvođenju šarmantne gđe. Sadre B a g a r i ć , uz klavirsku pratnju njenog supruga gosp. Darka Domitrovića . Dekan Šumarskog fakulteta izv. prof. dr. sc. Andrija B o g n e r, iskazavši ponajprije zadovoljstvo i iskrenu radost što na početku dvogodišnjeg mandata ima čast biti na čelu institucije koja proslavlja ovako visoku obljetnicu, zahvalio se nazočnima na odazivu, pozdravio ih sve te poimence pozdravio goste: prof. dr. sc. Radovana F u k s a , državnog tajnika u Ministarstvu Izv. prof. dr. sc. Andrija Bogner znanosti, obrazovanja i športa, Roberta L a g i n j u , dipl. ing. ravnatelja u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, akademika Slavka M a t i ć a , predsjednika Akademije šumarskih znanosti, akademika Zlatka K n i e w a l d a , predsjednika Akademije tehničkih znanosti, Nadana Vidoševića , dipl. ing., predsjednika Hrvatske gospodarske komore, Darka Vu l e t i ć a , dipl. ing., predsjednika Uprave Hrvatskih šuma d.o.o., mr. sc. Petra J u r j e v i ć a , predsjednika Hrvatskoga šumarskog društva, Silviju Z e c , dip. ing., tajnicu Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije i dr. sc. Miroslava B e n k a , ravnatelja Šumarskog instituta Jastrebarsko, sve predstavnike izvršne, zakonodavne i sudske vlasti Grada Zagreba i Republike Hrvatske, zahvaljujući im na pristiglim telegramima i čestitkama, drage goste iz inozemstva, dekane i predstavnike Zagrebačkog Sveučilišta, umirovljene profesore i sve gruge djelatnike Šumarskog fakulteta u Zagrebu, predstavnike javnih medija i na kraju sve istinske prijatelje šumarske i drvarske struke. Sljedili su pozdravi gostiju. Uz častitke za ovu veliku obljetnicu, u osobno ime i u ime Znanstvenog vijeća Šumarskog instituta Jastrebarsko, dr. sc. Miroslav B e n k o istakao je kako ova obljetnica povezuje tri generacije šumarskih i drvnotehnoloških stručnjaka te zaželio i nadalje uspješan rad djelatnicima i studentima Fakulteta. U svojoj čestitki Silvija Z e c , dipl. ing., istakla je veliki trud generacija nastavnika kroz proteklih 110. god. rada, u usporedbi s Komorom, koja je tek na početku, ali pred kojom stoje također važne zadaće. Posebno je istakla, kako je inicijativa za osnivanje Komore potekla upravo od naših najznačajnijih institucija, Hrvatskoga šumarskog društva, Šumarskog fakulteta i Šumarskog instituta, a putem resornog Ministarstva i odlukom Hrvatskoga sabora naposljetku ozakonjena. Pred Komorom je puno rada i to zajedničkog, a na korist struke. Mr. sc. Petar J u r j e v i ć čestitajući obljetnicu naglasio je kako Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko šumarsko društvo obilježavaju jedan zajednički i zasigurno vrlo značajan dan svoje povijesti. Za HŠD je to dovršenje izgradnje Hrvatskoga šumarskog doma, a za Fakultet osnivanje i početak rada Šumarske akademije 20. listopada 1898. god., u toj zgradi, što je i početak visokoškolske šumarske nastave u Hrvatskoj. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Sljeva: Mr. sc. Petar Jurjević, Nadan Vidošević, dipl. ing. i sasvim desno Robert Laginja, dipl. ing. Početku opće šumarske nastave u Hrvatskoj 1860. god. u Križevcima također je u mnogome pripomoglo Hrvatsko šumarsko šumarsko društvo, tada pod nazivom Hrvatsko slavonsko šumarsko društvo, gdje su u Gospodarsko- šumarskom učilištu odgajani brojni šumarski stručnjaci od kojih neki od njih postaju i nastavnici na Šumarskoj akademiji. Uvijek je postojala dobra suradnja između HŠD-a i Šumarskog fakulteta, a mnogi profesori često su birani u Upravni odbor HŠD-a te sudjelovali kao predavači na tematskim skupovima iz šumarske i drvnotehnološke struke i znanosti, posebice onih u okviru redovitih skupština udruge. Također je veliki doprinos Šumarskog fakulteta za razvoj znanstveno-stručnog i staleškog glasila Šumarskog lista u njegovih sada već 132 godine neprekidnog izlaženja. Znanstvenici Šumarskog fakulteta su kako svojim člancima, tako i radom u uredništvu (32 znanstvenika su urednici područja ili znanstvene grane) pridonosili kvaliteti časopisa poznatog i priznatog i izvan Hrvatske. Prirodnost naših šuma možemo ponajprije zahvaliti osmišljenom nauku Šumarskog fakulteta, provedenu u praksu kroz zagrebačku školu uzgajanja šuma. Svoju čestitku završio je željom da se na predstojećem znanstvenom skupu “predloži najbolji način za daljnji razvoj šumarstva i drvne tehnologije u 21. stoljeću, kako bi i dalje održali današnje visoko mjesto koje ova institucija zauzima među šumarskim fakultetima u Europi”. Darko Vu l e t i ć , dipl. ing. je u svojoj čestitki u ime Uprave, djelatnika Hrvaskih šuma d.o.o. i svoje osobno, istakao kako sve ono što smo naučili na Šumarskom fakultetu nastojimo prenijeti u praksu. Hrvatska Vlada je dala Hrvatskim šumama d.o.o. i njenim stručnjacima na upravljanje najveće bogatstvo koje Hrvatska danas ima. Misli da oni to dobro rade, pa stoga i zahvaljuje profesorima Fakulteta za sve ono što su ih naučili. Uz čestitke novom dekanu Andriji Bogneru na izboru i želje za daljnju uspješnu suradnju Šumarskog fakulteta i Hrvatskih šuma d.o.o. poželio je i daljnji uspješan i plodonosan rad našega Fakulteta. Nadan Vi d o š e v i ć , dipl. ing., napominje kako smo u današnje vrijeme svjedoci postojanja dva svijeta, jednog realnog gdje se stvaraju dobra, i drugog virtualnog svijeta novca, koji jedno vrijeme može funkcionirati, ali ne stalno. Uvijek se vraćamo na pitanje koliko jedna zemlja u svojoj proizvodnji može biti konkurentna, a da bi bila konkurentna, svaka zemlja mora imati znanje. Za stjecanje istoga nema boljega mjesta od fakulteta i sveučilišta. “Bez stopedesetgodišnjeg znanstvenog i stručnog rada, što znači i onog prije nego što je iznjedren ovaj Fakultet, vi i mi danas ne bi bili tu gdje danas jesmo. Bilo je rasta i padova u proizvodnji. Velika je drvna industrija postojala prije Domovinskog rata u kojemu je stradala, ali sada se ponovo vraćamo”. Nema kruha bez motike, kao što kaže narod, a motika je u prenesenom smislu upravo znanje, koje zasukavši rukave trebamo primijeniti. Stoga je zasluga, ali i odgovornost Šumarskoga fakulteta, velika u nastavku stjecanja i prenošenja toga znanja. Uz čestitku prigodom ove visoke obljetnice, zaželio je da se sve ono lijepo i dobro napravljeno u proteklih 110 godina i dalje nastavi. Iza ovog pozdrava slijedio je ponovo glazbeni predah uz gđu. Sandru Bagarić, koja je sve oduševila arijom iz opere Šišmiš, Štrausa Johanna ml. Sljedilo je čestitanje akademika Zlatka K n i e w a l d a , koji je naglasio da je povijest pokazala kako je sredina u kojoj čovjek živi počela u šumi koja mu je osiguravala zaklon, hranu i ogrijev. To su i danas izazovi budućnosti: energija, čovjek i njegov položaj u svijetu i hrana. U 15 godina postojanja Akademije tehničkih znanosti to su česte njene teme i njenih članova, od kojih su neki znanstvenici i iz Šumarskoga fakulteta. Izvjestio je, kako je prije pet dana na 5. svjetskom forumu o znanosti i tehnologiji u funkciji društva, jedna od tema bila i promišljanje sveučilišta za 21. stoljeće. Naši stručnjaci primajući diplome na fakultetima daju jamstvo da će 40 godina raditi koristeći stečena znanja. To je jedini proizvod u svijetu čije jamstvo traje 40 i više godina, i zbog toga će opstat sveučilište i ona kvaliteta koja tijekom školovanja traje, a to znači biti aktivan u društvu tijekom punih 40 godina, vodeći računa o zastarjevanju tehnologija. “Stoga vi koji imate 110 godina povijesti, prenesite svojim studentima da i oni tijekom svojega 40-godišnjeg rada koji slijedi, moraju biti aktivni i aktualni”. Akademik Slavko M a t ić rekao je kako ima čast i privilegiju čestitati ovu obljetnicu u ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, njenog Razreda za prirodne znanosti, Centra za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima i Akademije šumarskih znanosti. Sve te institucije imale su u prošlosti i danas čvrstu vezu sa Šumarskim fakultetom dok su mnogi profesori bili članovi, pa i osnivači, nekih od ovih instititucija, što dovoljno govori o ulozi ovog Fakulteta u razvoju hrvatske šumarske znanosti i sveučilišne nastave. U odnosu na 13-stoljetnu |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Sljeva: Dr. sc. Vlado Topić, Akademik Slavko Matić, prof. dr. sc. Boris Ljuljka i dr. sc. Joso Gračan hrvatsku povijest, 110 godina nije veliko razdoblje, ali je to vrijeme kada nastaje šumarska struka i znanost u Hrvatskoj, zajedno s njenim razvojem u Europi, što je i najdelikatniji dio povijesti. To je vrijeme kada nastaju nacionalne države, a ovo naše područje je zbog svojega geostrateškog položaja, posebno za mnoge interesantno. No, sve mnogobrojne promjene tijekom više od stoljeća, Šumarski fakultet je preživio ispunjavajući svoje zadaće, a ponajprije uvijek je ostao hrvatski. Stručno obrazovani kadrovi i njihov rad odražava se na stanje naših šuma, koje su 97 % ostale prirodne, s isključivo našim autohtonim vrstama. Prof. dr. sc. Igor Č u n d e r l i k , dekan Šumarskog fakulteta iz Zvolena, čestitajući i prenoseći čestitke kolega iz Slovačke, naglasio je dugogodišnju plodnu suradnju između ova dva fakulteta, koja se odvija kroz razmjenu studenata u nastavi i gostujućih profesora. Posebno je naglasio, kako je nekoliko profesora Šumarskog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu promovirano u Zvolenu u počasne doktore (dr. honoris causa – prof. dr. sc. Branimir P r p i ć , akademik Slavko M a t i ć , prof. dr. sc. Mladen F i g u r i ć , prof. dr. sc. Vlado G o l j a ). Robert L a g i n j a , dipl. ing., uz čestitku resornog ministra i osobnu, iskazao je pohvalu domaćinu za gostoprimstvo i organizaciju ovog događanja. Važnost svake razvijene zemlje u svijetu ocjenjuje se na temelju utjecaja znanosti na sektor koji se bavi globalnim razvojem društva. “O značaju koji naša šumarska znanost ima u domovini i svijetu za koga se izborila i sačuvala ga sve ove godine, govori upravo naša nazočnost danas ovdje, a pečat koji je udarila, ostavio je duboki trag koji prenosimo budućim generacijama na ponos. To je zasluga velikog broja šumarskih stručnjaka i znanstvenika, koji su svojim radom pridonijeli očuvanju naših prirodnih blagodati. Hrvatska šumarska struka čini jezgru iz koje se šuma izdiže kao dobro od općeg interesa”. Napomenuo je, kako svugdje u svijetu šume predstavljaju posebno prirodno bogatstvo koje svakim danom ima sve veće značenje, a upravo prirodnost naših šuma najbolje osigurava potrajnost, bioraznolikost, općekorisne i gospodarske funkcije. Danas se nalazimo pred velikim promjenama, od klimatskih, strukturalnih do gospodarskih, u koje smo i mi krenuli, približujući se europskim integracijama. I naše obrazovanje i znanost usmjereni su u tome smjeru, a sve u cilju boljeg pozicioniranja u nadolazećim vremenima. “Rad naših prethodnika je ono na čemu možemo graditi šumarsku budućnost, čime ćemo opravdati glas koji naše šume prenose o nama diljem svijeta”. Prof. dr. sc. Radovan F u k s čestitao je obljetnicu, pozdravivši sve nazočne, posebice studente koji su naša budućnost. “U vašoj struci posebno je potrebno znanje, jer krivi potez koji se danas povuče imat će dugogodišnje posljedice, vidljive nažalost tek nakon više desetljeća”. Resorno Ministarstvo i ministar, čije je čestitke prenijeo, podržavalo je i podržavat će Šumarski fakultet i dalje, a ova 110. obljetnica i tradicija je ono čime bi se rado poželjeli podičiti mnogi fakulteti, pa i sveučilišta. Vjeruje da će Šumarski fakultet, kao do sada uspješno raditi na podizanju šumarske struke “posebno kao što je naglašeno specifičnim načinom gospodarenja šumama, što im osigurava budućnost”. Naravno da se 21. stoljeću treba okrenuti novim programima i tehnologijama i ne sumnja da to Šumarski fakultet čini, i da će dalje činiti, pojačavajući znanstveno-istraživački rad uz potporu Ministarstva, znanosti, obrazovanja i športa. Znanstvenom skupu zaželio je što više konstruktivnih rasprava i plodonosnih zaključaka. Nakon ovih čestitaka gostiju, slijede čestitke i predaja prigodnih poklona gostiju iz inozemstva, dekanu Šumarskog fakulteta izv. prof. dr. sc. Andriji Bogneru: Prof. dr. Igora Č u n d e r l i k a , dekana Šumarskog fakulteta Zvolen (Slovačka); Prof. dr. Ričarda P. Vlosky iz SAD; Prof. dr. Tibora A l p a r a , dekana Šumarskog fakulteta Šopron (Mađarska); Prof. dr. Janeza H r i b a r a , dekana Šumarskog fakulteta Ljubljana (Slovenija); Prof. dr. Faruka Mehića , dekana Šumarskog fakulteta Sarajevo, koji je ove godine proslavio svoju 60. obljetnicu, i koji se, kako je rekao, osjeća čedom Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, jer su mnogi profesori i šumarski stručnjaci iz Bosne i Hercegovine bili školovani ovdje. Poklon, kapitalno izdanje Akademije tehničkih znanosti (čiji je i dekan član) “5 stoljeća hrvatskih karata”, koje govore da je Hrvatska bila davno poznata u svojim granicama, te Godišnjak Akademije, uručio je dekanu Akademik Zlatko K n i e w a l d . Jalta-Jalta i gđa. Sandra Bagarić, uz poziv nazočnima da joj se pridruže, ponovno je svojim glasom i pojavom sve oduševila, što je gromoglasni pljesak i pokazao. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Dekan Šumarskog fakulteta izv. prof. dr. sc. Andrija Bogner, u svome je referatu 110 godina sveučilišne šumarske nastave u Republici Hrvatskoj, informirao nazočne kratko o tome putu, pa njegove riječi citiramo: Poštovane gospođe i gospodo, 110. godina visokoškolske nastave šumarstva i 60 godina nastave drvne tehnologije relativno su kratka razdoblja u usporedbi s burnom poviješću našega naroda, no istovremeno paralelno s razvojem i djelovanjem pojedinih struka, to je značajno razdoblje, posebice ako se uzmu u obzir rezultati koji su postignuti u tom vremenu na području edukacije i znanstveno-istraživačkog rada. 20. listopada 1898. godine svečano je otvorena Šumarska akademija pri Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu. Akademija je otvorena u domu koji je podiglo Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo za potrebe osnivanja šumarske nastave. Bila je to četvrta visokoškolska ustanova tadašnjeg Sveučilišta u Zagrebu. Studij je trajao tri godine, a program je bio sličan onome na Šumarskoj akademiji u Banskoj Šćavnici. Tako je omogućeno mnogim nadarenim studentima da studiraju u domovini, a ne u Beču ili Šćavnici gdje su se do tada uglavnom školovali šumarski stručnjaci. Prije Šumarske akademije šumari su se školovali na Gospodarskom šumarskom učilištu u Križevcima koje je osnovano1860. godine s namjerom školovanja stručnjaka za potrebe tadašnje šumarske operative. Razvoj šumarske struke i želja za novim spoznajama, kao i bojazan od nestanka šuma, te ideja racionalnog korištenja i gospodarenja šumskim dobrom i potreba za većom razinom znanja zahtijevali su osnivanje Šumarske akademije. Radi toga Šumarski odjel Gospodarskog učilišta u Križevcima godine 1897. prestaje s radom, a šumarski stručnjaci školuju se na novoosnovanoj Šumarskoj akademiji. Time je ostvareno visokoškolsko obrazovanje šumara, koje se tražilo i Zakonom o uređenju šumsko-tehničke službe od 1894. godine, a prema kojem se za mjesta viša od 10 činovničkog razreda zahtijevalo akademsko obrazovanje. O pitanju gdje i kako da se uredi ustanova koja će obrazovati stručnjake s visokoškolskim obrazovanjem, da li u Zagrebu ili Križevcima, bilo je dosta polemike. Na kraju je prevladalo mišljenje onih koji su smatrali da profesori visoke škole trebaju biti znanstvenici i u trajnom kontaktu sa znanstvenicima prirodoslovnih, matematičkih, fizičkih, pravnih i socijalnih znanosti, a slušači studenti moraju usvojiti stručno znanje i one kulturne elemente koji će od njih stvoriti visokoobrazovane ljude, sposobne za rješavanje svih zadataka. U sklopu Sveučilišta u Zagrebu takva je nastava, između ostalog, mogla koristiti biblioteku, Botanički vrt, laboratorije, zbirke i studentsku menzu. Neprihvaćanje takve visokoškolske nastave od strane ugarske vlade slomljeno je zahvaljujući upornosti banskog savjetnika dr. I. M a l l i n a i prof. F. K e s t e r č a n e k a . Već 1900.-te godine mijenja se nastavni program Akademije, koji je još više usklađen s potrebama šumarske operative, a 1908 godine nastava se produžuje na četiri godine. Stručne šumarske discipline predavali su stalni profesori Šumarske akademije, a predmete kao botanika, matematika, nacrtna geometrija, geologija, meteorologija, klimatologija i dr. predavali su profesori i docenti na Sveučilištu. Šumarska akademija imala je zbor nastavnika čiji je prvi pročelnik bio prof. Fran Kesterčanek. Na Akademiji je otvoren i dvogodišnji geodetski tečaj koji godine 1918/19 prelazi na Visoku tehničku školu u Zagrebu. Tako Akademiju možemo smatrati pretečom visokoškolske tehničke naobrazbe u Zagrebu. Tadašnji šumarski sveučilišni profesori dr. Andrija P e t r a č i ć i dr. Đuro N e n a d i ć koji su predavali i radili na Šumarskoj akademiji, osjećali su ipak potrebu da se šumarska nastava potpuno osamostali. Uz pomoć svojih kolega poljoprivrednika, u tome su i uspjeli, kada je 31. kolovoza 1919. godine izdan ukaz o osnivanju Gospodarsko-šumarskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Prvi dekan fakulteta bio je prof. dr. Andrija Petračić. Nakon toga Fakultet proživljava teške godine (1926/27) jer mu je Ministarstvo prosvjete u Beogradu obustavilo dotacije s namjerom da se ukine, no usprkos tomu Fakultet nije prestao s radom, zahvaljujući energičnom stavu tadašnjih profesora i studenata. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Fakultet je ponovno proživljavao teške dane, pa je radi ratnih prilika rad na Fakultetu zamro. Nakon Drugog svjetskog rata fakultet se obnavlja i razvija, i 1947. godine provedena je prva bifurkacija kojom je nastava podijeljena u dva smjera, i to Biološki smjer i Tehnički smjer. Biološki smjer je trebao odgajati stručnjake za uzgajanje šuma i upravu, a Tehnički smjer za tehničke radove u šumarstvu i drvnoj industriji. Drvnotehnološki se stručnjaci obrazuju od 1948. godine, a 1952. godine zbog ukazanih potreba privrede, smjerovi su još više specijalizirani, jedan za šumarstvo, a drugi za drvnu industriju. Na taj način nastoji se popuniti nedostatak visoko obrazovanih kadrova za drvnu industriju koja je bila u razvoju. Od 1947. godine uvodi se i obvezna terenska nastava, a od 1949. godine Fakultet dobiva smještaj u Maksimiru i svoje nastavno pokusne šumske objekte. Razvoj poljoprivrede, šumarstva i drvne industrije utjecao je na razvoj Poljoprivredno-šumarskog fakulteta, kako u području obrazovanja, tako i u području znanosti. Za daljnje unapređenje nastavnog i znanstvenog rada sve se više osjećala potreba osamostaljenja Poljoprivrednog i Šumarskog odjela u samostalne fa |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 68 <-- 68 --> PDF |
kultete. Tako je Zakonom o osnivanju Poljoprivrednog i Šumarskog fakulteta od 1. 1. 1960. godine počeo djelovati samostalni Šumarski fakultet kojem je na čelu u svojstvu dekana bio prof. dr. Dušan K l e p a c . Nakon toga odsjeci samostalno pripremaju nastavne programe, izvode dodiplomsku i poslijediplomsku nastavu i organiziraju znanstveno-istraživački rad. U povijesti Fakulteta bilo je mnogo reorganizacija nastavnih planova i programa koji su se neprestano prilagođavali potrebama privrede, o čemu će vas kasnije detaljnije upoznati prodekani. Zadnja reorganizacija provedena je 2005/06. godine, kada su se programi uskladili s Bolonjskim procesom. Prema tom programu fakultet ima tri preddiplomska studija, četiri diplomska studija, poslijediplomske i specijalističke studije. Ove akademske godine preddiplomski studij završio je 31 student, pa su to naši prvi prvostupnici (bakalaurusi) od kojih se većina upisala na diplomski studij na što smo ponosni. U 110 godišnjoj povijesti šumarske i drvarske nastave na Fakultetu je diplomiralo 6428 studenata, magistriralo 353 magistra znanosti i specijalista te doktoriralo 196 doktora znanosti. Svi su oni zaslužni da Republika Hrvatska ima danas šume koje se mogu ubrojiti među najbolje i najvrjednije u Europi. Drvarski stručnjaci oplemenjuju tu vrijednu sirovinu, stvarajući vrijedne proizvode za domaće tržište i izvoz. Šumarski fakultet ima danas 2 odsjeka, 11 zavoda, 88 nastavnika, 84 službenika i 765 studenata. Terenska nastava, kao jedan od važnih dijelova nastave, provodi se na 5 nastavno pokusnih šumskih objekata, na kojima studenti šumarstva provode više od pet mjeseci, obavljajući terensku nastavu. Drvarski studenti provode svoju praktičnu nastavu u laboratorijima fakulteta i poduzećima drvne industri je. Time se teoretske spoznaje znatno nadopunjuju i oživotvoruju. Izgrađen je i novi moderan Fakultet, u kojem se sada i nalazimo, i u koji se preselio Šumarski odsjek, pa je tako Drvarski odsjek za svoj razvoj dobio dovoljno mjesta u prostorima stare zgrade. Ukratko prikazana 110 godišnja povijest Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu može nas uvjeriti da će fakultet i dalje školovati šumarske i drvarske stručnjake koji će znati dobro gospodariti i sačuvati to zeleno blago naše domovine za buduće generacije. (Izvor: Sveučilišna šumarska nastava u Hrvatskoj 1898 – 1998. knjiga 1–4). Na redu je bila dodjela priznanja za doprinos visokoškolskoj šumarskoj nastavi na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Priznanja su primili: Akademik Slavko M a t i ć , prof. emeritus Boris L j u l j k a i dr. sc. Joso Gračan. Nagrade “Dušan Klepac” dobili su sljedeći studenti: Mile Drača , student diplomskog studija Šumarstvo, Krešimir S i n j e r i , student preddiplomskog studija Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša, Marko M i j a k o v i ć , student diplomskog studija Oblikovanje proizvoda od drva, Bojan Tr o p a , student preddiplomskog studija Drvna tehnologija. Svečani dio programa okončala je uz podršku nazočnih gđa. Sandra Bagarić, pjesmom Gaudeamus igitur. Dekan je naravno, kako to kavalirima i priliči, gđi. Sandri Bagarić i voditeljici gđici. Mili Horvat, uz zahvalu uručio cvijeće. Sljedila je pauza, a zatim Savjetovanje u dvije dvorane, u jednoj se obrađivala šumarska, a u drugoj s drvnotehnološka problematika. PREZENTACIJE ŠUMARSKE SEKCIJE Moderatori prve sesije bili su A n i ć , I. i K r č , J., a izložene su prezentacije: 1. O r š a n i ć , M., P e n t e k T.: Prošlost, sadašnjost i budućnost sveučilišne šumarske nastave u Republici Hrvatskoj (The Past, Present and Future of University Forestry Education in the Republic of Croatia). 2. M a t i ć , S.: Zahvati u okolišu šuma i klimatske promjene kao važni čimbenici njihovog sušenja i propadanja (Treatments in the Forest Environment and Climate Change as Significant Factors Contributing to Forest Dieback and Degradation). 3. S t a m p f e r, K., K a n z i a n , C., P o r š i n s k y, T., Horvat , D.: Uporaba šumska biomase u Austriji – pregled sadašnjeg stanja i moguća očekivanja (Forest Biomass Utilization in Austria – State of the Art and Perspectives). Nakon kraće stanke započela je druga sesija čiji su moderatori bili S t a m p f e r, K. i Ti k v i ć , I., a izložene su prezentacije: 4. D i a c i , J.: Prirodno uzgajanje šuma kao odgovor na povećane potrebe za općekorisnim funkcijama šuma u promjenjivom okolišu (Close-to-Nature Silviculture as a Solution for Increased Societal Demands on Forests within a Changing Environment). 5. K l i m o , E.: Utjecaj smrekovih monokultura na značajke tla i njihova konverzija u mješovite šume (The Effects of Norway Spruce Monocultures on Soil Properties and their Conversion to Mixed Forests). |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 69 <-- 69 --> PDF |
6. K r č , J., K o š i r, B., P o t o č n i k , I., P e n t e k , T., Š u š n j a r, M.: Šumarsko inženjerstvo srednje Europe – stanje i budući razvoj (Forestry Engineering in Central Europe – Present Status and Future Development). Uslijedila je stanka za ručak a nakon stanke započela ja treća sesija, moderatori su bili P e r n a r, R. i K a j b a , D., a izložene su prezentacije: 7. H e i n z e , B.: Zaštita genofonda i oplemenjivanje u budućnosti: mogućnosti molekularne biologije (Conservation of Genetic Resources and Breeding for an Uncertain Future: Support Offered by Molecular Biology). 8. D a k s k o b l e r, I.: Fitocenološka istraživanja šumskih ekosustava na početku 21. stoljeća (Phytocoenological Research in Forest Ecosystems at the Beginning of the 21st Century). 9. B o n č i n a , A., Č a v l o v i ć , J.: Perspektive uređivanja šuma (Perspectives of Forest Managemenet Planning). Moderatori poslijednje sesije bili su M a r g a l e t i ć , J. i P o r š i n s k y, T., a izložena je prezentacija: Uščuplić, M., D a u t b a š i ć , M., Tr e š t i ć , T., M u j e z i n o v i ć , O.: Aktualna slika zdravstvenog stanja šuma Bosne i Hercegovine na početku 21. stoljeća (Current Health Status of Bosnia and Herzegovina Forests at the Beginning of the 21st Century). PREZENTACIJE DRVNOTEHNOLOŠKE SEKCIJE Moderatori prve sesije bili su B e l j o - L u č i ć , R., D e s p o t , R., B a b i a k , M., a izložene su prezentacije: L j u l j k a , B., D e s p o t , R.: Osnivanje i razvoj drvnotehnološkog odsjeka na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Foundation and Development of the Wood Science and Tehnoloy Department at the Faculty of Forestry of the University of Zagreb). Č u n d e r l i k , I.: Iskustva bolonjskog procesa na Fakultetu drvne tehnologije na Tehničkom sveučilištu u Zvolenu (Experience with the Bologna Process at the Faculty of Wood Sciences and Technology at the Technical University in Zvolen). M o l n a r, S.: Trendovi razvoja u drvnotehnološkom obrazovanju u Mađarskoj (Development Directions of Wood Sciences and Technology). G u z e n d a , R.: Trenutačni problemi u Poljskoj industrijskoj preradi drva – perspektive i opasnosti (Current Problems of the Pollish Woodworking Industry – Perspectives and Threats). V l o s k y, R. P.: Integrirana, tržišno zasnovana metodologija za razvoj sektora drvnih proizvoda (An Integrated Market-Based Methodology for Forest Products Sector Development). Petrič , M.: Uvođenje procesa EU VOC u proizvodnju namještaja Slovenije (Implemetation Procces of the EU VOC Directive into the Slovenian Furniture Industry). Uslijedila je stanka za ručak a nakon stanke započela ja druga sesija, moderatori su bili J e l a č i ć , D., J i r o u š - R a j k o v i ć , V. , P e t r i č , M., a izložene su prezentacije: Tr p o s k i , Z.: Poboljšanja izlaznih parametara smanjenjem troškova na tračnoj pili (Improvement of Output Parameters through a Decrease of Costs of the Bandsaw). B a b i a k , M.: Trendovi u istraživanju drvnih svojstava (Trends in Wood Properties Research). Horman , I.: Numerička analiza pojava u drvu prouzročenih toplinom, vlagom ili ostalim vanjskim utjecajima (Numerical Analysis of a Phenomenon in Wood Caused by Heat, Moisture or External Load). R a p p , O. A.: Kontrola kvalitete toplinski modificiranog drva – nova metoda za testiranje TMT (Quality Control of Thermally Modified Timber – a New Method for Testing TMT). S m a r d z e w s k i , J.: Antropometrijski aspekti u dizajniranju namještaja (Anthropotehnical Aspects of Furniture Design). We l z b a c h e r , R. C., B r i s c h k e , C., R a p p , O. A.: Ponašanje toplinski modificiranog drva (TMT) u vanjskoj primjeni – trajnost, trošenje i izgled (Performance of Thermally Modified Timber (TMT) in Outdoor Applications – Durability, Abrasion and Optical Appearance). Svečanost obilježavanja 110. obljetnice Šumarskog fakulteta završila je 20. listopada 2008. god., dakle na Dan Šumarskog fakulteta, svečanom sjednicom Fakultetskog vijeća s dnevim redom: 1. Uvodna riječ dekana, 2. Predstavljanje časopisa Šumarski list (predstavio ga je Prof. dr. sc. dr. h. c. Branimir Prpić) i CROJFE (predstavio ga je doc. dr. sc. Tomislav Poršinsky) prigodom uvrštenja u bibliografsku bazu podataka SCI, i 3. Ostalo – pod ovom točkom upriličena je kratka svečanost prigodom odlaska u mirovinu Prof. dr. sc. dr. h. c. Mladena Figurića. H. Jakovac |